Istraživači istražuju ulogu bioaktivnih spojeva u neurodegenerativnim bolestima

Mediteranska prehrana jedan je od najboljih prehrambenih obrazaca za smanjenje rizika od neuroloških poremećaja, zaključeno je u pregledu literature o utjecaju prehrane na razvoj neurodegenerativnih bolesti.

Istraživači sa Sveučilišta u Messini u Italiji analizirali su više od 200 znanstvenih studija o bioaktivnim spojevima mediteranske prehrane, uključujući flavonoide, polifenole i antocijane.

Usredotočili su se na to kako ti bioaktivni spojevi utječu na razvoj Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, dviju najčešćih neurodegenerativnih bolesti na globalnoj razini.

Vidi također: Zdravstvene vijesti

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, oko 60 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti, od kojih nijedna nema lijek.

Zasebno istraživanje časopisa The Lancet procjenjuje da će se broj slučajeva demencije, od kojih je Alzheimerova bolest najčešći oblik, do 2050. godine utrostručiti kako očekivani životni vijek bude duži i kako se populacije u Sjevernoj Americi, Istočnoj Aziji i Zapadnoj Europi budu starile.

Upala, oksidativni stres i višak reaktivnog kisika poznati su po svojoj značajnoj ulozi u razvoju i napredovanju neurodegenerativnih poremećaja.

Kao rezultat toga, bioaktivna spojeva povezana s uobičajenom hranom u mediteranskoj prehrani, uključujući ekstradjevičansko maslinovo ulje, bila su od posebnog interesa za istraživače jer mnoga od njih imaju protuupalna i antioksidativna svojstva koja mogu odgoditi razvoj neurodegenerativnih bolesti.

"Zbog svog potencijala za neuroprotekciju, antioksidativnih i protuupalnih učinaka te sposobnosti očuvanja mitohondrijske homeostaze kako bi se oduprijeli neuroupalnim poremećajima povezanima s mitohondrijskom disfunkcijom, bioaktivni spojevi privukli su interes znanstvenika", napisali su istraživači.

Istraživači su proučavali studije o flavonoidima – koji se nalaze u povrću, voću, orašastim plodovima, sjemenkama, čaju, kavi i vinu – i otkrili da njihova konzumacija može imati nekoliko pozitivnih učinaka na zdravlje, uključujući smanjen rizik od razvoja Parkinsonove bolesti.

"Razlog tomu su njihova fiziološka djelovanja, koja uključuju antioksidativna, protuupalna, anti-apoptotska i svojstva snižavanja lipida", napisali su.

Istraživači su dodali da određeni flavonoidi također imaju neuroprotektivne učinke zbog svoje sposobnosti smanjenja presinaptičkog otpuštanja glutamata i ponovnog sastavljanja postsinaptičkih receptora za glutamat, koji su ključni za zdravu funkciju mozga.

"Čini se da je potencijalno blagotvoran učinak flavonoida u mozgu povezan s njihovom sposobnošću interakcije s glijalnim signaliziranjem i unutarstaničnim neuronskim putovima, poticanjem neuronske regeneracije, povećanjem postojećih neuronskih funkcija, zaštitom osjetljivih neurona ili utjecajem na cerebrovaskularni i periferni sustav", napisali su.

Među najčešćom skupinom flavonoida su antocijani, kojima su istraživači posvetili posebnu pozornost. Antocijani su odgovorni za crvenu, ljubičastu i plavu boju mnogog voća i povrća.

"Antocijanini ublažavaju oksidativni stres smanjenjem proizvodnje slobodnih radikala i lipidne peroksidacije", napisali su. "Složeni mehanizmi kojima antocijanini mogu izravno ukloniti slobodne radikale, spriječiti stvaranje reaktivnih kisikovih vrsta… ili potaknuti otpuštanje antioksidativnih enzima ono je što im daje antioksidativna svojstva."

Istraživači su rekli da bi veći unos antocijana mogao pomoći u prevenciji razvoja neurodegenerativnih bolesti u starosti zbog veza između Alzheimerove bolesti i kardiovaskularnog te metaboličkog zdravlja.

Na temelju pregleda literature, istraživači su također utvrdili da antocijani snižavaju koncentraciju iona i inhibiraju proteine koji reguliraju neuronsku apoptozu, odnosno staničnu smrt.

"Također su štitili od gubitka pamćenja, kako je procijenjeno ponašajnim testovima i mjerenjem anksioznosti, pamćenja i motoričkih funkcija", napisali su.

U studiji na miševima, istraživači su naveli da se čini kako je konzumacija antocijana povezana sa smanjenom oštećenjem moždanog tkiva uzrokovanim nakupljanjem proteina povezanih s Alzheimerovom bolešću.

