Studija otkriva kako polifenoli smanjuju inzulinsku rezistenciju

Nova studija, zakazana za objavu 2024. godine, utvrdila je kako polifenoli koji se nalaze u ekstradjevičanskom maslinovom ulju utječu na molekularne i stanične mehanizme povezane s kardiometabolicih bolesti i pretilosti.

Iako je više od desetljeća istraživanja pokazalo sposobnost polifenola ublažiti negativne učinke na zdravlje povezane s kroničnim upalnim bolestima, istraživači još nisu identificirali biološki mehanizam pomoću kojeg se postižu ti rezultati.

Flavonoidi mogu značajno utjecati na profile ekspresije gena u različitim metabolički aktivnim tkivima, a osobito se čini da sprječavaju neka od tih oštećenja (od inzulinske rezistencije).- Enzo Nisoli, istraživač pretilosti, Sveučilište u Milanu

Prethodno istraživanje talijanskog tima znanstvenika identificiralo je kako su sustavna upala te mitohondrijsko oštećenje i disfunkcija dva glavna mehanizma uključena u patofizi­o­lo­gi­cal processes link­ing fat accu­mu­la­tion to car­diometa­bolic dis­or­ders, such as obe­sity and dia­betes.

Glavne hipoteze koje se koriste za objašnjenje zdravstvenih dobrobiti ekstradjevičanskog maslinovog ulja kod upalnih bolesti općenito se usredotočuju na antioksidativna svojstva polifenola za suzbijanje posljedica upale. Međutim, istraživači kažu da to još uvijek nije izravno dokazano.

Vidi također: Zdravstvene vijesti

Kao rezultat toga, Carapelli Nutritional Institute, znanstveni centar posvećen proučavanju maslinovog ulja i financiran od strane matične tvrtke, Deoleo je kontaktirao talijanski istraživački tim kako bi proučio potencijalne molekularne i stanične mehanizme uključene u blagotvorne učinke maslinovog ulja.

Istraživače je također zanimalo utvrđivanje uloge različitih sastojaka maslinovog ulja – polifenola, lipidnih molekula, uključujući skvalen i tokoferole, i mononezasićene masne kiseline – na povezane blagotvorne učinke konzumacije ekstradjevičanskog maslinovog ulja na kardiometaboličke sindrome.

Enzo Nisoli, istraživač pretilosti na Sveučilištu u Milanu i koautor studije, rekao je da je tim podijelio miševe u pet skupina i svakoj skupini davao specifičnu prehranu.

Kontrolna skupina konzumirala je prehranu s niskim udjelom masti, u kojoj je mast činila devet posto ukupnog unosa kalorija i sastojala se od sojinog ulja, polinezasićene masti.

Preostale četiri skupine konzumirale su prehrane koje su sadržavale 40 posto kalorija iz masti. U svakoj prehrani 14 posto unosa masti činilo je sojino ulje, izvor linolne kiseline, koja je bitna za preživljavanje sisavaca.

Četiri programa prehrane uključivala su prehranu sastavljenu od svinjske masti, zasićenog masnog tkiva; EVO Pol+ prehranu, sastavljenu od ekstradjevičanskog maslinovog ulja obogaćenog polifenolima sa skvalenom i tokoferolom; prehrana EVO Pol-, koja se sastojala od ekstradjevičanskog maslinovog ulja bez polifenola s skvalenom i tokoferolom; te prehrana s uljem lješnjaka koja je sadržavala samo tokoferol.

Istraživači su za sve skupine kontrolirali ukupni unos kalorija i razinu tjelesne aktivnosti.

"Uspoređujući sve ove dijete, možete dobiti informacije o važnosti pojedinog sastojka ekstradjevičanskog maslinovog ulja u izazivanju eventualnih fenotipskih i molekularnih razlika," Nisoli je rekao za Olive Oil Times.

Istraživači su proveli dugotrajni eksperiment s pet prehrana kontrolirajući glukoznu homeostazu u različitim trenucima te su na kraju eksperimenta izvadili bijelo i smeđe masno tkivo iz jetre i skeletnih stanica radi proučavanja.

Prema Nisoli, nakupljanje funkcionalnog masnog tkiva u različitim dijelovima tijela "prva je faza kod predisponiranih pacijenata za različite faze [kardiometabolički] sindrom koji se može razviti u kliničku kardiovaskularnu bolest ili bolest bubrega s promjenama u srcu ili arterijama u mozgu."

"Višak i disfunkcija nakupljanja masnog tkiva u tijelu, kako kod životinja tako i kod ljudi, mogu povećati upalne procese, oksidativni stres i druge stvari koje mogu imati potencijal poremetiti lipidni metabolizam u jetri," dodao je, što dovodi do kronične bubrežne bolesti i kardiovaskularnih poremećaja.

