Štetočine pustoše divlje masline na hrvatskom otoku, dok proizvođači ostaju nepokolebljivi

Ulje iz ovogodišnje berbe divljih maslina na hrvatskom poluotoku Lun neće biti senzacionalno.

"Uopće nije bilo pravog uroda, a malo voća koje je ubrano nije najviše kvalitete", rekao je Želimir Badurina, uspješan uzgajivač maslina i vlasnik lokalne mljekare za masline na otoku Pagu, s primjetnom tugom u glasu.

Na proljeće je Badurina s entuzijazmom prihvatio poziv da proizvede ulje od divljih maslina na sjevernom vrhu Paga i pošalje ga zajedno s uljima iz Dalmacije na izdanje NYIOOC-a, Svjetskog natjecanja u kvaliteti maslinovog ulja, 2022. godine.

Pag, smješten oko pet kilometara od obale središnje Hrvatske, poznat je po ovčjem siru i dom je nekih od najstarijih maslina u Europi.

Vidi također: Proizvođači u Istri se pripremaju za razočaravajuću berbu

Badurina i drugi lokalni proizvođači vjeruju da ulje iz divljeg maslinika nije adekvatno cijenjeno izvan Hrvatske te zajednički rade na tome da to promijene.

Badurina je jedan od osnivača Zadruge maslinika Lun, koja uz podršku grada Novalje i lokalne turističke zajednice upravlja maslinicima Lun kao turističkom destinacijom.

Maslinici Lunj pokrivaju oko 400 hektara i obuhvaćaju više od 80.000 stabala autohtone sorte Oblica, podložena na divlji podlog Olea oleaster. Badurina tvrdi da najstarije stablo masline na Lunu ima 2.000 godina.

Ivica Vlatković, predsjednik Udruge maslinara zadarske županije, rekao je da je maslinik rijetkost ne samo na Pagu i u Hrvatskoj, već i u cijeloj Europi. U prirodnom okruženju na Mediteranu nema mnogo divljih maslina koje su ostale netaknute.

Obojica se nadaju da će promicati tu malo poznatu činjenicu kako bi Pag postao turistička destinacija poznata po svojim jedinstvenim ekstra djevičanskim maslinovim uljima.

Vlatković smatra da je prvi korak u tome slanje lokalnih ekstra djevičanskih maslinovih ulja na Svjetsko natjecanje maslinovih ulja NYIOOC, što će im osigurati veliku i raznoliku publiku.

"Ako se masline pravilno uberu i prerade, a kvaliteta ulja sačuva, to ulje moglo bi postati senzacija na NYIOOC-u i tako dokazati vrijednost poluotoka Lunj kao kulturnog dobra maslinarstva", rekao je.

Prema Tatjani Klepo, istraživačici u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, masline sorte Oblica s Lune imaju raznoliku i složenu genealogiju: predstavljaju jedan od dva divlja genoma masline identificirana u Hrvatskoj.

Plodovi ovog podsoja, nazvanog Luna-Lastovo, mali su. Za proizvodnju jednog kilograma ulja potrebno je između 15 i 20 kilograma plodova. Vlatković vjeruje da ulja koja proizlaze iz njega imaju jedinstven senzorni profil i mnoštvo zdravih svojstava kao rezultat teroara.

On i Badurina planirali su poslati tri različita ulja s poluotoka Lunj na NYIOOC: jedno napravljeno od plodova divljih maslina, drugo proizvedeno od korzičke sorte presađene na divlji podloga, a treće od lokalnih maslina, također presađenih na divlju podlogu.

Pročitajte i: Nagrađivani proizvođači na Šolti pripremaju se za skromnu berbu

Međutim, berba 2021. godine na Pagu nije prošla bez izazova. Sezona je u početku dobro tekla, ali su se lokalni uzgajivači brzo suočili s problemima u fazi cvatnje i oprašivanja.

"Jaka vrućina je praktički spalila cvijet i došlo je do problema s oprašivanjem, pa su neki plodovi koji su preživjeli toplotni udar počeli boljeti", rekao je Badurina. "To su bili 'lišćasti' plodovi koji su potamnili i s vremenom otpali."

"Kako jedan problem ne dolazi sam, stare luneve maslinike posjetili su i štetnici – maslinina mušica i maslinin savijač", dodao je. "Nema zdravog ploda od kojeg bismo mogli dobiti jedno snažno i vrhunsko ulje."

Problemi s bušačima i muhama počeli su odmah nakon oprašivanja, kada su plodovi bili veličine zrna pšenice. Plodovi oštećeni maslininim bušačem, koji se inače hrani košticama masline, potamnili su i s vremenom otpali. Plodovi koji su preživjeli vidljivo su deformirani.

Nakon maslininih buhačica uslijedio je strašan napad muha. Do kolovoza je jedna zamka hvatala 100 muha dnevno. Badurina je rekao da je tisućljetna maslinika u Lunu bila zagađena štetočinama.

Dodao je da su u Hrvatskoj konvencionalne metode suzbijanja štetočina propale. Jedino su stabla pošteđena napada kada se stvore odgovarajući klimatski uvjeti – visoke temperature s niskom vlažnošću zraka – što se, kako je rekao, nije dogodilo u protekle tri godine.

Lokalni uzgajivači tvrde da bi sterilizirane mužjake muha trebalo proizvoditi u laboratorijima i puštati po maslinicima. Kao rezultat toga, jaja koja polože ženke ne bi razvijala ličinke koje uništavaju plodove.

Osim steriliziranih mužjaka, zaštita od maslinačih gusjenica moguća je samo dronovima zbog nepristupačnosti terena. Badurina vjeruje da bi uporaba dronova mogla učinkovito nadzirati cijeli poluotok Lun.

"Ali jedan dron košta oko 30.000 eura", rekao je. "Imamo volju, imamo znanje, ali nemamo materijalna sredstva."

Badurina i drugi maslinari nadaju se da će dobiti pomoć od vlade za kupnju dronova i zaštitu maslina. Unatoč izazovima, on se i dalje nada da će poslati ulja na natjecanja.

"Ne odustajemo od New Yorka", rekao je. "Sve se samo produžuje za sljedeću godinu."

---