Europska komisija predviđa uzlazni trend u proizvodnji nakon ovogodišnjeg zastoja.

Proizvodnja maslinovog ulja u Europskoj uniji očekuje se da će u berbi 2021./22. doseći 1,98 milijuna tona, prema preliminarnim procjenama Europske komisije.

Nije iznenađujuće da se očekuje da će Španjolska prednjačiti s 1,3 milijuna tona proizvodnje, a slijede je Italija (315.000 tona), Grčka (235.000 tona), Portugal (120.000 tona), Cipar (6.100 tona), Francuska (4.605 tona), Hrvatska (3.044 tone) i Slovenija (280 tona).

Rijetkost vode i konkurencija s drugim namjenama mogli bi ostati izazov za budući razvoj prinosa, koji bi trebao rasti za jedan posto godišnje do 2031.godine.– Istraživači, Europska komisija

Ažurirano prošlog mjeseca, povjerenstvo očekuje da će ovogodišnja proizvodnja biti znatno niža od 2,23 milijuna tona proizvedenih u usjevnoj godini 2020./21. i pet posto ispod petogodišnjeg kretanja prosjeka.

Vidi također: Novosti o berbi 2021.

U zasebnom izvješću, komisija je zauzela optimističniji ton o budućnosti, očekujući da će prosječna godišnja proizvodnja maslinovog ulja porasti na 2,5 milijuna tona do 2031. godine, što je povećanje od 22 posto u usporedbi s 2020. godinom.

Prema povjerenstvu, rast će biti potaknut "poboljšanom profitabilnošću i stvaranjem vrijednosti".

"Oporavak cijena maslinovog ulja u EU-u u razdoblju 2020./21. potaknuo je ulaganja u nove plantaže maslina", napisali su stručnjaci komisije. "Iza toga, stvaranje vrijednosti u širem smislu ostaje značajno, što dovodi do poboljšane profitabilnosti, osobito u superintenzivnim (supervisokog stupnja gustoće) sustavima."

Međutim, komisija je također upozorila da će klimatske promjene ostati izazov za uzgajivače maslina i vjerojatno će povećati godišnje varijacije u prinosu i utjecati na kvalitetu maslinovog ulja.

"Kako bi se to upravljalo, očekuje se da će otporne sorte zamijeniti postojeće", napisali su stručnjaci Komisije. "U međuvremenu, nestašica vode i konkurencija s drugim namjenama mogli bi ostati izazov za budući razvoj prinosa koji bi se trebao povećavati za jedan posto godišnje do 2031. godine."

Općenito, komisija očekuje heterogen rast u osam glavnih zemalja proizvođača maslinovog ulja u bloku od 27 članica.

"Posebno se očekuje godišnji prosječni porast proizvodnje u rasponu od 2,5 do 5 posto u Španjolskoj, Italiji i Portugalu", napisali su stručnjaci komisije. "U Grčkoj se očekuje ograničen pad proizvodnje, što odražava kombinaciju smanjenja malog obradivog područja s usporenim razvojem prinosa."

"Pandemija bolesti COVID-19 također je utjecala na sektor, koji se tijekom 2020. suočavao s nedostatkom radne snage, osobito u manje mehaniziranim sustavima berbe", dodali su. "Bolesti poput Xylelle fastidiosa i vremenski i klimatski događaji (npr. toplinski valovi i suše) ključne su neizvjesnosti koje bi mogle spriječiti ostvarenje očekivanog povećanja proizvodnje."

Komisija također predviđa rast izvoza izvan EU-a zajedno s potražnjom svijeta za maslinovim uljem, koja će porasti na milijun tona do 2031. godine. Trenutno EU izvozi oko 650.000 tona maslinovog ulja godišnje.

"Budući da potrošnja po stanovniku ostaje niska u glavnim odredištima izvoza EU-a, potencijal za rast je velik", napisali su stručnjaci Komisije. "Stoga će se izvoz proširiti i zauzeti veći udio u raspoloživom ulju. Rast potrošnje u EU-u trebao bi potaknuti zemlje koje ne proizvode ulje."

"Stvaranje vrijednosti trebalo bi se održati izvozom flaširanog i visokokvalitetnog maslinovog ulja (uključujući organsko), iako se ne može isključiti određena komoditizacija", dodali su. "Uvoz u EU mogao bi ostati visok, što odražava rastuću proizvodnju u zemljama izvan EU."

Povjerenstvo procjenjuje da će izvoz maslinovog ulja izvan EU-a najviše porasti u Portugalu i Španjolskoj, za tri posto, odnosno devet posto.

"Sveukupno, očekuje se da će Španjolska ostati ključni igrač na globalnom tržištu maslinovog ulja, što bi mogla iskoristiti predviđeno širenje proizvodnih kapaciteta kako bi zadovoljila rastuću potražnju, posebice iz regije Azija i Pacifik", napisali su stručnjaci Komisije. "Štoviše, izvoz Španjolske i Portugala u Brazil pokazao je potencijal za rast."

U međuvremenu se i za Grčku očekuje blagi pad izvoza po količini – iako se predviđa da će održati stabilan iznos izvoza po vrijednosti – zbog predviđenog smanjenja proizvodnje.

S druge strane Jonskog mora, očekuje se da će se uvozi Italije smanjiti kao rezultat predviđenog povećanja njezine proizvodnje.

Iako komisija ostaje optimistična u pogledu trgovine izvan EU-a, procjenjuje se blagi pad potrošnje maslinovog ulja po stanovniku u glavnim zemljama proizvođačima, pri čemu se godišnji pad procjenjuje na između 0,4 posto i 0,6 posto.

"Ovaj pad odražava zrelost tržišta i različite stilove potrošnje mlađih generacija", napisali su stručnjaci.

Međutim, očekuju da će ukupna potrošnja rasti jer zemlje članice EU-a koje nisu mediteranske potiču potražnju za maslinovim uljem. Komisija je oba ta pomaka pripisala sve većoj svijesti o zdravstvenim dobrobitima maslinovog ulja i rastućoj popularnosti mediteranske prehrane.

• Europska komisija

---