Preraspodjelom mjera štednje Grčka i vjerovnici traže dogovor

Tijekom nedjeljnog referenduma grčki su birači odbacili nedavni prijedlog novih mjera štednje u zamjenu za zajam, pri čemu je više od 61 posto glasovalo protiv prijedloga vjerovnika. Međutim, kasno sinoć vlada premijera Aleksisa Ciprasa podnijela je novi plan koji mnogi smatraju prilično sličnim prijedlogu odbačenom prošlog vikenda. U trenutku objave čekamo ishod današnjeg glasanja grčkog parlamenta o tom prijedlogu, kao i reakciju vjerovnika Grčke. Sastanci planirani za ovaj vikend mogli bi odrediti hoće li Grčka ostati u eurozoni.

Unatoč nedostatku jasnoće o posljedicama glasa "ne" — što su neki tumačili kao kraj štednje, a drugi kao kraj članstva u eurozoni — neočekivano velik postotak glasača udovoljio je prošlog vikenda premijerovom pozivu da glasa "ne" vjerovnicima, na nezadovoljstvo mnogih europskih čelnika.

Kao odgovor na to, Europska središnja banka ne samo da je odbila povećati ograničenja hitnog financiranja kojim su se podupirale grčke banke, već je, prema Bloombergu, nametnula i strože uvjete za grčke zajmove iz programa hitne likvidnosti. Zbog toga je bilo nemoguće ponovno otvoriti banke zatvorene od 29. lipnja. Kapitalne kontrole ostaju na snazi, pa se građani teško snalaze s 60 eura po računu dnevno koje mogu podići na bankomatima, a poduzeća se snalaze internetskim transferima unutar Grčke ili traže dopuštenje za prijenose u inozemstvo za uvoz nužan za nastavak poslovanja. Neki se bolje snalaze od drugih.

Iako je Euclid Tsakalotos, školovan na Oxfordu, u ponedjeljak zamijenio nekonvencionalnog i kontroverznog Yanisa Varoufakisa na mjestu grčkog ministra financija kao ustupak željama nekih pregovarača, sastanci čelnika eurozone u utorak doveli su do ultimatuma umjesto produktivnih rezultata: Grčka mora do nedjelje dostaviti prihvatljiv, detaljan prijedlog koji će dovesti do sporazuma s vjerovnicima, ili će se europski čelnici usredotočiti na to kako postupiti u slučaju Grexita — grčkog izlaska iz eurozone, koji se ovog tjedna činio vjerojatnijim no ikad prije — umjesto na osiguravanje dodatnih zajmova Grčkoj.

U srijedu je grčka vlada odgovorila kratkim, pomirljivim pismom i zahtjevom za novi zajam. Nakon toga je uslijedio detaljniji prijedlog predsjedniku Eurogrupe Jeroenu Dijsselbloemu za dostavu Europskoj komisiji, Međunarodnom monetarnom fondu i Europskoj središnjoj banci kasno sinoć.

Sinoć je Grčka ponudila povećanje raznih poreza, uključujući porez na promet (čak i na otocima gdje troškovi prijevoza povećavaju cijene), smanjenje rashoda (na primjer, mirovina i vojnih izdataka), reformu mirovnog sustava (povećanje umiroviteljske dobi na 67 godina do 2022.), poboljšanje javne uprave, uvođenje regulative na tržištu rada i proizvoda, nastavak privatizacije državne imovine te borbu protiv korupcije, krijumčarenja i utaje poreza. Poljoprivrednici bi izgubili subvencije za akcizu na dizelsko gorivo, kao i povlašteni porezni tretman (ovo potonje do 2017.).

Očekuje se da će ove promjene donijeti 13 milijardi eura. Zauzvrat za ove mjere štednje, Grčka traži novi zajam od 53,5 milijardi eura od fonda za spašavanje eurozone, preispitivanje ciljeva primarnog viška i olakšanje duga. Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća, pridružio se Christine Lagarde iz Međunarodnog monetarnog fonda i američkom ministru financija Jacobu Lewu u pozivu na pozornost na održivost grčkog duga.

Očekuje se da će se određeni broj radikalnih članova SYRIZE usprotiviti ovom prijedlogu na današnjem glasovanju u grčkom parlamentu, no mnogi članovi oporbe vjerojatno će ga podržati. Glavni vjerovnici zemlje također danas provode početnu procjenu plana.

Sutra će se sastati ministri financija eurozone kako bi raspravljali o grčkom prijedlogu, kao i o potrebi Grčke za olakšanjem duga. U nedjelju će se na hitnom sastanku svih 28 čelnika Europske unije odlučiti hoće li Grčka i njezini vjerovnici moći postići sporazum potreban za očuvanje jedinstva monetarne unije, osim ako ministri financija u subotu ne izrade plan koji će učiniti drugi sastanak nepotrebnim.

