Pridržavanje mediteranske prehrane može pomoći u borbi protiv depresije
Studija je dio sve većeg broja istraživanja koja pokazuju kako zdravi planovi prehrane imaju pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje.
Nova studija koju je objavila skupina australskih istraživača sugerira da prehrana bogata voćem, povrćem, orašastim plodovima, sjemenkama i ribom, poput mediteranske prehrane, može pomoći u ublažavanju simptoma depresije.
Sudionici, u dobi od 17 do 35 godina, pokazali su visoke rezultate za depresiju, anksioznost i stres. Jedna je skupina tri tjedna bila na mediteranskoj prehrani i dobila upute da izbjegava prerađenu hranu, zasićene masti i rafinirane šećere. Članovi kontrolne skupine nastavili su sa svojom uobičajenom prehranom.
S obzirom na sve što je u ovom trenutku poznato u povijesti prehrane o vezi između upale, raspoloženja i prehrane, nije prerano u procesu iznijeti čvrstu hipotezu da mediteranska prehrana može ublažiti simptome depresije.
Kako bi se osiguralo pridržavanje prehrane, sudionicima su dodijeljeni prehrambeni proizvodi, uključujući maslinovo ulje, prirodni maslac od orašastih plodova, orašaste plodove i sjemenke (oraščići, bademi, sjemenke bundeve, sjemenke suncokreta) te začine (cimet, kurkuma), kao i redovita naknada za kupnju dodatnih namirnica.
Istraživači su rekli da su odabrali ovu dobnu skupinu jer su "adolescencija i rana odrasla dob razdoblje povećanog rizika od depresije, a to su ujedno i ključna razdoblja za uspostavljanje zdravih navika – poput prehrane – koje će se prenijeti u odraslu dob."
Vidi također: Zdravstvene dobrobiti maslinovog uljaNakon tromjesečnog razdoblja, grupa koja se pridržavala mediteranske prehrane doživjela je smanjenje rezultata za depresiju s umjerene na normalnu razinu. Također su izvijestili da se osjećaju manje pod stresom i manje anksiozno.
Istraživači su napomenuli da uz poboljšano raspoloženje postoje i velike koristi za bolje fizičko zdravlje.
"Ovi su rezultati prvi koji pokazuju da se mladi odrasli s povišenim simptomima depresije mogu uključiti u dijetetsku intervenciju i pridržavati je te da to može smanjiti simptome depresije", napisali su istraživači.
Međutim, dodali su: "Iako postoje uvjerljivi opažački dokazi o povezanosti između kvalitete prehrane i depresije, dokazi o uzročnoj vezi još se uvijek pojavljuju, osobito u vezi s mladima."
Zaključci istraživača objavljeni su u časopisu Plos One.
Caitlin Self, licencirana nutricionistica iz Baltimorea koja radi u ordinaciji za mentalno zdravlje, izjavila je da se nalazi studije podudaraju s onim što je vidjela u svojoj kliničkoj praksi.
"Znamo sa sigurnošću da postoji veza između prehrane i depresije, ali kako bismo doista testirali tu uzročnu interakciju, trebali bismo veći broj ispitanika i ponovljena istraživanja kako bismo točno procijenili na koji je postotak populacije podložan depresiji uzrokovanoj prehranom", rekla je Self.
Studija je dio sve većeg broja istraživanja koja pokazuju kako prehrana utječe na mentalno zdravlje. Zapravo, područje nutricionističke psihijatrije dobiva na zamahu.
Mediteranska prehrana uključuje zdrave masti, poput omega-3 masnih kiselina, a istovremeno isključuje prerađenu hranu za koju je poznato da uzrokuje upale. Omega-3 je poznata po svojim protuupalnim svojstvima, što omogućuje smanjenje upala i njihovih nuspojava putem ove prehrane, prema Lisi Richards, nutricionistici i autorici knjige "The Candida Diet".
"S obzirom na sve što se u ovoj fazi povijesti prehrane zna o vezi između upale, raspoloženja i prehrane, nije prerano u procesu iznijeti čvrstu hipotezu da mediteranska prehrana može ublažiti simptome depresije", rekla je.
Međutim, dodala je: "Potrebna su dodatna istraživanja o ulozi lijekova i savjetovanja u kombinaciji s ovim prehrambenim obrascima. Bilo bi nepromišljeno sugerirati da sama prehrana može ublažiti simptome depresije kod svih."
U travnju je studija objavljena u časopisu Psychosomatic Medicine analizirala 16 prethodno objavljenih recenziranih studija koje uspoređuju učinke prehrambenih intervencija s neprehrambenim kontrolnim uvjetima, a u kojima je sudjelovalo više od 46.000 sudionika.
Došli su do zaključka da "prehrambene intervencije pokazuju obećavajuće rezultate kao nova intervencija za smanjenje simptoma depresije u cjelokupnoj populaciji."
Međutim, i oni su utvrdili da je potrebno daljnje istraživanje.
Kristen Ciccolini, nutricionistica iz Bostona, rekla je da, iako je u prosjeku potrebno 17 godina da dokazi iz istraživanja dospiju u kliničku praksu, postoji mnogo istraživanja o vezi crijeva i mozga, kao i o ulozi hranjivih tvari u mentalnom zdravlju.
"Vidjela sam da pomaže u mom osobnom životu i u praksi, a budući da je to način s vrlo niskim rizikom, ne vidim razloga da ne pokušate jesti na ovaj strateški način", rekla je Ciccolini.
Dodala je da, iako prehrana poboljšana možda ne može izliječiti depresiju, "sigurno pomaže jesti hranu s hranjivim tvarima koje podržavaju zdravlje crijeva (gdje se proizvodi serotonin) i zdravlje mozga".