Uoči COP27, UN upozorava da su trenutačni klimatski obećanja nedostatna
Prema podacima UN-a, samo 24 od 193 države dostavile su svoje klimatske obveze, koje su daleko od dovoljnog za zaustavljanje masivne klimatske krize.
Novi izvještaj Ujedinjenih naroda utvrdio je da sve očitije posljedice klimatskih promjena neće biti izbjegnute ako najveći emisori stakleničkih plinova ne pojačaju svoje napore za smanjenje utjecaja na okoliš.
Uoči 27. konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP27), vodeća svjetska međuvladina organizacija upozorila je da su trenutačni planovi daleko nedovoljni.
Silazni trend emisija koji se očekuje do 2030. godine pokazuje da su države ove godine postigle određeni napredak. No, znanost je jasna… Još smo uvijek daleko od razine i tempa smanjenja emisija koji su potrebni.
Izvješće Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) utvrdilo je da bi trenutačni klimatski ciljevi doveli do porasta površinskih temperatura za 2,5 °C iznad predindustrijskih razina u nadolazećim desetljećima.
Porast od 2,5 °C bio bi za jedan stupanj iznad granica postavljenih Pariškim sporazumom o klimi iz 2015. godine, koji je postavio cilj spriječiti da globalne temperature ovog stoljeća premaše 1,5 °C iznad predindustrijskih razina.
Vidi također: Najsiromašnije zemlje traže otpis duga, navodeći troškove klimatskih promjenaNedavna istraživanja pokazala su da bi više klimatskih prekretnica vjerojatno bilo pokrenuto zagrijavanjem od 1,5 °C, s razornim posljedicama za poljoprivredu i bioraznolikost.
Istraživači su rekli da bi zagrijavanje od 2,5 °C imalo još teže posljedice. Predvidjeli su da bi neka područja planeta postala praktički neugodljiva, poljoprivreda bi patila od još ekstremnijih vrućina i šumskih požara, gubitak bioraznolikosti na kopnu i u oceanima bi se ubrzao, a velika područja obala potonula bi ispod rastuće razine mora.
UNFCC je naveo da bi, ako se provedu, trenutačni klimatski planovi doveli do povećanja emisija ugljičnog dioksida za gotovo 11 posto do 2030. godine, u usporedbi s razinama iz 2010. godine. Međutim, organizacija je dodala da bi to povećanje bilo nešto niže od prošlogodišnje procjene od gotovo 14 posto, što ukazuje na određeni napredak.
Godine 2019. istraživači Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) napisali su da bi emisije do 2030. trebale biti smanjene za 43 posto kako bi se spriječilo daljnje globalno zatopljenje.
"Silazni trend u emisijama koji se očekuje do 2030. godine pokazuje da su države ove godine postigle određeni napredak", rekao je Simon Stiell, izvršni tajnik UNFCC-a.
"Ali znanost je jasna, kao i naši klimatski ciljevi prema Pariškom sporazumu", dodao je. "Još smo uvijek daleko od razmjera i tempa smanjenja emisija potrebnih da bismo se usmjerili prema svijetu s porastom temperature od 1,5 °C."
Prema Stiellovim riječima, nacionalne vlade moraju sada ojačati svoje klimatske akcijske planove i provesti ih u sljedećih osam godina. Međutim, čini se da se ne mnoge zemlje žele odlučiti na teške odluke potrebne za provedbu tih planova.
Prema UNFCC-u, tijekom COP26 u Glasgowu 193 su zemlje najavile da će objaviti nove klimatske planove. Međutim, samo je 24 njih podnijelo svoje ažurirane planove klimatskoj jedinici UN-a.
"To je razočaravajuće", rekao je Stiell. "Odluke i postupci vlada moraju odražavati razinu hitnosti, težinu prijetnji s kojima se suočavamo i kratkost vremena koje nam je preostalo da bismo izbjegli razorne posljedice nekontrolirane klimatske promjene."
Što se tiče dugoročnih strategija za nultu neto emisiju, UNFCC je naznačio da je postignut određeni napredak.
Šezdeset dvije zemlje imaju uspostavljene planove za nultu neto emisiju. Zajedno, te zemlje su dom za 47 posto svjetskog stanovništva, čine 83 posto bruto domaćeg proizvoda i odgovorne su za 69 posto potrošnje energije.
UNFCC je rekao da ti planovi predstavljaju "snažan signal da svijet počinje težiti nultim emisijama". Ipak, upozorili su da "mnogi ciljevi nultih emisija ostaju neizvjesni i odgađaju ključne mjere koje je potrebno poduzeti sada".
COP27 je zakazan za razdoblje od 6. do 18. studenog u Šarm el-Šeiku u Egiptu. To će biti najnoviji u nizu globalnih sastanaka vezanih uz klimatske promjene koji su započeli 1992. godine u Brazilu.
Na Samitu o Zemlji u Rio de Janeiru, 197 zemalja obvezalo se podržati stvaranje Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i njezina Tajništva za klimatske promjene.
Ugovor potpisan tada imao je za cilj stabilizirati koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi "kako bi se spriječilo opasno ometanje klimatskog sustava ljudskim djelovanjem."
Konferencije stranaka, ili COP-ovi, sastanci su tijekom kojih sudjelujuće države definiraju strategije za postizanje tog cilja.
"COP27 je trenutak u kojem svjetski čelnici mogu ponovno steći zamah u borbi protiv klimatskih promjena, napraviti nužan zaokret s pregovora na provedbu i pokrenuti ogromnu transformaciju koja se mora dogoditi u svim sektorima društva kako bi se odgovorilo na klimatsku izvanrednu situaciju", rekao je Stiell.
Pozvao je nacionalne vlade da "na konferenciji pokažu kako će Pariški sporazum provesti kroz zakonodavstvo, politike i programe, kao i kako će surađivati i pružati potporu za provedbu."
Također je pozvao nacije da napreduju u četiri prioritetna područja: ublažavanje, prilagodba, gubici i šteta te financije.