Slijeđenje mediteranske prehrane može pomoći pobijediti depresiju

A Nova studija koju je objavila skupina australskih istraživača sugerira da prehrana bogata voćem, povrćem, orašastim plodovima, sjemenkama i ribom, poput Mediteranska prehrana, može pomoći u smanjenju simptoma depresije.

Sudionici koji su imali između 17 i 35 godina postigli su visoke ocjene za depresiju, anksioznost i stres. Jedna je skupina na mediteransku prehranu puštena tri tjedna i rečeno joj je da izbjegava prerađenu hranu, zasićene masti i rafinirani šećer. Članovi kontrolne skupine nastavili su s uobičajenom prehranom.

Da bi se pridržavali prehrane, sudionici su dobili prehrambene proizvode uključujući maslinovo ulje, prirodni maslac od orašastih plodova, orašaste plodove i sjemenke (orasi, bademi, pepitas, sjemenke suncokreta) i začine (cimet, kurkuma), kao i redovnu naknadu za kupnju dodatnih namirnice.

Istraživači su rekli da su ovu dobnu skupinu odabrali jer â € <"adolescencija i mlada zrelost su razdoblje u kojem postoji povećani rizik od depresije, a to su ujedno i kritična razdoblja za uspostavljanje zdravstvenih obrazaca - poput prehrane - koji će se prenijeti u odraslu dob. "

Nakon trotjednog razdoblja, skupina koja se držala mediteranske prehrane doživjela je pad rezultata depresije s umjerenog na normalni raspon. Također su izvijestili da se osjećaju manje pod stresom i tjeskobom.

Istraživači su primijetili da osim poboljšanog raspoloženja, puno toga možete dobiti i na boljem tjelesnom zdravlju.

"Ovi su rezultati prvi koji pokazuju da se mladi odrasli s povišenim simptomima depresije mogu uključiti i pridržavati se dijetalnih intervencija i da to može smanjiti simptome depresije ”, napisali su istraživači.

Međutim, dodali su: â € <"Iako postoje uvjerljivi promatrački dokazi za vezu između kvaliteta prehrane i depresija, dokazi o uzročno-posljedičnoj vezi još uvijek se pojavljuju, posebno u vezi s mladim odraslima. "

Otkrića istraživača objavljena su u časopisu Plos One.

Caitlin Self, nutricionistica sa sjedištem u Baltimoreu, koja radi u praksi mentalnog zdravlja, rekla je da se nalazi studije podudaraju s onim čemu je svjedočila u svojoj kliničkoj praksi.

"Sigurno znamo da postoji veza između prehrane i depresije, ali da bismo uistinu testirali ovu uzročno-posljedičnu interakciju, trebat će nam veća veličina uzorka i ponovljene studije kako bismo točno procijenili koliki je postotak populacije osjetljiv na depresiju uzrokovanu prehranom, ”Sam rekao.

Studija je dio sve većeg broja istraživanja koja pokazuju kako prehrana utječe na mentalno zdravlje. Zapravo je područje nutricionističke psihijatrije ono koje uzima maha.

Mediteranska prehrana integrira zdrave masnoće, poput omega-3 masnih kiselina, istodobno uklanjajući prerađenu hranu za koju je poznato da je upalna. Poznato je da je Omega-3 protuupalno što omogućuje smanjenje upale i njezinih nuspojava pomoću ove prehrane, prema Lisa Richards, nutricionistici i autorici knjige Dijeta Candida.

"Uz sve ono što je u ovoj fazi povijesti prehrane poznato u vezi s vezom između upale, raspoloženja i prehrane, nije prerano u procesu da se stvori čvrsta hipoteza da mediteranska prehrana može smanjiti simptome depresije ”, rekla je.

Međutim, dodala je: â € <"Treba izvršiti dodatna istraživanja u vezi s ulogom lijekova i savjetovanja u kombinaciji s ovim načinima prehrane. Bilo bi nerazumno sugerirati da prehrana sama po sebi može ublažiti simptome depresije kod svih. "

U travnju a studija objavljena u Psychosomatic Medicine pregledao je 16 prethodno objavljenih recenziranih studija u kojima se uspoređuje učinak prehrambenih intervencija s uvjetima ne-prehrambene kontrole koji uključuju više od 46,000 - sudionika.

Došli su do zaključka da â € <"dijetalne intervencije obećavaju kao nova intervencija za smanjenje simptoma depresije među populacijom. "

Međutim, i oni su utvrdili da su potrebna daljnja istraživanja.

Kristen Ciccolini, nutricionistica sa sjedištem u Bostonu, rekla je da iako je u prosjeku potrebno 17 godina da se u istraživanjima dokaže kako bi se ušlo u kliničku praksu, postoji mnoštvo istraživanja o povezanosti crijeva i mozga, kao i o ulozi hranjivih sastojaka u mentalno zdravlje.

"Vidio sam da to pomaže u mom osobnom životu i mojoj praksi, a budući da je to put s tako malim rizikom, ne vidim lošu stranu u pokušaju da se strateški jede na ovaj način ”, rekao je Ciccolini.

Dodala je da iako poboljšana prehrana možda neće izliječiti depresiju, â € <"zasigurno pomaže imati hranu s hranjivim sastojcima koji podržavaju zdravlje crijeva (tamo gdje se proizvodi serotonin) i zdravlje mozga".

• PLoS ONE