Berba rekorda u Hercegovini najavljuje širenje uzgoja maslina na Zapadnom Balkanu

Uzgoj maslina u Bosni i Hercegovini ima veliki potencijal, osobito u Hercegovini, najjužnijoj i manjoj od dviju regija, gdje se ove godine završava berba maslina.

"Urod je bolji nego prošle godine. Plodovi su zdravi", rekao je za Olive Oil Times Mirko Škegro, nagrađivani proizvođač maslinovog ulja i vinar.

Njegove maslinike obuhvaćaju 600 stabala masline, od kojih 50 do 60 već rađaju. Od tih stabala dobio je 250 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Vidi također: Novosti o berbi 2022.

"Berba je bila kada je trećina plodova na stablima bila zelena, druga trećina pjegava, a trećina crna", rekao je Škegro.

Njegova vina Žilavka i Blatina redovito osvajaju medalje na natjecanju Decanter u Londonu. Osim toga, njegovo ekstra djevičansko maslinovo ulje Krš, proizvedeno od sorte Oblica i drugih autohtonih sorti, osvojilo je uzastopne nagrade na svjetskom natjecanju maslinovih ulja NYIOOC.

"Sudjelujem na najpriznatijim natjecanjima", rekao je Škegro. "U New Yorku su moja ulja nagrađena pet puta zaredom i nadam se i šestoj nagradi."

Obiteljska farmerska gospodarstvo Škegro nalazi se na brežuljcima zapadne Hercegovine u mjestu Radišići, na nadmorskoj visini od 132 do 312 metara i manje od 30 milja od Jadranskog mora.

Područje je lokalno žarište endemske bioraznolikosti, djelomično zbog kombinacije mediteranske i kontinentalne klime, što rezultira vrućim danima i hladnim noćima koje odgovaraju i vinovoj lozi i maslinama.

Masline se odmah prerađuju u modernoj mljekarnici tvrtke Kiwi Oil Company, u vlasništvu Dragana Mikulića, koji ima najveći maslinik u Hercegovini s 7000 stabala, pretežno sorte Oblica, uz Istarsku bjelicu, Bužu, Leccino i Pendolino na 220 metara nadmorske visine.

Mikulić, kao i većina drugih uzgajivača maslina u Hercegovini, više je nego zadovoljan ovogodišnjim prinosom. "Upravo smo završili s berbom", rekao je.

Mikulić je rekao da je ova berba bila "luda" i da je za nju trebalo 100 ljudi kako bi se tijekom tri uzastopna tjedna ubralo više od 200 tona plodova. Uzgajivači su od tih plodova dobili oko 25 tona ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Pozivajući se na ovogodišnju obilnu berbu, Mikulić je ustvrdio da je Hercegovina idealna za uzgoj maslina. "Imamo vodu, puno sunca i vjetrove koji idu na korist maslinama", rekao je.

Unatoč suši, berba je bila izvanredna. Masline su bile zdrave. Nije bilo moljaca niti maslinine mušice, a uroda je bila i do tri puta veća nego prošle godine, osobito u navodnjavanim maslinicima.

"Kad je godina sušna, grožđe i maslinovo ulje uvijek su bolje kvalitete", rekao je Mikulić.

U svojoj maslinici ima dva bunara duboka 300 metara, iz kojih crpi vodu u bazene i zalijeva sva svoja stabla kap po kap sustavom. "Bez vode nema uzgoja maslina", rekao je Mikulić.

Proizvođač također očekuje da će kvaliteta ovogodišnjih ulja biti izvrsna. Međutim, dodao je da će cijene porasti unatoč rekordnoj berbi.

Markirano ekstra djevičansko maslinovo ulje prodavat će se po cijeni od 40 konvertibilnih maraka (20,45 €), lokalne valute, po litri.
Cijene rastu zbog značajnog povećanja troškova proizvodnje. Kao i drugdje, ovaj rast troškova potaknut je inflacijom i rastućim cijenama energenata.

Kao rezultat toga, troškovi rada, opreme, mljevenja, materijala za pakiranje pa čak i troškovi etiketiranja više su se nego udvostručili u usporedbi s prošlom godinom.

Vidi također: Hercegovački poljoprivrednik želi zadržati zamah nakon pobjede u New Yorku

Unatoč tome, Mikulić vjeruje da će prodati svu ekstra djevičansku maslinovu ulju proizvedenu ove godine. "Većinom će završiti u inozemstvu putem privatnih kanala kao izuzetno poželjna i visokokvalitetna delicija", rekao je.

Zbog blizine svetišta u Međugorju, popularne turističke destinacije, Mikulić kaže da svoj maslinovac prodaje u velikim količinama posjetiteljima.

Priličan broj njih također posjećuje Mikulićev mlin, maslinik i prostoriju za kušanje. Kupuju maslinovo ulje koje završava na stolovima u Njemačkoj, Poljskoj, Češkoj Republici i drugim europskim zemljama koje ne proizvode maslinovo ulje.

Sveukupno, u Hercegovini postoji sedam mljekova za preradu maslina – Mikulićeva mljeka, još dvije u Ljubuškom i Čapljini, tri mnogo manje i velika mljeka koja je nedavno otvorena u Neumu.

"Činimo velike korake naprijed", rekao je za Olive Oil Times Marko Ivanković, ravnatelj Saveznog agro-mediteranskog instituta u Mostaru, regionalnom središtu.

U proteklom desetljeću broj stabala masline u Hercegovini povećao se s 6.000 na 115.000, raspoređenih na 350 hektara. Samo je u 2022. godini posađeno dvadeset tisuća novih stabala.

Ivanković je rekao da je ovo najznačajnije povećanje uzgoja maslina u bilo kojoj mediteranskoj zemlji Europe.

Međutim, dodao je da još uvijek ima prostora za širenje, s planovima za povećanje proizvodnje kako bi se zadovoljila domaća potražnja. Bosna i Hercegovina godišnje potroši oko 850.087 litara, što je 0,24 litre po stanovniku.

Trenutačno se većina od 280.000 litara maslinovog ulja proizvedenog u zemlji izvozi. Godišnji izvoz maslinovog ulja procjenjuje se na 20.060 €, dok uvoz iznosi 1.996.769 €.

Ivanković je rekao da je srednjoročni cilj maslinarskog sektora zemlje proširiti nasade s trenutnih 350 na 1.000 hektara.

"Nastavit ćemo promicati svakodnevnu konzumaciju maslinovog ulja kao najzdravije namirnice i poticati potrošnju po stanovniku", rekao je.

Buduća istraživanja na institutu bit će usmjerena na istraživanje uloge maslinovog ulja kao funkcionalne hrane, u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 432/2012, koja navodi: "polifenoli maslinovog ulja doprinose zaštiti lipida u krvi od oksidativnog stresa."

U tu svrhu ovlaštena je službena komisija za organoleptičku procjenu djevičanskih maslinovih ulja i nacionalno udruženje proizvođača maslinovog ulja.

"Zajedno s povećanjem broja komercijalnih proizvođača maslinovog ulja i povećanjem kapaciteta prerade (mlina za masline), ulažu se napori u zaštitu zemljopisnog podrijetla maslinovog ulja", zaključio je Ivanković.

Uvjeren je da će uzgoj maslina u Bosni i Hercegovini nastaviti napredovati.

---