"Uzrokujući oštećenje neurona i drugih bioloških komponenti, oksidativni stres i neuroupala uzrokuju neurodegeneraciju", rekli su. "Antocijanini utječu na te metaboličke putove, pojačavajući antioksidativnu i protuupalnu obranu, kao i održavajući normalnu funkciju hipokampa."

Vidi također: Pridržavanje mediteranske prehrane povezano s nižim rizikom od demencije

Istraživači su se također usredotočili na ulogu polifenola, najraširenijeg prehrambenog antioksidansa, u razvoju Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Zbog svoje visoke metaboličke aktivnosti, istraživači kažu da je mozak osobito podložan oksidativnom oštećenju jer je to mjesto povećanog upijanja kisika, ali i niskih razina antioksidativnih enzima.

"Oksidativni stres i oštećenje makromolekula u mozgu su svojstveni procesi neurodegenerativnim bolestima", napisali su istraživači.

"Antioksidativna svojstva mnogih polifenola navodno pružaju neuroprotekciju", dodali su. "Utjecaji polifenola na kogniciju i neurodegenerativne procese čini se da su posredovani interakcijama s neuronskim i glijalnim signalnim putovima koji utječu na ekspresiju gena i ometaju mehanizme stanične smrti."

Polifenoli očituju svoja antioksidativna svojstva izravnim uklanjanjem slobodnih radikala ili neizravnim povećanjem kapaciteta prirodnog obrambenog sustava tijela.

U slučaju Parkinsonove bolesti, istraživači su otkrili da konzumacija polifenola inhibira agregaciju proteina povezanog s razvojem bolesti.

Istraživači su također istaknuli zasebne studije koje su otkrile da prehrambeni polifenoli mogu aktivirati putove povezane s adaptivnim staničnim odgovorima na stres, pojačati ekspresiju gena koji reguliraju stanične razine oksidacije i redukcije te poboljšati prirodnu obranu stanice od oksidacije.

"Dodatno, jedan od najvažnijih polifenola na ovom području je resveratrol", napisali su. "Resveratrol je polifenol koji se prirodno nalazi u crvenom grožđu, kikirikiju i mnogim drugim biljnim vrstama. Primjena resveratrola na transgenske mišje modele Alzheimerove bolesti smanjuje poremećaje u ponašanju i deponiranje Aβ-a [neurotoksina] u središnjem živčanom sustavu povezano sa starenjem."

Istraživači su također istražili ulogu nerastvornih fenolnih kiselina u sprječavanju pojave Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.

Djevičansko maslinovo ulje sadrži 36 fenolnih spojeva, uključujući tirsol, hidroksitirsole, oleokantal, oleuropein i karotene.

"Ove fenolne kemikalije prodiru u mozak i djeluju neurozaštitno putem antioksidativnih, anti-apoptotskih i protuupalnih mehanizama", napisali su. "Prema opsežnim istraživanjima, hidroksitirosol djeluje kao skidač reaktivnih slobodnih radikala, što rezultira neurozaštitnim učincima na moždane stanice tijekom oksidativnog stresa."

Što se tiče učinaka fenolnih spojeva na Alzheimerovu bolest, istraživači su također proučavali studiju koja je ispitivala ulogu maslinovog lišća.

"[Jedna studija] istraživala je učinak primjene bioaktivnih molekula klase polifenola iz maslinovog lišća na neurotrofne proteine mužjaka miša", napisali su. "Posebno, studija sugerira da su živčani rastni faktor, moždano izvedeni neurotrofni faktor i glial cell line-derived neurotrophic factor uključeni u patologiju Alzheimerove bolesti. Primjena ovih polifenola pokazala je ključnu ulogu u rastu sinapsi i zaštitila neurone od oštećenja."

Iako su istraživači rekli da brojne znanstvene studije ukazuju na veliki potencijal bioaktivnih spojeva – kako u prehrani, tako i u farmaceutskim proizvodima – u prevenciji i liječenju Alzheimerove bolesti i simptoma Parkinsonove bolesti, dodali su da je još potrebno uložiti dodatni rad.

"Trenutna istraživanja sugeriraju da su potrebna dodatna dugoročna, dvostruko slijepa, randomizirana kontrolirana ispitivanja na velikoj populaciji ljudi kako bi se promicala mediteranska prehrana", zaključili su. "To bi moglo pomoći u utvrđivanju može li bolje pridržavanje ove prehrane pomoći u izbjegavanju ili odgađanju razvoja neurodegenerativnih bolesti."

---