"Glavni cilj našeg istraživanja bio je uvjeriti istraživače da su se dobrobiti mediteranske prehrane, postignute putem ekstradjevičanskog maslinovog ulja, zapravo ostvarile moduliranjem tih promjena", rekao je.

Na kraju studije Nisoli je rekao da je istraživački tim identificirao nekoliko značajnih otkrića, čime je utrta staza za buduća istraživanja.

Istraživači su otkrili da su miševi koji su slijedili prehranu bogatu mastima sastavljenu od ekstradjevičanskog maslinovog ulja mogli smanjiti tjelesnu težinu u usporedbi s onima koji su slijedili prehranu bogatu mastima koja je sadržavala svinjetinu.

Također su primijetili da je, među svim četirima visokomasnim prehrambenim režimima, samo prehrana obogaćena polifenolima pokazala statistički značajno smanjenje glikemije nakon obroka.

"Osim toga, proveli smo i druga mjerenja koja pokazuju da su miševi hranjeni prehranom zamijenjenom s dodatkom ekstradjevičanskog maslinovog ulja obogaćenog polifenolima manje inzulinski rezistentni od onih na prehrani s visokim udjelom masti i svinjske masti te na prehrani obogaćenoj s dodatkom ekstradjevičanskog maslinovog ulja u drugim omjerima", rekla je Nisoli.

"Ovaj rezultat je važan jer sugerira da su polifenoli učinkovito uključeni u normalizaciju homeostaze glukoze i u potencijalnu korist za ove životinje", dodao je.

Na kraju eksperimenta istraživači su izvukli tkiva iz miševa kako bi proveli analizu sekvenciranja RNA koja im je omogućila mjerenje ekspresije gena kod miševa hranjenih prehranom obogaćenom polifenolima u usporedbi s ostalim prehranama.

Te usporedbe omogućile su istraživačima da identificiraju gene uključene u različite ishode u jetri i bijelom masnom tkivu, a točnije, vidjeti kako je konzumacija polifenola korelirala s različitim ekspresijama gena.

"Kada vidite da je isti gen povećan u prehrani s visokim udjelom masti obogaćenoj polifenolima u usporedbi s prehranom s visokim udjelom masti siromašnom polifenolima, možete vidjeti da je on potencijalno uključen u patologiju povezanu s pretilosti", rekla je Nisoli. "Možete pokazati da polifenoli mogu djelomično suprotstaviti promjenama uzrokovanim pretilosti."

Na temelju tog opažanja, istraživači su nastavili analizirati sve različite gene i konstruirati sekvence genetskih mreža, poznatih kao klasteri, modificirane visokomasnom prehranom i vraćene polifenolima obogaćenom prehranom.

Otkrili su da je prehrana obogaćena polifenolima smanjila ekspresiju gena povezanih s upalom i oksidativnim stresom. Zasebno su u miševa hranjenih polifenolima obogaćenom prehranom zabilježena povećanja ekspresije gena povezanih s potrošnjom energije i mitohondrijskom funkcijom.

"Zaključili smo da, ako su upala, oksidativni stres i inzulinska rezistencija središnja oštećenja uzrokovana kardiometaboličkim sindromom, Konzumacija polifenolima obogaćenog ekstradjevičanskog maslinovog ulja značajno sprječava inzulinsku rezistenciju," rekla je Nisoli.

"Polifenoli mogu značajno utjecati na profile ekspresije gena u različitim metabolički aktivnim tkivima, a osobito se čini da polifenoli sprječavaju neka od tih oštećenja, upalu i oksidativni stres", dodao je.

Iako je Nisoli rekao da su ovi rezultati obećavajući u nastojanjima istraživača da definiraju kako ekstra djevičansko maslinovo ulje utječe na molekularne mehanizme koji stoje iza kardiometaboličkih bolesti, rekao je da postoje neka ograničenja.

Među glavnim ograničenjima mogla bi biti različita utjecaja prehrane s dodatnim djevičanskim maslinovim uljem i polifenolima na crijevnu mikrobiotu kod miševa i ljudi, i dodao je da je još potrebno provesti mnogo istraživanja prije nego što istraživači mogu konačno reći kako ekstra djevičansko maslinovo ulje utječe na molekularne mehanizme koji stoje iza kardiometaboličkih bolesti.

"Ovo je početak priče", zaključila je Nisoli. "Sada pokušavamo dobiti više informacija o genima koji bi mogli biti uključeni u učinak polifenola. Istraživanje će biti dugo."

---