Prije pet godina u Parizu izaslanstva iz 191 zemlje obećala su smanjiti emisije za 45 posto, no situacija se samo pogoršala.
Globalna obećanja za smanjenje emisije stakleničkih plinova nije dovoljno za suzbijanje globalnog zatopljenja, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO).
Korištenje električnih romobila ističe Izvješće United in Science 2021 upozorio da će svaka od sljedećih pet godina predstavljati temperature barem 1 ºC više od razina prije industrije.
Moramo izgraditi globalnu solidarnost. U pandemiji, kao i u hitnim klimatskim uvjetima, nitko nije siguran dok svi nisu sigurni.- Mohamed Adow, redatelj, Power Shift Africa
U usporedbi s prosječnim temperaturama u razdoblju od 1850. do 1900., od 2022. nadalje svijet će vidjeti porast temperature za 0.9 ° C na 1.8 ° C. Do 2030. to bi se povećanje moglo još više povećati.
Vidi također:SAD i Europa najavljuju planove za dramatično smanjenje emisije metana"Postoji 40 posto šanse da će prosječna temperatura u jednoj od sljedećih pet godina biti barem 1.5 ° C toplija od razine prije industrijske proizvodnje ”, upozorava se u izvješću. â € <"Međutim, malo je vjerojatno da će petogodišnja prosječna temperatura za 2021. do 2025. preći prag od 1.5 ° C. ”
Projekcije se temelje na širokom spektru izvora, od kojih su jedan podaci o emisijama stakleničkih plinova koji potječu iz Programa UN -a za okoliš (UNEP), koji oslikava brzo pogoršavajući se globalni scenarij.
UNEP je procijenio da je pet godina nakon Pariškog sporazuma takozvani jaz u emisijama velik kao i uvijek. Emisijski jaz razlika je između onoga što su znanstvenici tražili da se globalne emisije smanje do 2030. godine i onog u kojem se zapravo kreću.
"Prošle smo godine procijenili da je došlo do pada emisija od 5.6 posto, a budući da je životni vijek ugljičnog dioksida toliko dug, ova jednogodišnja anomalija u emisijama ne mijenja široku sliku ”, rekao je Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a , rekao je u vezi s učincima Covid-19 pandemija u 2020.
"Vidjeli smo neka poboljšanja u kvaliteti zraka ”, dodao je. â € <"Tu smo vidjeli pozitivnu evoluciju. Ali sad vratili smo se manje -više natrag na razinu emisije za 2019. ”
Pariški sporazum traži od zemalja da izlažu nacionalne strateške planove usmjerene na ograničavanje emisija i predviđanje njihove buduće ravnoteže.
Zemlje potpisnice složile su se da će pokušati spriječiti da temperature pređu 2 ºC iznad razine prije industrijske proizvodnje, s posebnim naporom u pokušaju da ih zadrže ispod 1.5 ºC. Od 191 zemlje koje su potpisale sporazum, samo je 113 predstavilo svoje nacionalne planove.
Prema izvješću WMO -a, s obzirom na obećanja i strategije emisija koje su već objavljene ili najavljene, globalne emisije će se povećati za 16 posto do 2030. godine, znatno iznad pada od 45 posto koji znanstvenici UN -a vide kao jedini način da se ispune očekivanja Pariškog sporazuma.
"Još nismo na putu prema granici Pariza od 1.5 do 2 stupnja, iako su se počele događati pozitivne stvari i politički interes za ublažavanje klimatske promjene očito raste ”, dodao je Taalas. â € <"No da bismo bili uspješni u tom nastojanju, moramo početi djelovati sada. Ne možemo čekati desetljeća da djelujemo, već u ovom desetljeću moramo početi djelovati. ”
Prema analizi UN -a, porast od 16 posto mogao bi dovesti do globalnog porasta temperature do 2.7 ºC, što je daleko iznad cilja Pariškog sporazuma.
"Povećanje od 16 posto je ogromno razlog za zabrinutost”, Rekla je za BBC Patricia Espinosa, glavni pregovarač UN -a o klimi.
"U oštrom je kontrastu s pozivi znanosti za brzo, trajno i opsežno smanjenje emisija kako bi se spriječile najteže posljedice i patnja po klimu, posebno najugroženije, u cijelom svijetu ”, dodala je.
