Istraživači preporučuju MedDiet za obnavljanje crijevnih bakterija
Tim na Manchester Metropolitan University u Ujedinjenom Kraljevstvu radi na unapređenju istraživanja mediteranske prehrane i drugih zdravih prehrana koje potiču zdrave crijevne bakterije.
Osobe koje konzumiraju tipičnu mediteransku prehranu manje su podložne anomalijama u gastrointestinalnoj mikrobioti, sugerira sve veći broj dokaza.
Sada istraživači na Manchester Metropolitan University (MMU) u Ujedinjenom Kraljevstvu rade na proširenju tog zajedničkog znanja. Haleh Moravej, viša predavačica nutricionističkih znanosti na MMU-u, i tim studenata na sveučilištu pokrenuli su inicijativu MetMUnch kako bi to postigli.
Maslinovo ulje kao dio zdrave, raznolike i svježe mediteranske prehrane te kao dio zdravog načina života uvijek će biti korisno za tjelesno i mentalno zdravlje.
"Znanstvenici već dugo znaju da postoji veza između našeg crijeva i mozga putem živaca, ali sada u igru ulaze i crijevne bakterije", rekla je Moravej za Olive Oil Times.
"Komuniciraju s mozgom na tri različita načina", dodala je, "šalju signale živcem vagus izravno u mozak, utječu na imunološke stanice u crijevima koje proizvode kemikalije koje putuju krvotokom, a neke mogu proći kroz krvno-moždanu barijeru do mozga."
Pročitajte i: Zdravstvene prednosti maslinovog uljaMoravej je inicijativu temeljila na načelu da je mikrobiota u ljudskom probavnom traktu odgovorna za pravilno funkcioniranje probave i snažan imunološki sustav. Dodala je da pridržavanje zdravog plana prehrane, poput mediteranske prehrane, doprinosi zdravoj probavnoj mikrobioti.
"Prehrana sadrži mnogo namirnica koje su probiotičke, a koje pružaju dobru hranu za bakterije", rekla je Moravej. "Namirnice su biljnog podrijetla, poput cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki, mahunarki i voća."
"Svi oni sadrže korisne kemikalije poput polifenola", dodala je. "Maslinovo ulje kao dio zdrave, raznolike i svježe mediteranske prehrane te kao dio zdravog načina života uvijek će biti korisno za fizičko i mentalno zdravlje."
Moravej se također oslanja na istraživanja koja sugeriraju da anomalije u tim mikroorganizmima imaju dalekosežne učinke na zdravlje te da te nepravilnosti mogu uzrokovati mentalne poremećaje povezane sa stresom, poput anksioznosti.
"Istraživanja sugeriraju da bakterije mogu utjecati na hormone i neurotransmitere", rekla je Moravej. "Mikroorganizmi mogu proizvoditi gotovo svaki neurotransmiter koji se nalazi u ljudskom mozgu."
"Znamo da ljudi koji u svojoj tjednoj prehrani imaju najmanje 30 namirnica biljnog podrijetla imaju raznolikiju floru crijeva, što je povezano s boljim upravljanjem tjelesnom težinom, boljim zdravljem srca i boljim mentalnim zdravljem", dodala je.
Moravej je također surađivala s nacionalnom dobrotvornom organizacijom Anxiety UK iz Manchestera na sastavljanju brošure u sklopu inicijative, u kojoj se promiču mediteranska prehrana i druge zdrave prehrane.
Nicky Lidbetter, izvršna direktorica organizacije Anxiety UK, za Olive Oil Times je izjavila da brošura – Prehrana i tjeskoba: Vodič za samopomoć – savjetuje ljude da konzumiraju hranu koja ima "svojstva za poboljšanje raspoloženja" i savjetuje koje druge vrste hrane treba izbjegavati.
"Također iznosi znanstvene osnove načina na koji sve to funkcionira kako bi se bolje educirale osobe koje se suočavaju s anksioznošću, stresom i depresijom uzrokovanom anksioznošću o tome što jedu i zašto", rekla je. "Hrana definitivno utječe na raspoloženje, stoga je održavanje zdrave prehrane važno u upravljanju anksioznošću."
Međutim, Moravej je dodala da je još uvijek potrebno provesti mnogo istraživanja kako bi se poboljšalo znanstveno razumijevanje te veze, što je ono čime planira nastaviti baviti se s organizacijom Anxiety UK i studentima u inicijativi MetMUnch.