Štetočine kuge divlje masline na hrvatskom otoku dok proizvođači ostaju postojani

Ulje iz ovogodišnje berbe divlje masline na hrvatskom poluotoku Lun neće biti senzacionalno.

"Prave berbe uopće nije bilo, a ono malo ploda što je ubrano nije najkvalitetnije”, s primjetnom tugom u glasu rekao je Želimir Badurina, uspješan maslinar i vlasnik lokalne uljare na otoku Pagu. .

Badurina je u proljeće s oduševljenjem prihvatila poziv da proizvodi ulje od divljih maslina na sjevernom dijelu Paga i zajedno s uljima iz Dalmacije pošalje ih na izdanje 2022. NYIOOC World Olive Oil Competition.

Pag, koji se nalazi oko pet kilometara od obale središnje Hrvatske, poznat je po ovčjem siru i dom je nekih od Najstarije masline u Europi.

Badurina i drugi domaći proizvođači smatraju da ulje iz divljeg drveća nije dovoljno cijenjeno izvan Hrvatske i zajednički rade na tome da se to promijeni.

Badurina je jedan od osnivača Lunjske maslinarske zadruge koja uz potporu grada Novalje i lokalne turističke zajednice upravlja Lunskim maslinikom kao turističkom destinacijom.

Lunjski maslinici prostiru se na oko 400 hektara i obuhvaćaju više od 80,000 stabala autohtone sorte Oblica, cijepljenih na divlji supstrat linije oleaster Olea. Badurina tvrdi da je najstarija maslina na Lunu stara 2,000 godina.

Ivica Vlatković, predsjednik Udruge maslinara Zadarske županije rekao je da je gaj rijetkost ne samo na Pagu i Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. Nema mnogo divljih maslina u njihovom prirodnom okruženju koje su ostale netaknute na Mediteranu.

Obojica se nadaju promovirati ovu malo poznatu činjenicu kako bi Pag pretvorili u turističko odredište poznato po jedinstvenim ekstra djevičanskim maslinovim uljima.

Vlatković smatra da je prvi korak u tome slanje lokalnih ekstra djevičanskih maslinovih ulja NYIOOC World Olive Oil Competition, što će im omogućiti brojnu i raznoliku publiku.

"Ako su masline pravilno ubrane i obrađene, a kvaliteta ulja očuvana, to bi ulje moglo postati senzacija NYIOOC, te na taj način demonstrirati vrijednost poluotoka Lun kao kulturnog dobra u uzgoju maslina”, rekao je.

Prema riječima Tatjane Klepo, istraživačice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, lunske masline Oblica imaju raznoliku i složenu genealogiju: predstavljaju jedan od dva identificirana genoma divlje masline u Hrvatskoj.

Plod ovog pod-kultivara, tzv Luna-Lastovo, male su. Za proizvodnju jednog kilograma ulja potrebno je između 15 i 20 kilograma plodova. Vlatković smatra da dobivena ulja imaju jedinstven senzorni profil i obilje zdravih svojstava kao rezultat terroira.

On i Badurina planirali su poslati tri različita ulja s poluotoka Lun u NYIOOC: jedan izrađen od plodova divljih maslina, drugi proizveden od korzikanske sorte cijepljene na divlji supstrat i treći od domaćih maslina, također cijepljenih na divlji supstrat.

Međutim, Berba 2021 nije se na Pagu odvijala bez izazova. Sezona je isprva dobro išla, ali su lokalni uzgajivači brzo naišli na probleme u fazi cvatnje i gnojidbe.

"Jaka vrućina je praktički izgorjela cvijet i oplodnja je pošla po zlu, pa su neki plodovi koji su preživjeli toplinski udar počeli oboljevati”, ispričala je Badurina. â € <"To su bili â € <'lisnati plodovi koji su s vremenom pocrnili i opali.”

"Kako jedan problem ne dolazi sam, stare lunske masline obišle ​​su i štetočine – maslinove voćne mušice i bušilice za masline”, dodao je. â € <"Ne postoji voće koje je zdravo i od kojeg možemo napraviti jedno jako i kvalitetno ulje.”

Problemi s bušilicama i mušicama počeli su odmah nakon oplodnje kada su plodovi bili veličine zrna pšenice. Plodovi oštećeni maslinovom bušilicom, koja se inače hrani košticama masline, s vremenom su pocrnili i opali. Plod koji je preživio vidljivo je deformiran.

Nakon maslinovih bušilica uslijedio je strašni napad muha. Do kolovoza je jedna zamka hvatala 100 muha dnevno. Badurina je rekla tisućljetni maslinik u Lunu bio kontaminiran štetočinama.

Dodao je kako u Hrvatskoj konvencionalne metode suzbijanja štetnika nisu uspjele. Jedini put kada su stabla pošteđena napada je kada nastupe odgovarajući klimatski uvjeti – visoke temperature s niskom vlagom – što se, kako je rekao, nije dogodilo u posljednje tri godine.

Lokalni uzgajivači tvrde da bi se sterilizirane muške muhe trebale proizvoditi u laboratorijima i puštati u maslinike. Kao rezultat toga, jaja koja polože ženke muha neće razviti ličinke koje uništavaju plod.

Osim steriliziranih mužjaka, zaštita od maslinovog moljca moguća je samo dronom zbog nepristupačnosti terena. Badurina smatra da bi se korištenjem dronova moglo učinkovito nadzirati cijeli poluotok Lun.

"Ali jedan dron košta oko 30,000 eura”, rekao je. â € <"Imamo volju, imamo znanje, ali nemamo materijalna sredstva.”

Badurina i drugi maslinari nadaju se da će dobiti pomoć od vlade za kupnju dronova i zaštitu maslina. Unatoč izazovima, i dalje se nada da će poslati ulja na natjecanje.

"Ne odustajemo od New Yorka”, rekao je. â € <"Sve se samo produžava za iduću godinu.”