Mediteranska prehrana povezana s uspješnim starenjem, pokazala je studija
Istraživači su otkrili da su Grci koji su se pridržavali mediteranske prehrane bili zdraviji i aktivniji kako su starili nego oni koji su se manje pridržavali te prehrane.
Nova studija objavljena u časopisu Nutritional Health usporedila je prehranu Grka koji žive u Grčkoj s onima koji žive u inozemstvu.
Studija je zaključila da je pridržavanje mediteranske prehrane povezano s višom razinom uspješnog starenja među ljudima istog genetskog podrijetla koji žive u različitim okruženjima.
Naša je studija otkrila da Grci koji žive u inozemstvu imaju veće razine uspješnog starenja u usporedbi s Grcima koji žive u Grčkoj… Važno je napomenuti da su Grci u inozemstvu strože slijedili mediteransku prehranu nego Grci u Grčkoj.
Studija je imala za cilj usporediti pridržavanje mediteranske prehrane i razine uspješnog starenja između Grka koji žive u Grčkoj i Grka koji žive u inozemstvu.
"Grčko stanovništvo jedno je od najdugovječnijih na svijetu, a stope starenja ostaju visoke u usporedbi s drugim europskim zemljama", Catherine Itsiopoulos, izvršna dekanica Škole zdravstvenih i biomedicinskih znanosti Sveučilišta RMIT Bundoora u Australiji, izjavila je za Olive Oil Times.
Vidi također: Zdravstvene vijesti"Međutim, prevalencija kroničnih bolesti u Grčkoj, kao što su srčane bolesti, moždani udar, demencija i depresija, u porastu je, osobito u starijim populacijama", dodala je. "Iako su prevencija i liječenje bolesti ključni za produljenje života, usmjeravanje na poboljšanje kvalitete života i postizanje uspješnog starenja postaje još važnije."
Iako se mediteranska prehrana odavno povezuje s dugovječnošću, Itsiopoulos je rekao da uspješno starenje podrazumijeva više od samog odsustva bolesti kako ljudi stare.
"To uključuje očuvanje funkcionalnih sposobnosti kao što su zadovoljavanje osnovnih osobnih potreba, pokretnost, donošenje odluka, održavanje zdravih odnosa, nastavak učenja i biti vrijedan član društva", rekla je.
"Iako je genetika važna za to kako dobro starimo i jesmo li pod većim rizikom od razvoja kroničnih bolesti, važni su i naš okoliš te način na koji živimo", dodala je Itsiopoulos.
U studiji su istraživači nastojali ispitati odnos "prirode i odgoja" u povijesno visokim razinama dugovječnosti zabilježenim u Grčkoj.
"Usporedili smo razine uspješnog starenja kod Grka koji žive u Grčkoj s Grcima koji žive u inozemstvu (u Australiji i Sjedinjenim Američkim Državama) kako bismo utvrdili ulogu životnog okruženja kod ljudi istog genetskog podrijetla", rekao je Itsiopoulos.
Istraživači su koristili validirani indeks uspješnog starenja (s bodovanjem od 0 do 10) koji uključuje čimbenike povezane sa zdravljem, društvene, životne i kliničke čimbenike, uključujući obrazovanje, financijski status, fizičku aktivnost, indeks tjelesne mase, depresiju, sudjelovanje u društvenim aktivnostima s prijateljima i obitelji, broj godišnjih izleta, ukupan broj kliničkih čimbenika rizika od kardiovaskularnih bolesti (tj. povijest hipertenzije, dijabetes, hiperholesterolemija i pretilost) te razinu pridržavanja mediteranske prehrane.
"Naša je studija pokazala da Grci koji žive u inozemstvu imaju veće razine uspješnog starenja u usporedbi s Grcima koji žive u Grčkoj jer su fizički aktivniji, manje su pušili, bili su društveno aktivniji, imali su niže razine depresije, imali su višu razinu obrazovanja i bili su financijski bolje situirani", rekao je Itsiopoulos. "Važno je napomenuti da Grci koji žive u inozemstvu strože su se pridržavali mediteranske prehrane od Grka u Grčkoj."
"Naša je studija pokazala da osobni životni izbori ljudi, društvena podrška, kulturne prakse i mjesto u kojem žive igraju vrlo važnu ulogu u uspješnom starenju, čak i među onima koji dijele istu genetsku pozadinu", dodala je.
U studiji je korištena ocjena mediteranske prehrane, koja se kreće od 0 do 55. Indeks uspješnog starenja ocijenjen je u rasponu od 1 do 10.
