Znanstvenici kažu da nedavni vremenski ekstremni uvjeti u Andaluziji ukazuju na širi mediteranski trend

Vremenske ekstreme koji su nedavno poremetili dijelove sektora proizvodnje maslinovog ulja u Andaluziji mogli su se činiti iznenadnima i iznimnima. No znanstvenici upozoravaju da se oni odvijaju unutar šireg preoblikovanja mediteranske klime. Porast temperatura povećava sposobnost atmosfere da iz tla izvlači vlagu, postupno pojačavajući sušnost čak i dok ekstremne epizode oborina i dalje pogađaju.

Što se tiče oborina, još uvijek imamo određenu nesigurnost, ali kad je riječ o isparavanju, nemamo. Voda koja dospije na tlo danas isparava mnogo brže nego prije trideset godina. - Piero Lionello, klimatolog, Sveučilište u Salentu

"Glavna značajka mediteranske klime jest njezina ogromna promjenjivost. Takva nepravilnost u signalu mogla bi ozbiljno ometati našu sposobnost uočavanja trenda," Piero Lionello, klimatolog i profesor fizike atmosfere i oceanografije na Odsjeku za biološke i okolišne znanosti i tehnologije Sveučilišta u Salentu u Italiji, rekao je za Olive Oil Times.

"Neosporno svjedočimo klimatskim promjenama, klimatskom trendu antropogenog podrijetla uzrokovanom našim emisijama. Na temelju našeg znanstvenog znanja, povećanje koncentracije CO₂ u atmosferi i drugih stakleničkih plinova jasno objašnjava ono što se događa," dodao je.

Kombinacija jakih vjetrova i obilnih padalina nije pogodila samo Jaén, srce španjolske proizvodnje maslinovog ulja, već i druge andaluzijske pokrajine, uključujući Cordobu.

"Vremenski uvjeti koji su se dogodili u regiji Subbética u Cordóbi tijekom otprilike druge polovice siječnja i prve polovice veljače 2026. uzrokovali su produljenu zasićenost vodom profila tla," reklim su dužnosnici Tehničkog odjela zadruge Almazaras de la Subbética za Olive Oil Times. "Epizode jakih vjetrova s udarima uzrokovale su masovno otpuštanje plodova, nakon čega su mrazovi oštetili i otpale masline i stabla."

Zadruga je jedan od najnagrađivanijih proizvođača u povijesti svjetskog natjecanja NYIOOC World Olive Oil Competition.

"Bilo je intenzivnog površinskog otjecanja i lokaliziranih izljeva, klizišta koja su uzrokovala vuču i iskorenjivanje maslina, lomljenje debala i grana na zrelim stablima te iskorenjivanje mladih stabala zbog jakih udara vjetra", rekli su dužnosnici.

Kao odgovor na nedavne poplave, istraživači Andaluzijskog instituta za poljoprivredna istraživanja i osposobljavanje (IFAPA) objavili su niz preporuka kako bi pomogli maslinarima u obnavljanju stabilnosti tla i zaštiti budućih berbi.

Preporuke se prvenstveno usredotočuju na zaštitu tla i obnavljanje uvjeta u nasadima nakon produljene zasićenosti. Istraživači IFAPA-e savjetuju proizvođače da izbjegavaju rad na zasićenim tlima, budući da promet strojeva može zbijati tlo, pogoršati strukturna oštećenja, smanjiti kapacitet infiltracije i povećati rizik od buduće erozije.

Umjesto toga, istraživači preporučuju stabilizirati površinu što je brže moguće. Održavanje ili obnova vegetacijskog pokrivača između redova smatra se jednim od najučinkovitijih alata za smanjenje otjecanja i sprječavanje gubitka gornjeg sloja tla, posebno u strmim nasadima gdje intenzivne oborine mogu brzo isklesati kanale i odvesti sediment niz padinu.

Smjernice također naglašavaju važnost pregleda i popravka odvodne infrastrukture.

Još jedna ključna preporuka odnosi se na zdravlje samih stabala. Dugotrajna zasićenost tla može opteretiti korijen masline i stvoriti povoljne uvjete za gljivične bolesti. Stoga istraživači iz IFAPA-e savjetuju uzgajivače da pomno prate nasade nakon poplava, tražeći znakove stresa korijena, opadanja krošnje ili pojave patogena povezanih s pretjeranom vlažnošću.

Na kraju, institut preporučuje pažljivo planiranje ponovnog započinjanja radova na berbi nakon što voćnjaci ponovno postanu dostupni. Preuranjeni povratak na polja može dodatno oštetiti već oslabljena tla, dok postupno ponovno uspostavljanje normalnih praksi omogućuje voćnjacima da se stabiliziraju i smanjuje rizik od dugoročnog gubitka produktivnosti.

