Svjetska zdravstvena organizacija izvještava o stotinama tisuća godišnjih smrtnih slučajeva u Europi povezanih s ultraprocesiranom hranom.
Svjetska zdravstvena organizacija optužila je industriju hrane i pića za širenje dezinformacija i lobiranje protiv inicijativa za javno zdravlje.
Prema novom izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, ultraprocesirana hrana odgovorna je za oko 391.000 smrtnih slučajeva godišnje u Europi.
Uz alkohol, fosilna goriva i duhan, WHO je naveo da su te četiri industrije odgovorne za više od 2,7 milijuna smrtnih slučajeva godišnje na kontinentu, što je oko četvrtine svih smrtnih slučajeva.
"Procjenjuje se da se najmanje jedna trećina ukupnih smrtnih slučajeva na globalnoj razini [19 milijuna] i 41 posto smrtnih slučajeva od nezaraznih bolesti može pripisati samo četirima komercijalnim proizvodima: duhanu, ultraprerađenoj hrani, fosilna goriva i alkohol," napisala je WHO.
Pogledajte i: Zdravstvene vijestiNe postoji formalna definicija ultraprerađene hrane. Međutim, široko korištena klasifikacija koju je utvrdila Nova navodi da su ultraobrađena hrana "formulacije napravljene uglavnom ili u potpunosti od tvari izvedenih iz namirnica i aditiva" s neznatnom upotrebom sirove ili prirodne hrane u pripremi.
Izvješće je utvrdilo da prehrana bogata natrijem uzrokuje 252.187 smrtnih slučajeva godišnje, odnosno 2,27 posto, a slijedi je prehrana bogata prerađenim mesom (117.290 smrtnih slučajeva, 1,07 posto), prehrane bogate napitcima zaslađenim šećerom (15.606 smrtnih slučajeva, 0,14 posto) i prehrane bogate transmasnim kiselinama (6.056 smrtnih slučajeva, 0,05 posto).
Izvješće WHO-a slijedi zasebno istraživanje objavljeno u časopisu British Medical Journal koje je povezalo visoku konzumaciju ultraprerađenih namirnica s više od 30 zdravstvenih problema.
"Dosljedni dokazi pokazuju da je veća izloženost ultraprocesiranoj hrani povezana s povećanim rizikom od 32 štetna zdravstvena ishoda, uključujući rak, ozbiljna srčana i plućna oboljenja, poremećaje mentalnog zdravlja i preranu smrt," Melissa Lane, glavna autorica studije s australskog Sveučilišta Deakin, izjavila je za Olive Oil Times u intervjuu u travnju 2024.
Izvješće WHO-a išlo je korak dalje i optužilo proizvođače ultraprerađene hrane da pogoršavaju utjecaj svojih proizvoda na nezarazne bolesti lobiranjem vlada i utjecajem na javnu politiku, posebno tijekom pandemije bolesti COVID-19.
"Analiza praksi korporativne društvene odgovornosti tijekom pandemije bolesti COVID-19 pokazala je četiri načina na koja su korporacije koje su proizvodile proizvode štetne za zdravlje i potencijalno zdrav-štetnih proizvoda, uključujući duhan, alkohol, fosilna goriva te ultraprerađenu hranu i piće, iskoristile su pandemiju, na temelju primjera iz više od 90 zemalja", napisala je WHO.
"Tvrtke su iskoristile krizu kako bi sebe i svoje proizvode prikazale u pozitivnom svjetlu, i iskoristiti je kao priliku za izgradnju odnosa s vladama, proširenje mogućnosti lobiranja i uključivanje poruka o njihovom doprinosu odgovoru na pandemiju u svoje marketinške aktivnosti", dodaje se u izvješću.
Doista, Serge Hercburg, tvorac Nutri-Scorea, sustava označavanja na prednjoj strani pakiranja koji Europska komisija razmatra za obvezno usvajanje diljem bloka, već dugo optužuje prehrambenu industriju za širenje dezinformacija kako bi potkopala Nutri-Score.
Vidi također: Neke ultra-prerađene namirnice su ovisničke, poput duhanaIzvješće WHO-a također je optužilo komercijalne aktere u industriji hrane i pića da iskorištavaju koncept globalne nejednakosti kako bi se usprotivili pokušajima povećanja poreza na ultraprerađenu hranu i piće.
Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da industrija ove politike naziva regresivnim porezima usmjerenima na zajednice s niskim prihodima, dok istovremeno radi na snižavanju cijena svojih proizvoda i cilja na te zajednice agresivnim marketinškim i prodajnim taktikama.
"To uključuje, na primjer, preoblikovanje okruženja tako da u nekim područjima, osobito onima s niskim prihodima, može biti teško pristupiti zdravoj hrani", navodi se u izvješću.
Međutim, dužnosnici prehrambeno-pićarske industrije kritizirali su izvješće kao nepošteno.
"Povezivanje konzumacije prerađene hrane s industrijama duhana i fosilnih goriva neodgovorno je i krajnje obmanjujuće", Rebecca Fernández, znanstvena direktorica FoodDrink Europe, trgovačke udruge, izjavila je za Food Navigator.
"Dobro utemeljena znanost o prehrani diljem svijeta govori nam da je najbolji način za borbu protiv pretilosti i ne-komunikabilnih bolesti jest usredotočiti se na nutritivnu vrijednost hrane i na to koliko često je konzumirate u kombinaciji s tipom životnog stila koji vodite," dodala je.
Uz kritiku industrije hrane i pića, izvješće WHO-a preporučilo je vladama da usvoje stroža pravila i zakonodavstvo kako bi suzbile oglašavanje proizvoda štetnih za zdravlje, povećati transparentnost lobiranja i sukoba interesa u zdravstvenim istraživanjima koje financira industrija, povećati poreze multinacionalnim tvrtkama i povećati financiranje skupina civilnog društva usmjerenih na promicanje javnog zdravlja.
"Provedbom ovih strategija regija može ubrzati napredak prema globalnim ciljevima za nezarazne bolesti i Ciljevima održivog razvoja do 2030. godine", zaključuje izvješće.