Promjene klime prijete globalnom BDP-u, pokazuje studija

Novi podaci otkrivaju da će se globalni BDP po stanovniku do 2100. godine smanjiti za 7,22 posto ako prosječne globalne temperature nastave rasti. Za nekoliko zemalja proizvođača maslina u mediteranskom bazenu ta bi brojka mogla biti znatno veća.

Nedavno istraživanje koje je proučavalo ekonomske aspekte klimatskih promjena zaključilo je da taj fenomen ima potencijal izazvati dugoročne makroekonomske učinke diljem svijeta.

Radni dokument "Dugoročni makroekonomski učinci klimatskih promjena: analiza među zemljama" objavljen je 19. kolovoza od strane Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja (NBER).

U scenariju bez klimatske akcije očekujemo da će prosječni američki građanin izgubiti oko 10 posto svojih prihoda. - Kamiar Mohaddes, ekonomist sa Sveučilišta u Cambridgeu

Studija, koju je provela skupina istraživača s Univerziteta Južne Kalifornije, Univerziteta u Cambridgeu, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Nacionalnog sveučilišta Tsing Hua na Tajvanu, ispitala je dugoročne makroekonomske učinke klimatskih promjena u 174 zemlje diljem svijeta.

Studija otkriva da će, ako prosječne globalne temperature nastave rasti za 0,04 stupnja Celzijevih (0,07 stupnjeva Fahrenheita) godišnje, globalni BDP po stanovniku smanjiti za 7,22 posto do 2100. godine.

Vidi također: Vijesti o klimatskim promjenama

To je scenarij "poslovanja kao i obično" u kojem se mjere ublažavanja ne primjenjuju. Međutim, ako se porast temperature ograniči na 0,01 stupanj Celzijevih (0,02 stupnja Fahrenheita) godišnje, što je u skladu s Pariškim sporazumom, gubitak bi iznosio samo 1,07 posto.

Analizom podataka iz tih 174 zemalja od 1960. do 2014. godine, istraživači su ispitali kako promjene temperature i oborina utječu na produktivnost rada. Otkrili su da promjene temperature negativno utječu na "rast realnog dohotka po stanovniku", no to je manje značajno za promjene u oborinama.

Dok su prethodne studije tvrdile da povećanje globalne temperature ima najveći potencijal za negativne učinke u zemljama s niskim prihodima i vrućom klimom, ova otkriva da će klimatske promjene "utjecati na sve zemlje, bogate ili siromašne, i vruće ili hladne."

"U našoj studiji, u kojoj promatramo odstupanja klimatskih varijabli i eksplicitno modeliramo promjene u raspodjeli vremenskih obrazaca; to jest, ne samo prosjeke klimatskih varijabli, već i njihovu varijabilnost", rekao je za Olive Oil Times Kamiar Mohaddes, koautor studije i ekonomist sa Sveučilišta u Cambridgeu.

"Otkrili smo da odstupanja klimatskih varijabli (temperature i oborina) imaju negativne dugoročne učinke na rast za sva gospodarstva, uključujući Sjedinjene Države", dodao je. "Na primjer, u scenariju bez klimatske akcije očekujemo da će prosječni američki građanin kao rezultat toga izgubiti oko 10 posto svojih prihoda – što je znatan gubitak."

Ne samo da rastuće temperature i ekstremni vremenski događaji kao posljedica klimatskih promjena stvaraju financijske rizike i predstavljaju prijetnju gospodarskom rastu za sve zemlje diljem svijeta, već to utječe i na produktivnost rada i zaposlenost.

"Odstupanja klimatskih varijabli (temperature i oborina) od njihove povijesne norme utječu na produktivnost rada", rekao je Mohaddes. "To se može dogoditi, na primjer, kada neprestano pada kiša ili je suša, ili kada je vrijeme pretjerano vruće ili hladno. U tim uvjetima radnici možda ne mogu doći na posao ili, alternativno, mogu duže trebati da dovrše zadatak (pri smrzavajućim uvjetima ili pretjeranoj vrućini ne mogu normalno raditi)."

"Ponekad se građevinski projekti obustavljaju, prekidaju se lanci opskrbe ili se odgađa poljoprivredna djelatnost", dodao je. "Ovo su samo neki primjeri kako klimatske promjene utječu na produktivnost rada ili razinu zaposlenosti."

Opseg gubitka kada su u pitanju makroekonomski učinci može se znatno razlikovati od zemlje do zemlje. Prema podacima iznesenima u radnoj verziji dokumenta, SAD se suočava s potencijalnim gubitkom od 10,52 posto. Kanada bi mogla izgubiti 13,8 posto; Švicarska 12 posto; Indija 9,9; Rusija 8,93 i Kina 4,3 posto.

Gledajući brojke za zemlje proizvođače maslina, Grčka bi mogla pretrpjeti gubitak od 12,21 posto, Turska 7,98 posto, Italija 7,01 posto, Španjolska 6,30 posto, a Tunis samo 0,53 posto.