"Prva mjera koju smo poduzeli bila je prijaviti štetu nanesenu maslinicima naših članova javnoj upravi kako bi bili svjesni ozbiljnosti situacije i s okolišnog i s gospodarskog stajalištano", rekli su dužnosnici iz Almazarasa.

Dužnosnici zadruge također su potvrdili širenje nekih gljivičnih bolesti nakon produljenih kiša. "Osim toga, mnoge pristupne ceste postale su neupotrebljive, staze u maslinicima postale su neprohodne, postojao je rizik od prevrtanja strojeva i zbijanja tla zbog prisilnog prijevoza", rekli su. "Kombinacija svih tih čimbenika dovela je do opadanja plodova uz nemogućnost berbe, gubitka tla uz strukturno propadanje i, naravno, gubitka kvalitete maslinovih ulja."

Rekli su da članovi zadruge već godinama provode pokrivanje tla vegetacijom između redova. "Ovaj pokrivač spriječio je da situacija postane još kaotičnija, jer je spriječio stvaranje jarka na strmim padinama," rekli su dužnosnici.

"Na područjima gdje su uzgajivači ne samo ostavili vegetativni pokrivač između redova, već i ispod krošnje maslina, velik dio proizvodnje već je bio ubran, pa je šteta bila nešto manja", dodali su. "Berba što je ranije moguće omogućuje nam ne samo dobivanje plodova izvrsne kvalitete, već i izbjegavanje rizika od opadanja plodova."

"Sada još moramo pokupiti masline koje su ostale na terenu i provesti tretmane kako bismo spriječili bolesti koje bi mogle nastati zbog cijele ove situacije", rekli su dužnosnici. "Glavni rizici su erozija tla zbog otjecanja i gubitak usjeva."

Lionello je rekao da, iako je mediteranska klima oduvijek bila obilježena oštrim promjenama između vlažnih i sušnih razdoblja, ravnoteža sustava se mijenja kako temperature rastu. Čak i kada su ukupne količine oborina neizvjesne ili vrlo promjenjive, sve veći atmosferski kapacitet isparavanja neprestano smanjuje količinu vode dostupne u tlima.

"Aridnost regije određena je ravnotežom između količine oborina i količine vode koja isparava", rekao je. "Što se tiče oborina, još uvijek imamo određenu nesigurnost, ali kad je riječ o evaporaciji, nemamo. Voda koja dospije na tlo danas isparava puno brže nego prije trideset godina."

Prema klimatologu, ključno pitanje za poljoprivredu nije jednostavno hoće li oborina rasti ili opadati, nego koliko vode na kraju ostaje dostupno usjevima.

"Ono što je važno poljoprivrednicima ili onima koji upravljaju vodnim resursima nije samo to hoće li padati manje kiše", rekao je Lionello. "Ono što je važno jest koliko vode ostaje dostupno u sustavu."

Porast temperatura produljuje sušnu sezonu na velikom dijelu mediteranskog bazena. "Topla sezona, koja je obično suha, postaje dulja", rekao je. "Tlo se suši ranije u godini."

"Ove promjene već preoblikuju poljoprivredne strategije", dodao je Lionello. "Većina uzgajivača maslina u Italiji u prošlosti nije navodnjavala. Sada to čine, jer navodnjavanje povećava proizvodnju, ali i povećava osjetljivost na nestašice vode. Ponekad nedostaje vode jer je manje, a ponekad zato što poljoprivreda zahtijeva više."

Dok znanstvenici nastavljaju istraživati kako bi se ekstremni obrasci padalina mogli razviti na Mediteranu, Lionello je rekao da je dugoročni trend prema većem klimatskom stresu već očit. "Svaka godina može biti drugačija od prethodne", rekao je. "Ali opći trend jasno se kreće u tom smjeru."

Međutim, za proizvođače na terenu klimatske rasprave često se prevode u neposrednije brige. Rosario Minchón iz višestruko nagrađivanog proizvođača maslinovog ulja Pago de Espejo u Jaénu, čija je rana berba već bila završena prije nego što su stigle najgore kiše, iznijela je problem u praktičnim terminima.

"Neke godine imamo puno kiše, a neke smo potpuno suhe. Po mom mišljenju, u Španjolskoj je voda prvi problem, a tlo drugi," rekla je, upozoravajući da su desetljeća erozije već iscrpila velike količine plodnog sloja tla.

Za Minchón, jačanje sustava upravljanja vodama i zaštita tla ostat će središnji prioriteti za otpornost maslinika u godinama koje dolaze.

---