Ovog tjedna, kako su se priče o planovima za rješavanje mogućeg grčkog izlaska iz eurozone proširile, sve se više raspravljalo i o ključnoj geopolitičkoj poziciji Grčke na rubu Sredozemnog mora, kao mosta između Istoka i Zapada, članice NATO-a i Europske unije koja je ponekad povučena prema Rusiji i Kini, ponekad zaglavljena između ostatka Europe i tisuća migranata i izbjeglica koji bježe iz problematičnih područja poput Sirije. Zabrinutost zbog mogućeg sloma vrijednog saveznika potaknula je zemlje poput Francuske i SAD-a da zagovaraju rješenje koje bi Grčku moglo zadržati u eurozoni i Europskoj uniji.

U međuvremenu, tvrtke pogođene kapitalnim kontrolama traže načine da nastave s radom. Dok neke američke i kanadske tvrtke ovisne o uvozu iz Grčke nisu primile neke očekivane isporuke, što ih navodi na strah od nestašica ili povećanja cijena za proizvode poput maslinovog ulja i feta sira, prema CNBC-u, druge primaju robu bez održivog načina za njezino plaćanje dok su grčke banke zatvorene. Neke grčke tvrtke traže da se uplate izvrše na račune koje su otvorile izvan Grčke.

Reuters navodi da grčki uzgajivači maslina traže plaćanje gotovinom kako bi mogli kupiti potrebne zalihe i osjećati sigurnost u vezi sa svojim ušteđevinama, no proizvođači nemaju gotovine da ih plate. Mnogi Grci se boje da novac u bankama nije siguran, pogotovo sada kada se Grčka sve više približava mogućem izlasku iz eurozone, imajući na umu da su bankovni računi Cipranaca prije dvije godine bili "oporavljen" ("bailed in"), pri čemu je određeni postotak ušteđevine bogatih deponenata konfisciran i pretvoren u vlasnički kapital banke.

Međutim, proizvođači maslinovog ulja nemaju dovoljno gotovine da plate dobavljačima za ulje u vrijednosti od 100.000 eura, rekao je Reutersu izvršni direktor tvrtke Gaea, Aris Kefalogiannis. Plaćajući dobavljače i prijevoznike putem internetskog bankarstva i čekova koji se mogu unovčiti kasnije, Gaea ima dovoljno zaliha za sredinu sljedećeg mjeseca. S druge strane, otprilike polovica grčkih maslinika su mala poduzeća kojima upravljaju obitelji s ograničenim sredstvima, a ne dobro pripremljena velika poduzeća s obiljem resursa.

I u Grčkoj i u Sjevernoj Americi veće tvrtke gomilaju zalihe, tako da neki uvoznici za sada imaju dovoljno, a grčki izvoznici maslinovog ulja poput tvrtke Terra Creta mogu bez problema nastaviti opskrbljivati kupce u Europi i Sjedinjenim Državama sljedeća dva ili tri mjeseca. Zapravo, voditelj marketinga Emmanouil Karpadakis rekao je za Olive Oil Times da je Terra Creta ovog tjedna upravo primila narudžbu od novog europskog kupca. Svjestan da neke druge tvrtke imaju problema s nabavom sirovina i organiziranjem prijevoza s vozačima kamiona koji ne žele voziti u izvoznoj vožnji u jednom smjeru i vraćati se prazni zbog nedostatka novca za uvoz, Karpadakis ističe da je situacija sada vrlo promjenjiva te da je tijekom vikenda moguće mnogo promjena dok se čelnici sastaju kako bi odlučili o sudbini Grčke.

Pojavljuju se glasine o praznim policama u supermarketima negdje u Ateni, ali police u Hanji na Krfu pune su. Ovdje rastu masline, grožđe i smokve na suncu koje ističe slatkoću oleandra, a obilje je toliko veliko da limuni doslovno otpadaju s drveća. U utorak je The Guardian objavio članak pod naslovom "Želite pomoći Grčkoj? Otiđite tamo na odmor." Mnogi turisti koji su trenutno ovdje slažu se da je to izvrsna ideja. Uz dobre cijene, bistro plavo more i nebo, atrakcije i opuštanje, posjetitelji se divno provode. Ovaj vikend pokazat će što budućnost nosi Grcima.

---

• Dužnička kriza u Grčkoj: Atena prihvaća stroge mjere štednje dok se približava sporazum o spašavanju (The Guardian)


• Grčki plan prihvaća štednju kako bi dobio olakšanje duga (New York Times)


• Objašnjena grčka dugovna kriza (New York Times)


• Grčki maslinari traže gotovinu dok raste strah od bankrota (Reuters)


• ECB pooštrava uvjete za kolateral za pomoć grčkim bankama (Bloomberg)


• Američke tvrtke izložene Grčkoj se pripremaju za najgore nakon glasa 'ne' (CNBC)


• Želite pomoći Grčkoj? Otiđite tamo na odmor (The Guardian)