Mediteran među regijama s najbržim zagrijavanjem dok UN izdaje novo klimatsko upozorenje

Prosječne globalne temperature premašuju predindustrijalne razine za više od 1,5 °C, prema novom izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

"Odugovlačili smo po pitanju klime i stoga kažemo da je taj prozor zatvoren, ali ga možemo ponovno otvoriti", izjavila je za Financial Times Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a. "To je jedini način da se vratimo u stvarnost koja je još uvijek uglavnom podnošljiva."

UNEP je upozorio da su rastuće emisije i trenutačne vladine politike svijet dovele na put prema globalnom zatopljenju od 2,8 °C ovog stoljeća, što znatno premašuje cilj Pariškog sporazuma iz 2015. godine da se porast temperature zadrži znatno ispod 2 °C, uz nastojanja da se ograniči na 1,5 °C.

Agencija UN-a navela je rast emisija u Sjedinjenim Državama, Kini i Indoneziji. U SAD-u su veća potražnja za električnom energijom i oporavak proizvodnje električne energije iz ugljena doveli do najvećeg apsolutnog porasta emisija stakleničkih plinova među velikim zagađivačima u 2025. godini.

Međutim, UNEP je izložio putanju prema kojoj bi globalne temperature dosegle vrhunac između 1,7 °C i 1,8 °C iznad predindustrijskih razina otprilike sredinom stoljeća, prije nego što bi se do 2100. godine vratile na 1,5 °C ili niže.

Postizanje toga zahtijevalo bi drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova, uključujući 18 posto do 2030., 45 posto do 2035. i 69 posto do 2040., a sve u odnosu na razine iz 2025. godine.

"Pravilan odmak od cilja nije predaja. Još uvijek ga možemo svesti na najmanju moguću mjeru i najkraće moguće – te vratiti temperature ispod 1,5 °C do kraja stoljeća", rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.

Povratak na cilj od 1,5 °C također bi zahtijevao uklanjanje i trajno skladištenje oko 320 milijardi metričkih tona ugljičnog dioksida iz atmosfere tijekom stoljeća, što je ekvivalentno otprilike osam godina globalnih emisija ugljičnog dioksida na razini iz 2024. godine.

Zasebno istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Pure and Applied Geophysics u svibnju 2026. otkrilo je da se mediteransko područje, koje je odgovorno za otprilike 95 posto svjetske proizvodnje maslinovog ulja, zagrijava brže od globalnog prosjeka.

Analizom podataka o temperaturi iz Usluge za klimatske promjene Copernicus, dijela programa Europske unije za promatranje Zemlje, istraživači su utvrdili statistički značajno zatopljenje srednjih mjesečnih, sezonskih i godišnjih temperatura na gotovo cijelom području Mediterana.

Veljača, rujan i studeni bili su jedini mjeseci u kojima značajni dijelovi regije, u rasponu od 11 do 25 posto, nisu pokazali statistički značajne trendove zagrijavanja.

"Najizraženije zagrijavanje događa se na Balkanskom poluotoku, u Turskoj, unutrašnjosti Španjolske i sjeverozapadnoj Africi", napisali su istraživači.

Ta područja uključuju neke od najvažnijih svjetskih regija za proizvodnju maslinovog ulja. Prema Međunarodnom vijeću za masline, globalna proizvodnja maslinovog ulja dosegla je približno 3,57 milijuna metričkih tona u sezoni 2024./25., pri čemu Španjolska sama čini oko 1,42 milijuna tona.

"Poređena analiza s 11 većih regija ukazuje na to da se Mediteran ubraja među regije koje se najbrže zagrijavaju na svijetu", dodali su istraživači. "U usporedbi s baznom razinom sredine dvadesetog stoljeća, trenutačne prosječne godišnje temperature na Mediteranu i u Europi više su za otprilike 1,4 °C do 1,5 °C."