Rezultati su pokazali da su Grci koji žive u inozemstvu konzumirali znatno više žitarica, mahunarki, povrća i voća od druge skupine.
Grci koji žive u Grčkoj konzumirali su značajno više mliječnih proizvoda i krumpira. U obje skupine konzumacija mesa, peradi, ribe, ekstradjevičanskog maslinovog ulja i alkohola bila je usporediva.
Nakon prilagodbe mogućim varijacijama, MedDiet bod bio je pozitivno povezan s bodovima indeksa uspješnog starenja u obje skupine.
Autori studije navode da su mahunarke, žitarice, voće i povrće značajno korisni za uspješno starenje.
Mediteranska prehrana
Mediteranska prehrana je plan zdrave prehrane koji se temelji na tradicionalnoj kuhinji zemalja koje graniče sa Sredozemnim morem. Bogata je voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama te uključuje umjerene količine ribe, peradi i mliječnih proizvoda. Prehrana također naglašava upotrebu maslinovog ulja kao glavnog izvora masti.
Dokazano je da mediteranska prehrana ima brojne zdravstvene prednosti, uključujući smanjenje rizika od srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i nekih vrsta raka. Također se povezuje s dužim životnim vijekom.
Evo nekih ključnih komponenti mediteranske prehrane:
Namirnice biljnog podrijetla
: Mediteranska prehrana temelji se na namirnicama biljnog podrijetla, kao što su voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke. Ova hrana je siromašna zasićenim mastima i kolesterolom, a bogata je vlaknima, vitaminima, mineralima i antioksidansima.
Maslinovo ulje
: Maslinovo ulje je glavni izvor masti u mediteranskoj prehrani. To je zdrava mast bogata mononezasićenim masnim kiselinama, za koje je dokazano da su korisne za zdravlje srca.
Riba
: Riba je dobar izvor proteina i omega-3 masnih kiselina, koje su korisne za zdravlje srca. Mediteranska prehrana preporučuje konzumaciju ribe najmanje dva puta tjedno.
Umjerene količine peradi, mliječnih proizvoda i crvenog mesa
: Mediteranska prehrana dopušta umjerene količine peradi, mliječnih proizvoda i crvenog mesa. Međutim, preporučuje se odabir nemasnih komada mesa i ograničavanje unosa crvenog mesa na najviše nekoliko puta tjedno.
Umjerena konzumacija alkohola
: Mediteranska prehrana dopušta umjerenu konzumaciju alkohola, poput crnog vina. Međutim, važno je napomenuti da alkohol treba konzumirati umjereno, jer može biti štetan za zdravlje ako se konzumira u prevelikim količinama.
Mediteranska prehrana je zdrav i ukusan način prehrane za koji je dokazano da ima brojne zdravstvene prednosti. Ako tražite način da poboljšate svoje zdravlje, mediteranska prehrana je izvrsna opcija.
Autori zaključuju da je pridržavanje mediteranske prehrane povezano s višim razinama uspješnog starenja među ljudima sa sličnom genetskom pozadinom.
Međutim, tradicionalne prehrambene navike postupno se napuštaju u njihovim matičnim zemljama. Istovremeno se te navike smatraju kulturnom baštinom i čuvaju među imigrantima.
"Kako bismo maksimizirali naš potencijal za uspješno starenje, svi se možemo potruditi baviti redovitom tjelesnom aktivnošću; redovito sudjelovati u društvenim aktivnostima i održavati zdrave odnose; pokušati upravljati stresom, ne pušiti i pridržavati se mediteranske prehrane", rekao je Itsiopoulos.
"Naša presjekna studija pokazala je da životno okruženje i osobni izbori mogu imati značajan utjecaj na uspješno starenje u populaciji Grka koji žive u Grčkoj i na Mediteranu", dodala je.
Itsiopoulos je rekla da bi buduća istraživanja trebala uključivati slične studije na drugim populacijama s različitim kulturnim i socioekonomskim pozadinama "kako bi se procijenilo jesu li ovi nalazi prenosivi i generalizirani te kako bi se potencijalno identificirali i drugi čimbenici koji također mogu biti važni za uspješno starenje."
"Također bi bilo važno ispitati učinak razina indeksa uspješnog starenja na dugovječnost uz dobro zdravlje u velikim populacijskim skupinama praćenim tijekom vremena," zaključio je Itsiopoulos.