Vijeće maslinara prisjeća se 57 godina od osnutka
U svom najnovijem biltenu Međunarodno vijeće za masline osvrnulo se na svoje osnivanje i ukazalo na promjene u povelji koje definiraju njegovu budućnost.
Međunarodno vijeće za maslinovo ulje osnovano je 1959. godine u španjolskoj prijestolnici Madridu, a u njemu su sudjelovale vlade europskih zemalja, uključujući Francusku, Grčku, Belgiju, Portugal, Španjolsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, te izvan EU-a Libiju, Izrael, Tunis i Maroko.
"Prošlo je pedeset i sedam godina", naveo je tada preimenovani Međunarodni savjet za maslinovo ulje (IOC) u svom biltenu
ovog tjedna, "a šesti međunarodni sporazum, koji će biti poznat kao Sporazum iz 2015., stupit će na snagu 1. siječnja 2017."
Od svog osnutka, IOK je uložio sve napore kako bi poboljšao kvalitetu maslinovog ulja i podigao svijest u industriji i među širom javnošću o važnosti kvalitete.
"Ovaj novi sporazum omogućit će IOC-u da nastavi ubrzanim tempom pomagati u postizanju skladnog, trajnog razvoja sektora masline i maslinovog ulja na svjetskoj razini.
U priopćenju se navodi da novi statut rješava čestu pritužbu da su glasački udjeli članica IOC-a koncentrirani među velikim proizvođačima. "Nekoliko značajki razlikuje ovaj sporazum od njegovih prethodnika, na primjer, olakšava sudjelovanje zemalja uvoznica i njegova izmijenjena formula za izračunavanje udjela sudjelovanja kao poticaj za pridruživanje zemalja potrošača." Sjedinjene Američke Države nisu članica IOC-a.
IOC je rekao da će novi sporazum ponovno potvrditi svoju ulogu "svjetskog dokumentacijskog centra" i kanala za prenošenje informacija za industriju.
"Također se usredotočuje na nacionalne i međunarodne standarde za fizikalno-kemijska i organoleptička svojstva maslinovih ulja, ulja od maslinovih ostataka i stolnih maslina, s ciljem sprječavanja trgovinskih barijera i jamčenja kvalitete", dodala je IOC.
Kao dio novog sporazuma, prema Vijeću, bit će obnovljen naglasak na kvalitetu, ključnu značajku povelje IOC-a. Međuvladina organizacija nastavit će se baviti podizanjem svijesti o kvaliteti maslinovog ulja, nudeći obuke u maslinicima, u mlinovima i na projektima istraživanja i razvoja usmjerenima na poboljšanje praksi i programa kontrole kvalitete na tržištima uvoznicima.
"Danas je kvaliteta zasigurno svjetlosnim godinama ispred onoga što je bila i postala je ključni čimbenik u razvoju sektora", rekao je IOC.
Osvrćući se na protekle godine
Trenutačno 17 članica IOC-a proizvodi 97 posto svjetskog maslinovog ulja i čini 96 posto izvoza. Članice su: Albanija, Alžir, Argentina, Europska unija, Egipat, Iran, Irak, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Maroko, Crna Gora, Sirija, Tunis, Turska i Urugvaj.
Od osnutka IOC-a, svjetska proizvodnja maslinovog ulja gotovo se utrostručila, s milijun tona u razdoblju 1958./59. na nešto manje od tri milijuna u razdoblju 2015./16. Porast tijekom godina nije bio jednakomjeran i često je fluktuirao ovisno o tržišnim uvjetima, količini i kvaliteti uroda, vremenskim uvjetima i slično.
Do sredine 1990-ih proizvodnja je polako rasla, a zatim se tri uzastopne poljoprivredne godine stabilizirala na oko 1.800.000 tona. Prije toga bilo je nekoliko izvanrednih uroda početkom 1960-ih i ono što je IOC opisao kao "slabu godinu" 1981./82.
Proizvodnja je ponovno porasla 1996./97. kada je prvi put dosegnula 2,5 milijuna tona. Od tada je proizvodnja nastavila rasti, da bi na kraju premašila 3 milijuna tona u razdobljima 2003./04., 2004./05. i 2010./11. te dosegnula rekordnu razinu od 3,3 milijuna tona u 2013./14. godini.
Proizvodnja je u posljednjih pet godina berbe znatno oštrije varirala, od vrhunca od 3,3 milijuna tona u razdoblju 2013./14. do najniže razine od 2,4 milijuna tona u razdobljima 2012./13. i 2014./15.
"Ove velike oscilacije nisu posljedica samo naizmjeničnog rađanja maslina. Drugi uzroci su nepovoljni vremenski uvjeti — obilne kiše u nekim područjima i vrlo visoke temperature u drugima — te brojni problemi s bolestima u određenim zemljama proizvođačima."