Klimatske promjene uzimaju danak proizvodnji maslinovog ulja u Andaluziji
Stručnjaci su rekli da poljoprivrednici i proizvođači moraju ulagati u modernu infrastrukturu za navodnjavanje i spriječiti degradaciju tla kako bi ublažili utjecaje klimatskih promjena na španjolske proizvođače.
Nova studija koju je naručio COAG, savez poljoprivrednika i stočara, procijenila je da je klimatske promjene već smanjile godišnji promet u poljoprivredi u Španjolskoj za 6 posto, što predstavlja gubitak od 550 milijuna eura.
Studija upozorava da će se godišnji gubici vjerojatno povećati na temelju trenutačnih klimatskih projekcija.
Voda je najnužniji i najrjeđi resurs na raspolaganju svakom uzgajivaču maslina. Stoga je pravilno upravljanje vodom od vitalne važnosti.
Prema istraživanju, 80 posto Andaluzije moglo bi postati neugodno za neke sorte koje se uzgajaju na kišnicu – uključujući Hojiblancu i Manzanillu – ako globalne temperature prije 2050. godine premaše predindustrijsku prosječnu vrijednost za 2 °C.
Studija je dodala da će vjerojatno i iznimno otporna Picual zadržati svoje proizvodne sposobnosti u južnoj španjolskoj regiji.
Vidi također: Plan za dekarbonizaciju EuropeMeđutim, ako površinske temperature premaše 2,5 °C, čak bi i Picual bio uvelike pogođen, s procijenjenim gubitkom proizvodnje od 83 posto u Sevilli, 72 posto u Cadizu, 41 posto u Cordobi, 16 posto u Jaénu i 5,7 posto u Granadi.
"Ono što smo učinili jest da smo ispitali, prikupili i objedinili mnogo različitih znanstveno utemeljenih informacija iz više izvora s ciljem da shvatimo kamo idemo", rekao je za Olive Oil Times Pablo Resco, agronom i direktor odjela za poljoprivredne rizike pri COAG-u.
"Učinci klimatskih promjena različiti su na različitim usjevima, ali mogu utjecati i na različite industrije na različite načine, pa tako i na ljude", dodao je.
"Sve se svodi na osjetljivost svakog područja na promjene potaknute novom klimom", nastavio je Resco. "Takva osjetljivost i povezane sposobnosti prilagodbe određuju ranjivost određenog područja, usjeva ili sektora."
Procjenjuje se da se u Španjolskoj nalazi 2,7 milijuna hektara maslinika, što je više od 20 posto svih maslina na svijetu. Unutar Španjolske, Andaluzija ima 60 posto nacionalne proizvodnje maslina.
Jaén, Španjolska
Godišnji promet industrije iznosi približno 4 milijarde eura, od čega 1,5 milijardi dolazi od stolnih maslina, a 2,5 milijardi od maslinovog ulja.
"Ako se trenutačna situacija s nestašicom vode nastavi, doći će do pada proizvodnje ne samo u Španjolskoj, već i na ostatku planeta", rekao je za Olive Oil Times Juan Vilar, strateški konzultant.
"Međutim, oduvijek su postojali ciklusi od nekoliko godina u kojima je bilo više oborina, kao i ekstremna suša u drugim razdobljima", dodao je. "[Ono što se sada događa] stvorit će problem jer će ekstremni događaji postati radikalniji, budući da je posađeno više maslinika, i bit će dolina koje nikada neće proizvesti, a vrhunci nikada neće biti doseženi."
Kako bi ublažili učinke sve veće nestašice vode u Andaluziji, Vilar je rekao da će proizvođači morati usvojiti nove održive najbolje prakse.
To se kreće od korištenja reciklirane i desalinizirane vode, preko modernizacije sustava za navodnjavanje i izgradnje novih rezervoara, do proširenja postojećih.
Vilar je dodao da bi proizvođači također trebali usvojiti bolje tehnike upravljanja vodama, ponovno divljati dio svojih poljoprivrednih zemljišta, provoditi očuvanje tla i sprječavati onečišćenje vode.
Kako bi se dobio cjelovit uvid u rizike za španjolski poljoprivredni sektor, istraživanje se također usredotočilo na proizvodnju vina i žitarica te stočarstvo. Očekuje se da će se sva tri sektora suočiti s različitim izazovima zbog klimatskih promjena.
