Studija povezuje pretilost i demenciju, preporučuje MedDiet
Istraživači su otkrili da pridržavanje mediteranske prehrane i drugih zdravih životnih navika pomaže ljudima održati normalan indeks tjelesne mase i, zauzvrat, smanjuje rizik od razvoja demencije kasnije u životu.
Novo istraživanje Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL) otkrilo je da bi upravljanje tjelesnom težinom moglo igrati važnu ulogu u smanjenju rizika od razvoja demencije.
Pridržavanje zdravog i uravnoteženog plana prehrane, poput mediteranske prehrane, jedan je od najboljih načina za održavanje optimalne razine tjelesne težine i ublažavanje rizika od razvoja te bolesti mozga, rekla je jedna od glavnih autorica studije.
Činjenica da su ti obrasci ponašanja u stilu života izmjenjivi implicira da poticanje zdravog načina života može spriječiti ili ublažiti temeljne cerebrovaskularne i kardiovaskularne čimbenike rizika koji također mogu predstavljati rizik od demencije.
"Posljednjih godina pridržavanje mediteranske prehrane privuklo je znatno zanimanje u procjeni njezine potencijalne uloge u smanjenju rizika od srčanih bolesti, visokog kolesterola, pretilosti, dijabetesa tipa 2, hipertenzije, raka i cerebrovaskularnih bolesti, uključujući demenciju", izjavila je za Olive Oil Times Dorina Cadar, viša znanstvena suradnica specijalizirana za demenciju na UCL-u.
"Otkrili smo da su osobe s indeksom tjelesne mase (ITM) u rasponu za pretilost imale 31 posto veći rizik od demencije od onih s ITM-om u normalnom rasponu, neovisno o njihovoj dobi, obrazovnoj razini, bračnom statusu, pušenju, dijabetesu, hipertenziji i statusu nositelja apolipoproteina E4", dodala je.
Pogledajte i: Zdravstvene vijestiApolipoprotein E je protein koji pomaže u metabolizmu masti u tijelu, pri čemu je verzija E4 najistaknutiji poznati genetski čimbenik rizika za kasno nastalu sporadičnu Alzheimerovu bolest.
Cadar je vodila opservacijsku studiju, koja je započela 2002. godine i obuhvaća podatke o 6.582 osobe u dobi od 50 godina ili više. Sudionici studije bili su pod nadzorom svake dvije godine i još uvijek se prate.
Istraživanje UCL-a provedeno je u suradnji s Engleskom longitudinalnom studijom starenja.
"Dobro uravnotežena prehrana je ključni element zdravog načina života koji može biti olakšavajući čimbenik u održavanju optimalne tjelesne težine i uspješnom, zdravom starenju uma, tijela i duše", rekla je Cadar.
"Mediteranska prehrana nastoji izbjegavati crveno meso i mliječne proizvode koji su izvor većine zasićenih masti u tipičnoj zapadnoj prehrani te prihvaća umjerenu konzumaciju alkohola – uglavnom vina – općenito tijekom obroka", dodala je.
Osim uravnotežene prehrane, nedavno istraživanje također je otkrilo da su druge ključne komponente za postizanje normalnog indeksa tjelesne mase (ITM) bile tjelesna aktivnost i smanjena konzumacija alkohola.
"Mislim da je ključno sve navike zdravog načina života promatrati cjelovito. Zdrava prehrana nije dovoljna ako u nečijem životu nedostaje tjelovježba", rekla je Cadar. "Moja je hipoteza da pozitivne navike u načinu života, poput nepušenja, tjelesne aktivnosti, odabira zdravije prehrane, umjerenog konzumiranja alkohola i smanjenja stresa, mogu zaštititi naša srca i usporiti kognitivni pad u kasnijoj životnoj dobi."
"Činjenica da su navike u načinu života izmjenjive implicira da poticanje zdravog načina života može spriječiti ili ublažiti temeljne cerebrovaskularne i kardiovaskularne čimbenike rizika koji također mogu predstavljati rizik od demencije", dodala je.
Cadar je rekla da je također moguće da je povezanost između pretilosti i demencije neizravno uzrokovana drugim stanjima, kao što su visok krvni tlak i antikolinergička liječenja.
Antiholinergici blokiraju djelovanje acetilkolina, tvari koja prenosi poruke u živčanom sustavu.
Međutim, neka su novija istraživanja otkrila da se pretilost kod starijih osoba može smatrati zaštitnim zdravstvenim čimbenikom.
"Iako je postalo očito da višak tjelesne masti povećava rizik od demencije metaboličkim i vaskularnim putovima, kao što je predstavljeno u našoj studiji, također moramo priznati da postoje proturječne informacije iz prethodnih studija koje sugeriraju da veza između pretilosti i demencije ostaje nejasna ili da pretilost može čak biti zaštitni čimbenik za demenciju kod starijih osoba", rekla je Cadar.
Dodala je da bi za to moglo postojati više objašnjenja te da su potrebna daljnja istraživanja kroz različite životne faze.
Cadar je objasnila da se pretilost kod starijih osoba smatra zaštitnom uglavnom zato što su osobe s dijagnozom demencije prije postavljanja dijagnoze izgubile na težini.
"Dobra prehrana i pijenje važni su za očuvanje zdravlja u svakoj dobi", rekla je. "Zdrava prehrana vjerojatno poboljšava kvalitetu života osobe."
Značajno je da je studija UCL-a otkrila rodnu razliku u riziku od demencije povezanom s pretilosti.
"Zanimljivo je da su žene s trbušnom pretilosti (visokim opsegom struka) imale 39 posto povećan rizik od demencije u usporedbi sa ženama bez trbušne pretilosti, no ta se posebna povezanost nije pronašla među muškarcima", rekla je Cadar.
Rezultati studije objavljeni su u časopisu International Journal of Epidemiology.
Tada je Andrew Steptoe, koautor studije, rekao da je demencija jedan od glavnih zdravstvenih izazova 21. stoljeća koji bi mogao ugroziti uspješno starenje. Dodao je da njihovi nalazi upućuju na to da će rastuće stope pretilosti pogoršati problem.