Najsiromašnije zemlje traže olakšanje duga, navodeći troškove klimatskih promjena
Poznata kao Grupa ranjivih dvadeset, 58 članica zatražilo je od bogatijih zemalja da im oproste dug i ulože u napore za ublažavanje klimatskih promjena.
Predstavnici gotovo 60 zemalja, najranjivijih na učinke klimatskih promjena, upozorili su da "gubici" i "štete" uzrokovani zagrijavanjem planeta daleko nadmašuju njihove dugove prema bogatijim zemljama. Restrukturiranje globalnog duga, rekli su, ključno je za rješavanje rastuće krize.
Uoči studenog konferencije UN-a o klimatskim promjenama COP27, istaknuli su da su njihove zemlje u posljednjih 20 godina pretrpjele štetu od 525 milijardi dolara zbog posljedica klimatskih promjena.
Klimatske promjene već su uništile jednu petinu našeg bogatstva. Drugim riječima, gospodarstva V20 danas bi bila 20 posto bogatija da nismo trpjeli svakodnevne posljedice klimatskih gubitaka i šteta.
U bilješci objavljenoj na kraju posljednjeg sastanka skupine V20, delegati su zatražili od bogatih zemalja i vjerovnika da se pridržavaju "isplate od 100 milijardi dolara godišnje" zemljama u nepovoljnom položaju.
Predstavnici V20 rekli su da su sredstva "u skladu s hitnom naravi posljedica globalnog klimatskog sloma."
Vidi također: Pokrivenost klimatskih temaVeliki dio svjetske populacije živi u zemljama koje su najmanje odgovorne za globalne emisije stakleničkih plinova. Međutim, mnoge od tih zemalja također su podnijele najveći teret posljedica klimatskih promjena potaknutih emisijama stakleničkih plinova.
Osnovana 2015. godine, skupina V20 obuhvaća 58 članica u kojima živi otprilike 1,5 milijardi ljudi. Te zemlje proizvode samo oko 5 posto globalnih emisija stakleničkih plinova.
Kao rezultat toga, V20 je raspravljao o mogućnosti obustave otplate duga od 435 milijardi eura bogatijim zemljama. V20 je također zatražio od Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda da oproste barem polovicu njihovog duga, a sredstva umjesto toga iskoriste za očuvanje prirode. Sama Svjetska banka čini 20 posto nacionalnih dugova zemalja V20.
"Kao ekonomskim upraviteljima, odavno nam je jasno da klimatske promjene nisu daleki izazov", rekao je Ken Ofori-Atta, ganski ministar financija i trenutni predsjedatelj V20, u uvodnom govoru.
"Podmetnulo je požar ne samo u mnogim svjetskim šumama, već i u našim krhkim državnim proračunima", dodao je. "Klimatske promjene jednostavno pogoršavaju postojeći i sve akutniji fiskalni pritisak."
"Međunarodna financijska arhitektura mora postati prilagođena klimatskim prilikama i našim razvojnim ambicijama te mora podržavati, a ne ometati, transformacijske promjene potrebne u stvarnom gospodarstvu za naše zajedničko blagostanje", nastavio je Ofori-Atta.
David Theis, glasnogovornik Skupine Svjetske banke, potvrdio je da institucija prepoznaje s kakvom se ozbiljnošću mnoge siromašne i male otočne zemlje suočavaju s klimatskom krizom.
Dodao je da su banke "posvećene sveobuhvatnim rješenjima za dug koja donose stvarne koristi ljudima u siromašnim zemljama, osobito zemljama s visokom ranjivošću na dug koje nemaju financijskih sredstava za suočavanje s izazovima s kojima se suočavaju."
Mohamad Nasheed, bivši predsjednik Maldiva, rekao je za New York Times da bi otplata golemog duga bila "nepravda".
"Ne živimo samo na posuđenom novcu, već i na posuđenom vremenu", rekao je. "Pod prijetnjom smo i trebali bismo zajednički pronaći izlaz."
Maldivi, koji već osjećaju posljedice porasta razine mora povezanog s otapanjem polarnog leda kao posljedice klimatskih promjena, bili su među mnogim oštrim otočnim državama koje su na tom događaju osudile globalni nedostatak djelovanja.
Vanuatu, Samoa, Fidži i Palau nalaze se među mnogim drugim članicama V20 koje dijele istu hitnost i žale zbog znatnog nedjelovanja bogatijih zemalja.
Vidi također: Plan za dekarbonizaciju Europe"Klimatske promjene već su eliminirale jednu petinu našeg bogatstva", rekao je Nasheed. "Drugim riječima, gospodarstva V20 danas bi bila 20 posto bogatija da nismo trpjeli svakodnevne gubitke i štetu od klimatskih promjena."
"U ukupnom iznosu u dolarima, to je gubitak od pola bilijuna. A za zemlje najugroženije, ekonomski gubici premašuju polovicu cjelokupnog rasta od 2000. godine", dodao je. "Za najugroženije gospodarstva V20, gubitak premašuje ukupan rast."
"Svaki dan trpimo gubitke i štetu od klimatske krize, a ipak smo najmanje doprinijeli emisijama", nastavio je Nasheed.
Od sastanka COP21 u Glasgowu opsežno se raspravljalo o tome kako postupiti s nesrazmjernim troškovima štete uzrokovane ekstremnim vremenskim događajima povezanim s klimatskim promjenama, no nije postignut nikakav konkretan dogovor.
Jedan od razloga za nedostatak konsenzusa jest strah bogatijih zemalja da bi odšteta mogla biti povezana s odgovornošću proizvođača najvećeg udjela emisija stakleničkih plinova.
"Gubici i štete izraz su koji označava utjecaj klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, koje pogađaju ljude diljem svijeta", rekao je za Climate Brief Saleemul Huq, ravnatelj Međunarodnog centra za klimatske promjene i razvoj.
"Šteta se odnosi na stvari koje se mogu obnoviti, poput oštećenih kuća, dok se gubici odnose na ono što je potpuno izgubljeno i nikada se neće vratiti, poput ljudskog života", dodao je.
Na kraju sastanka, V20 je izrazila "izuzetnu zabrinutost zbog neuspjeha G7 i G20 da usklade svoje politike s ciljevima Pariškog sporazuma, čime se pedeset osam (58) gospodarstava V20 dodatno izlaže višestrukim i kaskadnim rizicima sada i u budućnosti."