Prema izvješću Svjetskog instituta za resurse i izvješća Climate Analytics koje citira BBC, Turska, Saudijska Arabija, Indija i Kina odgovorne su za 33 posto svih emisija stakleničkih plinova, ali nitko od njih još nije predstavio vlastiti strateški plan. Druge zemlje, poput Meksika, Brazila i Rusije, upozorile su da će njihove emisije nastaviti rasti.
Dok se mnoge industrijski razvijene zemlje pripremaju za međunarodni klimatski sastanak COP26 koji će se održati u Glasgowu 31. listopada, druge zemlje počinju analizirati troškove kako zbog aktiviranja vlastitih strateških planova, tako i od posljedica samog globalnog zatopljenja.
Izvješće kenijskog thinktanka Power Shift Africa upozorilo je afričke vlade koje se bore da se oporave od posljedica pandemije Covid-19 da â € <"uski fokus na gospodarski oporavak koji zanemaruje klimatske promjene i širi ciljevi održivog razvoja dugoročno će koštati Afriku više ekonomske boli. ”
Prema Power Shift -u u Africi, klimatske promjene trebale bi biti u središtu planova ekonomskog oporavka na cijelom kontinentu.
"Poticanje zelenog i održivog oporavka nakon Covida-19 u Africi ”priznaje tekuće napore nekoliko zemalja, poput Nigerije, u kojoj će biti instalirano pet milijuna kućnih solarnih sustava izvan mreže.
"Pandemija je trenutak za resetiranje, za odmicanje od milijardi ulaganja u osuđena fosilna goriva ”, rekao je za AFP Mohamed Adow, direktor Power Shift Africa. â € <"Afrika je blagoslovljena suncem i vjetrom, to mora biti temelj našeg oporavka. ”
Prema Adowu, bogatije zemlje trebale bi se držati svojih obećanja i dati klimatski osjetljivim državama obećanih 100 milijardi dolara, što je potrebno za smanjenje emisija i nuđenje novih puteva razvoja.
"Moramo izgraditi globalnu solidarnost ”, rekao je. â € <"U pandemiji, kao i u hitnim klimatskim uvjetima, nitko nije siguran dok svi nisu sigurni. ”
Više članaka o: klimatske promjene, okolina, održivosti
Lipnja 5, 2023
Poljoprivrednici i potrošači reagiraju na rastuće cijene maslinovog ulja
Dok suša diže proizvodne cijene diljem Sredozemlja, poljoprivrednici i potrošači se prilagođavaju.
Veljače 29, 2024
Kampanja ima za cilj suzbiti zlouporabu 'regenerativnog' u poljoprivredi
Uz sve veću potražnju za organskim maslinovim uljem, kalifornijski farmeri prednjače u naporima za promicanje pravog značenja organske, regenerativne poljoprivrede.
3 listopada, 2023
Proizvodnja maslinovog ulja smatra se putem revitalizacije u tuniškoj regiji Gafsa
Proizvodnja fosfata dominira lokalnim gospodarstvom, ali lokalno stanovništvo nije vidjelo koristi. Širenje maslinarstva i proizvodnje ulja moglo bi biti rješenje.
Srpanj 28, 2023
Rekordne temperature, požari se vraćaju u mediteranski bazen
Mnogi južni Europljani i tisuće turista nose se s posljedicama nekih od najgorih šumskih požara koji su u posljednje vrijeme pretrpjeli regiju.
Travnja 10, 2024
Poljoprivrednici prosvjeduju protiv europske poljoprivredne politike u Madridu
Prosvjednici traže iznimke od europskih ekoloških propisa za koje tvrde da njihove proizvode čine manje konkurentnim na globalnom tržištu.
Veljače 26, 2024
Novi zakon u Italiji utvrđuje ulogu poljoprivrednika u zaštiti okoliša
Uz zaštitu talijanskog prirodnog krajolika i promicanje uzgoja tradicionalnih usjeva, zakon nastoji obuzdati ruralni egzodus ekonomskim poticajima.
31 listopada, 2023
Kalifornijski farmeri sade živicu kako bi sačuvali vodu i poboljšali zdravlje tla
Živice poboljšavaju zadržavanje vode u tlu i stvaraju prirodna staništa za korisne ptice i druge predatore štetočina. Poljoprivrednici kažu da dodaju i estetsku vrijednost.
Lipnja 13, 2023
Populacije ptica u Europi ugrožene intenzivnim uzgojem, rezultati studije
Uklanjanje staništa i plijena te sve veća upotreba gnojiva, pesticida i herbicida pridonijeli su dramatičnom smanjenju ptičjeg svijeta u Europi.