Dužnosnici se nadaju da će uspješni rezultati potaknuti proizvodnju maslina u Hercegovini.

Uzgoj maslina brzo se razvija u Hercegovini, za koju mještani vjeruju da je spremna postati sljedeća "zvijezda" svijeta maslinovog ulja.

Smještena neposredno istočno od Hrvatske, Hercegovina je najjužnija i nešto manja od dviju regija koje čine Bosnu i Hercegovinu.

Naša dva ulja koja su se natjecala i osvojila nagrade na natjecanju u New Yorku pokazatelj su velikog potencijala uzgoja maslina u Hercegovini. – Marko Ivanković, ravnatelj, Savezni agro-mediteranski institut Mostar

"Činimo velike korake naprijed", rekao je Marko Ivanković, ravnatelj Saveznog agro-mediteranskog instituta Mostar.

Vidi također: Proslava ploda drevnog stabla u Crnoj Gori

Tradicija uzgoja maslina u regiji je duga. Masline su prisutne na ovom području od davnina. Dokazi o proizvodnji maslinovog ulja sežu do rimskih ostataka u Čapljini i Mogorjelu, u jugozapadnoj Hercegovini.

Povremeno su se masline stoljećima sadile uz vinograde i u dvorištima, ali organizirano uzgoj tek je nedavno započeo.

Od 1977. godine broj maslina u Hercegovini dramatično se povećao, porasavši s 6.000 na trenutnih 87.000, na površini od 350 hektara. U posljednjih 45 godina broj maslina povećao se za 1.450 posto, što je rekordna razina za europsko Sredozemlje.

Struktura maslinika u regiji također je zanimljiva: postoji 10 velikih, uključujući onaj Dragana Mikulića, sa 7000 stabala na 50 hektara u Ljubuškom. Osim velikih, postoji više od 200 manjih, s veličinom od 0,3 hektara po farmi.

"Većina novih plantaža izgrađena je u posljednjih desetak godina", rekao je Ivanković.

Uz porast sadnje razvilo se i preradanje maslina. Slavko Ramljak, vlasnik jedne od prvih mljekara, prisjeća se kako su hercegovački maslinari počeli učiti kada brati i preraditi ubraneni plod.

"U početku nisu znali da masline moraju što prije dovesti u mlin kako bi se obradile u roku od 24 sata", rekao je. "Danas masline pravilno čuvaju u kutijama, za razliku od vremena kada su se čuvale u kantama ili plastičnim vrećicama i kada nisu odvajali oštećeno voće."

"Prije su prikupljali i bacali plodove kako bi dobili više ulja, što je smanjivalo njegovu kvalitetu. To se više ne događa", dodao je Ramljak.

Ivanković je potvrdio Ramljakova sjećanja. Prije otprilike 10 godina Savezni agro-mediteranski institut Mostar organizirao je događaj "Dani masline 2011.". Za ocjenu je stiglo samo 24 uzorka maslinovog ulja.

"Tada, i nekoliko godina kasnije, postojala su ulja svih klasa, od lampante do djevičanskog i ekstra djevičanskog maslinovog ulja", rekao je Ivanković. "U međuvremenu se situacija promijenila u korist vrhunskih ulja. Sva su ulja sada u klasi 'ekstradjevičansko'."

Na natjecanju NYIOOC World Olive Oil Competition 2021. maslinovo ulje iz Bosne i Hercegovine osvojilo je nagradu četvrtu godinu zaredom. Međutim, dvoje proizvođača iz te zemlje osvojilo je nagradu po prvi put.

Vinarija obitelji Škegro osvojila je Zlatnu nagradu za svoju marku Krš, mješavinu sorti maslina Leccino, Oblica, Pendolino i Cipressino. U međuvremenu, obitelj Slavko Čula osvojila je Srebrnu nagradu za Mandino, svoju mješavinu sorti maslina Leccino, Pendolino i Istarska bjelica.

"Naša dva ulja koja su se natjecala i osvojila nagrade na natjecanju u New Yorku pokazatelj su velikog potencijala uzgoja maslina u Hercegovini", rekao je Ivanković.

Savezni agro-mediteranski institut Mostar potaknut će i druge uzgajivače maslina da sudjeluju u budućim izdanjima NYIOOC-a.

Ivanković tvrdi da hercegovačka ulja po kvaliteti ne zaostaju za španjolskim, talijanskim, grčkim ili drugim uljima iz mnogo poznatijih zemalja proizvođača maslinovog ulja.

U sklopu projekta Europske unije ARISTOIL, posvećenog istraživanju i promicanju "maslinovog ulja s visokim udjelom fenola", pokazalo se da hercegovačka ulja imaju količinu polifenola jednaku kao i druga: čak 600 miligrama po kilogramu.

U sklopu projekta istraživači analiziraju fenolne komponente u maslinovom ulju koristeći inovativnu tehniku nuklearne magnetske rezonancije, tekućinsku kromatografiju i spektrofotometriju, a sve kako bi znanstveno dokazali zdravstvenu vrijednost maslinovog ulja.

Hercegovina se nalazi između Jadranskog mora na jugozapadnom kutu i visokih kontinentalnih planina Zapadnog Balkana na sjeveru. Miro Barbarić, stručni suradnik Federalnog instituta, rekao je da cijela regija nije u potpunosti pogodna za uzgoj maslina.

Međutim, dodao je da područje Hercegovine većinom ne prelazi nadmorsku visinu veću od 400 metara. Kao takvo, pogodno je za uzgoj maslina sa svojom submediteranskom klimom.

"Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, ova lokaliteta makroregije spadaju u podtip klime koji se očituje dvjema značajkama, naime mediteranskom klimom s suhim i toplim ljetima, gdje je prosječna mjesečna temperatura u najhladnijem mjesecu između 4 °C i 13 °C", rekao je.

Tlo je kamenito, bogato mineralima, a najčešće sorte su Oblica, Leccino, Pendolino i Istarska bjelica. Posadile su se i druge sorte poput Frantoia, Buže, Ascolane tenere, Drobnice, Levantinke, Lastovke, Carolee, Coratine i Ciperssina.

Ivanković je rekao da planira povećati površinu zemljišta posvećenu uzgoju maslina u Hercegovini.

"U sljedećem srednjoročnom razdoblju cilj je dosegnuti 1000 hektara pod maslinama", rekao je.

Nada se da će širenje uzgoja maslina potaknuti potrošnju maslinovog ulja, koja sada iznosi samo 0,24 litre po stanovniku.

Dodao je da bi povećanjem proizvodnje ekstra djevičanskog maslinovog ulja s trenutnih 260.000 litara na milijun litara bilo otklonjeno potrebu za uvozom, koji trenutno iznosi 590.000 litara godišnje, u vrijednosti od otprilike 2 milijuna eura.

Povećanje proizvodnje moglo bi čak omogućiti nekim proizvođačima da prošire svoj izvoz. Trenutno Hercegovina izvozi oko 9.800 litara maslinovog ulja u vrijednosti od 20.000 €.

Buduća istraživanja, rekao je Ivanković, usmjerit će se na zdravstvene dobrobiti maslinovog ulja promovirajući ga kao funkcionalnu hranu u skladu s propisima EU-a 432/2012, koji navode preventivni učinak maslinovog ulja na kardiovaskularne bolesti.

U tu svrhu prošle je godine osnovana Hercegovačka udruga maslinara (HUUM). Za predsjednika je imenovan Josip-Lola Matić, istaknuti maslinar i proizvođač maslinovog ulja iz Broćanca.

---