Masline kao potencijalni izvor probiotika
Novo istraživanje objavljeno u časopisu International Journal of Food Microbiology otvorilo je put za novu upotrebu maslina kao izvora probiotika u našoj prehrani.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu International Journal of Food Microbiology otvorilo je put za novu upotrebu maslina kao izvora probiotika u našoj prehrani.
Probiotici su zdrave bakterije nužne za zdravlje crijeva, koje uravnotežuju crijevnu floru i potiču zaštitne funkcije probavnog sustava. Nezamjenjivi su za zdravlje crijeva, osobito kada se uzimaju antibiotici koji probavni sustav lišavaju njegovih prirodnih bakterija.
Zbog oralne primjene, probiotici moraju moći izdržati teško fizičko i kemijsko okruženje ljudskog probavnog trakta te ih je potrebno unositi u velikim količinama svakodnevno kako bi imali blagotvoran učinak. Budući da različiti probiotici različito reagiraju u probavnom okruženju, izazov nije samo njihovo unošenje u organizam, već i unošenje specifičnih vrsta bakterija koje mogu preživjeti i uspijevati u vrlo specifičnim probavnim uvjetima.
Iako se najčešće smatraju funkcionalnom komponentom određenih jogurta i mliječnih proizvoda, nova istraživanja provedenih na španjolskom Vijeću za znanstvena istraživanja (CSIC) sada sugeriraju da postoji mogućnost korištenja maslina i bakterija prisutnih u procesu fermentacije kako bismo u naš organizam unijeli ove korisne organizme.
Tehnike elektronske mikroskopije pokazale su da se bakterije i kvasci odgovorni za fermentaciju određenih španjolskih stolnih maslina udružuju kako bi formirali zajednice poznate kao "biofilm". Prethodno se smatralo da se te bakterije raspršuju u salamuri koja se koristi za konzerviranje maslina tijekom procesa, no nova otkrića sugeriraju da se spoj biofilma zapravo stvara i ostaje na površini ploda. Smatra se da je stvaranje ovog mikroskopskog sloja posljedica visoke koncentracije i dostupnosti šećera, aminokiselina, vitamina i drugih hranjivih tvari tijekom procesa fermentacije, što stvara idealno okruženje za preživljavanje i rast tih bakterija.
Na primjer, na površini masline sorte Gordal može se nalaziti i do 100 milijardi laktobacila, koje se unose zajedno s njom. Probiotička priroda ovih sojeva bakterija sada je predmet istraživanja CSIC-a, pri čemu neki sojevi bakterija i kvasaca već prisutni u fermentaciji pokazuju blagotvorne učinke na zdravlje crijeva. Postoji i mogućnost da se u procesu fermentacije mogu koristiti različite, poželjne, zdrave vrste bakterija, te da se na taj način dostave u organizam putem maslina.
Zbog visoke razine vlakana i antioksidansa, ako bi masline mogle poslužiti i za isporuku probiotika u organizam, mogle bi se klasificirati kao funkcionalna hrana. Postoji i mogućnost terapijske primjene, pri čemu prethodna istraživanja portugalskih stolnih maslina pokazuju da nekoliko bakterija prisutnih tijekom procesa fermentacije ima sposobnost inhibicije rasta bakterije Helicobacter pylori, čestog ljudskog patogena otpornog na sve veći broj antibiotika. To pokazuje potencijal za korištenje takvih probiotika kao alternative antibioticima.
Upotreba maslina kao izvora probiotika može biti poželjnija za one koji ne mogu jesti mliječne proizvode zbog netolerancija ili za one kojima je potrebna prehrana zdrava za srce.