Nova studija povezuje biljne prehrane sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti

Studija, koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Johns Hopkins, također je otkrila da prehrane bogatije životinjskim proizvodima i rafiniranim ugljikohidratima povećavaju rizik od smrti od srčanih bolesti za do 32 posto.

Nova studija objavljena u časopisu Američkog kardiološkog udruženja zaključila je da su ljudi koji su konzumirali pretežno biljnu prehranu imali manju vjerojatnost da razviju srčane bolesti i da od njih umru nego oni koji su jeli prehranu bogatu mesom i rafiniranim ugljikohidratima.

Studija je zaključila da nisu sve vegetarijanske i biljne prehrane jednako korisne. Veće su koristi zabilježene kod sudionika koji su se pridržavali zdravijih inačica vegetarijanskih i biljnih prehrana, iako je čak i znatno nezdrava biljna prehrana donekle smanjivala rizik od srčanih bolesti i smrti.

Iako naša studija nije imala podatke o unosu maslinovog ulja, na temelju prethodne literature vjerujemo da uključivanje zdravih biljnih masti, kao što je maslinovo ulje, u cjelokupnu biljnu prehranu može pružiti koristi za kardiovaskularno zdravlje. - Hyunju Kim, Sveučilište Johns Hopkins

Tijekom studije procijenene su četiri različite vrste prehrane. To su bile: općenito biljno-bazirana prehrana, ona koja se prvenstveno temeljila na zdravim biljkama poput zelenog povrća, potpuno vegetarijanska prehrana i četvrta prehrana koja je uključivala nezdravija biljna jela, uključujući škrob poput krumpira i prerađenu hranu.

Rezultati studije pokazali su da prehrane bogatije životinjskim proizvodima i rafiniranim ugljikohidratima povećavaju rizik od smrti od srčanih bolesti za do 32 posto, a sudionici koji su konzumirali više životinjskih proizvoda i rafiniranih ugljikohidrata imali su 18 do 25 posto veću vjerojatnost smrti od svih uzroka nego oni koji su se najstrože pridržavali biljne ili vegetarijanske prehrane.

Vidi također: Vijesti o prehrani na biljnoj bazi

Istraživački tim je otkrio da su sudionici koji su najviše konzumirali hranu biljnog podrijetla imali 16 posto manju vjerojatnost da će razviti zatajenje srca ili doživjeti ne-smrtonosni srčani udar ili moždani udar od onih koji su najmanje konzumirali hranu biljnog podrijetla.

"Naši rezultati pružaju daljnje dokaze o razlozima zbog kojih bi pojedinci trebali slijediti prehranu s relativno većim udjelom biljnih i relativno manjim udjelom životinjskih namirnica (posebno crvenog i prerađenog mesa)", izjavila je za Olive Oil Times Hyunju Kim, glavna autorica i znanstvena suradnica na Bloomberg School of Public Health Sveučilišta Johns Hopkins. "Konkretno, čini se da je konzumacija zdravih biljnih namirnica (voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki i orašastih plodova) važna za zdravlje srca."

"U ovoj općoj američkoj populaciji, veće pridržavanje prehrane bogatije biljnim namirnicama i siromašnije životinjskim namirnicama bilo je povezano s nižim rizikom od novodijagnosticiranih kardiovaskularnih bolesti, smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i ukupne smrtnosti", dodala je.

Kim je također podržala mediteransku prehranu rekavši: "Vjerujemo da je mediteranska prehrana zdrava prehrana. Prehrane temeljene na biljkama i mediteranska prehrana slične su po tome što naglašavaju unos biljnih namirnica (voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašasti plodovi) i ograničavaju unos crvenog i prerađenog mesa."

Iako unos maslinovog ulja nije procijenjen tijekom studije, Kim je komentirala njegove zdravstvene prednosti rekavši: "Prethodne studije koje su uključivale maslinovo ulje kao zdravu biljnu namirnicu u cjelokupnoj biljnoj prehrani ili vegetarijanskoj prehrani utvrdile su niži rizik od dijabetesa tipa 2, koronarne bolesti srca i smrtnosti od svih uzroka."

"Maslinovo ulje važna je komponenta mediteranske prehrane, a visok unos maslinovog ulja povezan je s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti", dodala je. "Iako naša studija nije imala podatke o unosu maslinovog ulja, na temelju prethodne literature vjerujemo da uključivanje zdravih biljnih masti, kao što je maslinovo ulje, u cjelokupnu biljnu prehranu može pružiti koristi za kardiovaskularno zdravlje."

U studiji su promatrane prehrambene navike 12.168 osoba u dobi od 45 do 64 godine; nijedna od njih nije imala srčane bolesti na početku studije. Tijekom 30-godišnjeg razdoblja istraživanja umrlo je 5.436 sudionika, od kojih je 1.565 smrtnih slučajeva bilo posljedica kardiovaskularnih bolesti.

Sudionici koji su se pridržavali jedne od tri zdravije prehrane u studiji konzumirali su u prosjeku 4,1 do 4,8 porcija voća i povrća dnevno te su jeli manje od jedne porcije crvenog ili prerađenog mesa.

Osobe koje su se najstrože pridržavale nezdrave biljne prehrane konzumirale su manje voća i povrća, s prosječnom dnevnom količinom od 2,3 porcije voća i povrća te 1,2 porcije crvenog ili prerađenog mesa.

"Čini se da biljne prehrane postaju sve popularnije, a naše istraživanje pruža dodatne dokaze koji upućuju na to da konzumacija biljne prehrane može biti dobra za zdravlje vašeg srca", izjavio je za Reuters Casey Rebholz, koautor i istraživač na Bloomberg School of Public Health Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu.

Ranije ove godine mediteranska prehrana proglašena je "najboljom biljnom prehranom" i "najboljom prehranom općenito" od strane U.S. News and World Report, koji je uzeo u obzir razne čimbenike, uključujući nutritivnu vrijednost, sigurnost i potencijal za prevenciju kardiovaskularnih bolesti.