Biološka raznolikost u središtu pozornosti na samitu COP15
Više od 100 zemalja složilo se djelovati na očuvanju prirodnih staništa i bioraznolikosti. Kako namjeravaju to učiniti, tek treba vidjeti.
Više od 100 zemalja koje sudjeluju na međunarodnom samitu COP15 u Kunmingu u Kini složilo se zaštititi bioraznolikost.
Vlade i institucije najavile su da će zaštita bioraznolikosti pokretati njihove buduće politike, ali nisu predstavile nikakvu obvezujuću obvezu za to.
Među ciljevima koje je summit postavio bio je takozvani plan 30-30: očuvanje i zaštita najmanje 30 posto kopna svake zemlje do 2030. godine. Međutim, prijedlog da se pokuša zaustaviti masovno izumiranje nije našao put u konačni nacrt deklaracije, koji uključuje desetke starih i novih ciljeva o bioraznolikosti.
Vidi također: Svijet ne uspijeva ispuniti obećanja o smanjenju emisija iz Pariškog sporazumaNa prvom dijelu konferencije COP15, čiji će se drugi krug održati sljedeće godine, glavna je za bioraznolikost Ujedinjenih naroda Elizabeth Maruma Mrema izjavila da je svijet došao do "trenutka istine" i naglasila kako su sve prethodne politike o bioraznolikosti propale.
Točnije, sporazum o bioraznolikosti iz 2010. potpisan u Aichiju u Japanu postavio je temelje za desetke strategija zaštite bioraznolikosti, od kojih nijedna nije provedena. Neuspjeh, rekla je Maruma Mrema, koji je pogodio ekosustave ključne za održavanje dobrobiti ljudi.
Poljoprivreda se sve više smatra ključnom ne samo za smanjenje stakleničkih plinova, već i za ulogu koju može odigrati u obnovi staništa.
Nacrt završne deklaracije COP15-a namjerava poticati održivo poljoprivredstvo, što je također jedan od ciljeva postavljenih u raznim nacionalnim zelenim planovima, poput Zelenog dogovora Europske unije.
Deklaracija također ima za cilj povećati "pristupe temeljene na ekosustavima" za rješavanje gubitka bioraznolikosti, obnovu degradiranih regija, jačanje otpornosti staništa, ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama te promicanje zdravlja, između ostalih ciljeva.
Deklaracija nadalje poziva na sve veće sudjelovanje lokalnih zajednica i autohtonih naroda u definiranju intervencija usmjerenih na obnavljanje i zaštitu bioraznolikosti.
Zemlje koje su se obvezale potpisati deklaraciju tijekom završnog sastanka COP15 sljedeće godine također su se složile provesti nove politike usmjerene na zaustavljanje plastičnog otpada, što je sveprisutan globalni problem.
Vidi također: Europa najavljuje plan za sadnju 3 milijarde stabala do 2030.Prema Programu Ujedinjenih naroda za okoliš, svake minute se kupi milijun plastičnih boca za piće, a svake godine se diljem svijeta upotrijebi pet bilijuna plastičnih vrećica za jednokratnu upotrebu.
"Ukupno, polovica sve proizvedene plastike namijenjena je za jednokratnu upotrebu, a zatim bacanje", priopćio je UNEP.
Godine 2018. Kraljevsko statističko društvo Velike Britanije procijenilo je da će samo devet posto sve plastike ikad proizvedene biti reciklirano.
Studija koju je 2018. objavio National Geographic pokazala je da su ljudi od 1950-ih proizveli 8,3 milijarde metričkih tona plastike.
Članak objavljen u časopisu Nature u svibnju 2021. upućuje na raširenu prisutnost mikroplastike na planetu kao potencijalnu prijetnju bioraznolikosti.
Plastika manja od pet milimetara pronađena je u svim uzorcima vode i tla korištenima za proučavanje fenomena, kao što su duboki ocean, antarktički led, školjke, stolna sol, pitka voda i pivo. Također je pronađena u kiši i snijegu te će joj trebati desetljeća da se razgradi.
Nadolazeći samit COP15 suočava se s neizvjesnošću jer nije jasno hoće li sve zemlje potpisati obvezu 30-30 i ostale najambicioznije ciljeve, uključujući najvećeg proizvođača plastike i domaćina samita, Kinu.
Deklaracija će biti podnesena Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i postat će dio postojećih načela održivog razvoja.