Studija je izračunala da su ekstremni vremenski događaji i produljena suša uzrokovali gubitke španjolskom gospodarstvu od 25 milijardi eura u posljednjih 30 godina.
Tijekom tog razdoblja temperature su porasle, ponekad brže od globalnog prosjeka, a količine oborina su se smanjile. Te su trendove dodatno pogoršali urbanizacija i gospodarenje zemljištem.
Prema studiji, stalna suša u Španjolskoj uzrokuje štetu od 1,5 milijardi eura godišnje, uglavnom u sektorima poljoprivrede i energetike.
Istraživači su predvidjeli da bi suša i ekstremne vremenske prilike mogle smanjiti BDP zemlje za 7 posto ako prosječne globalne temperature porastu za 2 °C. Svaka strategija prilagodbe uvelike će ovisiti o korištenju vode.
"Voda je najnužniji i najrjeđi resurs na raspolaganju svakom uzgajivaču maslina", rekao je Vilar. "Stoga je pravilno upravljanje vodom od ključne važnosti. Prvi korak bio bi učinkovito iskoristiti ono što već imamo. Drugi korak uključivao bi retencijska jezera za održavanje biološkog toka rijeka i pritoka. Što se više vode akumulira, to je bolje."
Vilar vjeruje da bi uspješna primjena ovih mjera mogla dovesti do širenja uzgoja maslina u nekoliko regija diljem svijeta.
"S tim koracima, maslinici u svijetu prešli bi s 40 posto kišnih i 60 posto navodnjenih na omjer od 30 prema 70 te bi počeli proizvoditi najmanje između 400.000 i 600.000 tona više maslinovog ulja po sezoni", rekao je.
"Da ne spominjemo društvene, održive i bioraznolike doprinose, uz ekonomske", dodao je Vilar.
Uz ekološke prilagodbe, Resco smatra da su potrebne i strukturne promjene, uključujući osiguravajuće sheme.
"Trenutačno se možete osigurati na temelju prosjeka prinosa u posljednjih pet godina", rekao je. "Ako zbog klimatskih promjena prinosi padnu, poljoprivrednik će se i dalje moći osigurati, ali će morati platiti višu cijenu."
"Ovo je metoda koja neće zaustaviti posljedice potaknute klimatskim promjenama, ali bi mogla ublažiti udarac", dodao je Resco.
Štoviše, zdravlje tla morat će se proučavati kako temperature rastu i obrasci oborina se mijenjaju.
Pustinjarstvo i degradacija tla pogađaju velika područja zemlje, što je potaknulo vladu u Madridu da ponovno pokrene programe za preokretanje tih trendova.
"Jedna od glavnih karakteristika većine španjolske poljoprivrede je siromašno tlo", rekao je Resco.
On smatra da poljoprivrednici trebaju obogaćivati svoje tla organskim materijalima, što će pomoći u sprječavanju erozije.
Resco je dodao da bi poljoprivrednici to mogli postići uzgojem pokrovnih usjeva između redova i usvajanjem održivijih metoda obrade tla.
"Usredotočiti se na zdravlje tla nije potrebno samo zbog klimatskih promjena, već i zato što je to najodrživija metoda za osiguranje buduće poljoprivrede ne samo za nas, već i za našu djecu", rekao je.
Međutim, upozorio je da taj proces neće biti jednostavan. Održiva poljoprivredna rješenja zahtijevat će značajna kapitalna ulaganja i bit će različita u različitim područjima.
"Korak po korak približavamo se prijelazu. To nije izbor, to nije nešto što možemo odlučiti ne učiniti", dodao je Resco.
Unatoč teškoj situaciji u kojoj se nalaze mnogi španjolski maslinari, Resco je naglasio da ima mnogo prostora za ublažavanje posljedica.
Međutim, ublažavanje neće zamijeniti nacionalne strategije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i konačno hvatanje ugljika.
"Poduzimanje hitnih mjera danas kako bismo globalno zatopljenje održali ispod 1,5 °C učinkovitije je i jeftinije", rekao je Miguel Padilla, glavni tajnik COAG-a.
"Sprječavanje klimatskih promjena ne samo da će nam pomoći zaštititi poljoprivredu i gospodarstvo, već će i osigurati da vječno ljeto ne osuši našu gastronomiju, tradicije, kulturu i identitet", zaključio je.