Posljedice klimatskih promjena sve više osjećaju hrvatski maslinari

Sve izraženiji učinci klimatskih promjena negativno utječu na uzgoj maslina u Hrvatskoj, prema istraživačima Sveučilišta u Zagrebu.

Lidija Srnec, meteorologinja i voditeljica sveučilišnog odjela za praćenje klime, izjavila je da su klimatske promjene u Hrvatskoj dovele do toga da su toplinski valovi sve učestaliji i da traju dulje.

Još nismo dosegli točku bez povratka, ali sporazumi su potrebni što je prije moguće. – Julije Domac, savjetnik za klimu i energiju hrvatskog predsjednika

Dodala je da je najmanje tri toplinske vala ovog ljeta pogodila zemlju, pogoršavši dugotrajnu sušu i uzrokujući veliki broj šumskih požara.

Prema dužnosnicima vatrogasnih službi u zemlji, Hrvatska je zabilježila 14.241 požar u prvih 10 mjeseci 2022., što je porast od 47 posto u odnosu na isti razdoblje 2021. godine.

Vidi također: Unatoč suši, Hrvatska ima obilnu žetvu

Osim toga, površina spaljena u šumskim požarima dosegnula je 56.540 hektara, što je povećanje od 135 posto u usporedbi s prošlom godinom.

Maslinici u Istri i Dalmaciji, dvjema najznačajnijim maslinarskim regijama zemlje, bili su među područjima koja su ove godine izgorjela.

Osim suše i požara, još je veća zabrinutost zbog porasta razine mora u Jadranskom moru. Prema postojećim modelima, razina Jadrana mogla bi porasti od 32 do 65 centimetara do kraja stoljeća.

"Još nismo dosegli točku bez povratka, ali sporazumi su potrebni što je prije moguće", rekao je Julije Domac, savjetnik za klimu i energetiku hrvatskog predsjednika.

Dodao je da globalne čelnike na COP27 u Egiptu očekuju značajni izazovi dok nastoje ublažiti utjecaje klimatskih promjena i ograničiti porast globalnih temperatura na 1,5 °C u usporedbi s predindustrijskim prosjekom.

Ako razina mora poraste za pola metra, Hrvatska će izgubiti više od 100 milijuna četvornih metara obale. Više od desetak gradova i urbanih područja na hrvatskim otocima i kopnu, uključujući Split, drugi najveći grad u zemlji, također bi bilo ugroženo.

Uz otoke i obalne gradove, ugrožena bi bila i važna poljoprivredna područja na obali, uključujući dolinu rijeke Neretve i ravnicu Ravni Kotari, koja su dom mnogim maslinicima.

Dužnosnici su upozorili da bi šteta na proizvodnji maslinovog ulja bila neizmjerna. Štoviše, dodali su da bi gubitak maslina mogao dodatno pogoršati problem, budući da su stabla poznata kao značajni usisivači ugljika.

"Neke studije kažu da smo treća najizloženija europska zemlja [učincima klimatskih promjena]", rekao je Domac. "Stoga se Hrvatska mora naporno raditi, prvenstveno na prilagodbi klimatskim promjenama."

Mirko Orlić, geofizičar iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, smatra da ta hitnost mora biti u potpunosti vidljiva od strane hrvatskih i svjetskih čelnika u Egiptu.

"Dvije stvari ostaju nedefinirane", rekao je. "Prva je što svaka zemlja treba učiniti kako bi se postigao cilj od 1,5 do 2 stupnja. Problem je u tome što se nikada nije dogovorilo provjeravati ispunjavaju li se ciljevi. Dakle, postoje obećanja, ali ne postoji mehanizam provjere."

---