Brendiranje s porijeklom smatra se ključnim za zaštitu izvoza australskog maslinovog ulja
Budući da su krivotvorenje i problemi s kvalitetom stalni problem za australske prehrambene marke, neki stručnjaci smatraju da je brendiranje podrijetla ključno za očuvanje kvalitete.
Australski proizvođači izvoznih, vrhunskih potrošačkih prehrambenih proizvoda (uključujući maslinovo ulje) koji žele osigurati veći udio u svojim maloprodajnim prihodima trebali bi razmotriti suradnju kako bi osigurali "regionalno brendiranje podrijetla", navodi se u izvješću Korporacije za istraživanje i razvoj ruralnih industrija (RIRDC).
To bi trebalo omogućiti poljoprivrednicima da učinkovitije ostvare i zaštite dodatnu vrijednost koju stvaraju generiranjem dobrobiti temeljene na podrijetlu na tim tržištima.
Iako se ovaj pristup preporučuje kao sredstvo za zaštitu regionalnih proizvoda od proizvođača koji se besplatno voze na tuđem uspjehu (što predstavlja stalnu prijetnju na azijskim tržištima, gdje su jeftini imitacijski proizvodi stalna prijetnja), on donosi vlastite prepreke u obliku registracija GI (geografske oznake) — što je dostupno samo australskoj vinskoj industriji.
Izvješće je naslovljeno "Od lokalnog do globalnog: brendiranje s porijeklom i suradnja poljoprivrednika za visokovrijedna izvozna tržišta" (Local to Global: Provenance Branding and Farmer Co-operation for High-Value Export Markets) i napisali su ga pravni stručnjaci William van Caenegem i Lucie Tréguier te stručnjakinja za geografsko upravljanje Jen Cleary.
U izvješću se predlaže da Australija proširi svoj sustav registracije GI-ja kako bi se drugim namirnicama i pićima omogućila registracija kao proaktivna mjera protiv krivotvorenja, koje muči azijske zemlje poput Kine i Japana.
Izvješće navodi čak i primjere ambalaže luksuznih prehrambenih proizvoda na kojima su navedene australske lokacije za neautentične proizvode poput kamenica i abalonea. S obzirom na to da se izvoz hrane u te regije u posljednjih pet godina udvostručio na više od 9 milijardi australskih dolara, djelomično zahvaljujući rastućoj populaciji gornje srednje klase (koja bi do 2022. trebala doseći 180 milijuna), to bi trebalo biti razlog za zabrinutost za sve australske izvoznike specijalizirane hrane.
Osim što bi zaštitila kvalitetu proizvoda na međunarodnim tržištima, brendiranje podrijetla također bi uvelike pomoglo u borbi protiv nedavnih skandala s kvalitetom koji pogađaju međunarodno tržište maslinovog ulja.
Trenutačno su mnogi australski proizvođači maslinovog ulja već dio geografskih organizacija i udruga, što bi zajedničko regionalno brendiranje podrijetla putem GI certifikacije i zaštitnog znaka znatno olakšalo.
Ova metoda brendiranja omogućuje svakom pojedinačnom proizvođaču da zadrži svoje jedinstveno korporativno brendiranje i imidž. Ideja o proširenju brendiranja podrijetla već ima podršku nekoliko strana, uključujući i veleposlanika Europske unije u Australiji.
Chris Mercer, predsjednik organizacije Olives Western Australia, rekao je za Olive Oil Times da, iako postoji sve veća potreba da proizvođači štite svoje marke u inozemstvu i da proizvođačke skupine mogu pronaći snagu u brojevima, činjenica da zaštita zemljopisne oznake (ZO) još uvijek nije dostupna industriji maslinovog ulja, kao i to da je brendiranje ZO-a u inozemstvu moguće tek nakon što se postigne domaće brendiranje ZO-a, znači da se takva certifikacija vjerojatno neće dogoditi u skorije vrijeme ako se ovi problemi ne riješe.
Izvješće zaključuje spominjanjem da, iako se tehnološka rješenja za brendiranje poput holografskih oznaka i QR kodova mogu koristiti kao mjere zaštite, autori izvješća vjeruju da su te strategije "kratkotrajne u svojoj učinkovitosti" te da bi proizvođači trebali potražiti učinkovitije i dugoročno rješenje za zaštitu svojih vrijednih brendova s porijeklom.
S time se ne slaže Mercer, jer smatra da je tehnološka zaštita i dalje učinkovita mjera te da su trenutačno dostupni sustavi (uključujući program "Australian Authentic") za sada više nego učinkoviti.