Poboljšanje bioraznolikosti maslinika pomaže u borbi protiv Xylelle fastidiosa i klimatskih promjena
Znanstvenici i poljoprivrednici na najnovijoj radionici projekta LIFE Resilience u Portugalu raspravljali su o tome kako će priroda i tehnologija oblikovati budućnost europskog uzgoja maslina.
Sprječavanje širenja Xylelle fastidiosa i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena na uzgoj badema i maslina bili su glavni fokusi najnovije radionice projekta LIFE Resilience u Elvasu, u Portugalu.
Vasco Abreu, komercijalni direktor Nutripada i organizator radionice LIFE Resilience projekta, rekao je za Olive Oil Times da je cilj projekta pomoći poljoprivrednicima u razvoju dobrih poljoprivrednih praksi.
Cilj naših projekata u razvoju unutar LIFE Resilience je imati prirodu za saveznika.
Stručnjaci i poljoprivrednici okupili su se u gradu na središnje-istočnom dijelu Portugala kako bi raspravljali o upotrebi tehnologije i bioraznolikosti za sprječavanje širenja bolesti, o tome kako poljoprivrednici mogu učinkovito smanjiti ulazne resurse poput gnojiva, vode i pesticida te smanjiti ugljični otisak moderne proizvodnje badema i maslina.
Tijekom radionice stručnjaci su rekli da je primjena metoda ranog otkrivanja od presudne važnosti za sprječavanje širenja Xylelle fastidiosa u obilnim nasadima visoke i super-visoke gustoće u Andaluziji i Alenteju, najvećim regijama za proizvodnju maslinovog ulja u Španjolskoj, odnosno Portugalu.
Vidi također: Konzervatori se nadaju ponoviti uspjeh projekta bioraznolikosti na sjeveroistoku Španjolske"Prevencija ove bakterije je ključna, uz pravilno upravljanje usjevom i održavanje zdravstvenog stanja nasada", rekao je José Carlos Caballero, tehnički stručnjak Španjolske udruge mladih poljoprivrednika i stočara (Asaja).
Naglasio je kako je suradnja ključna za uspjeh mreža za otkrivanje i rano upozoravanje kako bi se rano prepoznali izbijanja bolesti i spriječilo njihovo širenje.
"Tehnologija bi se trebala smatrati alatom na koji se poljoprivrednici mogu osloniti kako bi poboljšali upravljanje proizvodnjom", dodao je Jorge Blanco, direktor istraživanja i razvoja u tvrtki Greenfield Technologies, partneru na projektu.
Blanco je rekao da bi digitalizacija upravljanja maslinicima i nasadima badema također mogla privući mlađe ljude u poljoprivredni sektor i pomoći u olakšavanju nužne generacijske promjene.
Najnovije tehnologije primijenjene u voćnjacima ovog projekta uključuju dronove koji koriste termalne kamere za prepoznavanje zaraženih stabala na temelju njihove temperature, senzore vodljivosti koji poljoprivrednicima omogućuju praćenje vlažnosti tla pomoću GPS-a i satelitskih snimaka za analizu razvoja biljaka na farmi.
Mjerenje temperature maslina dronovima
Iako tehnologija ima ulogu u učinkovitijem upravljanju modernim maslinicima i suzbijanju širenja bolesti, organizatori projekta naglasili su ulogu bioraznolikosti u održivoj suvremenoj maslinarstvu.
Abreu je rekao da je uzgoj prirodne vegetacije u maslinicima i nasadima badema ključan za poticanje bioraznolikosti, poboljšanje njihovog ugljičnog otiska i poboljšanje kvalitete tla.
"Na poljima badema i maslina, biljni pokrivač između redova može se uspostaviti uzgojem mahunarki i drugih mješovitih biljaka koje zadržavaju vlagu u tlu i pružaju hranjive tvari nizu korisnih mikroba, koji fiksiraju potrebne elemente u tlu", rekao je Abreu.
"Primjena ovog pristupa također znači da bi poljoprivreda mogla i pohranjivati ugljik, budući da pokrivač mahunarki može vezati do osam tona ugljika po hektaru", dodao je. "One također vezaju dušik, što poboljšava plodnost tla."
Međutim, dušik je samo jedan od tri elementa potrebna biljkama da energiju sunca pretvore u hranu. Pedro Fevereiro, izvršni direktor tvrtke Innovaplant Protect, rekao je za Olive Oil Times da poboljšanje bioraznolikosti u maslinicima pomaže i u fiksiranju preostala dva elementa u tlu.
"Svaka vrsta biljaka koja se koristi kao pokrivač tla, bilo da je riječ o mahunarkama ili travi, sadrži specifične minerale, poput dušika, kalija ili fosfora, a mikrobi će moći reciklirati te minerale, smanjujući potrebu za gnojivima", rekao je.
Poticanje bioraznolikosti među maslinicima također pomaže smanjiti broj štetnika, od kojih su neki vektori za Xylellu fastidiosu, pružajući odgovarajuće okruženje za njihove prirodne neprijatelje.
"Ovaj projekt može učinkovito smanjiti populaciju vektorskih insekata usvajanjem struktura poput grmlja, cvijeća ili drugih biljnih pokrivača", rekao je Fevereiro. "Biodiverzitet također može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena smanjenjem upotrebe gnojiva i poticanjem poljoprivrednika na rješenja koja su prijateljskija prema prirodi. Također može smanjiti potrošnju vode ili pesticida."
Na eksperimentalnim poljima dio biljnog pokrivača posebno je odabran kako bi se stvorila staništa za niz mikroorganizama, kukaca i ptica, od kojih su neki prirodni predatori livadske lisne uši, čestog vektora bakterije Xylella fastidiosa.
Postavljanje ptičjih kućica u maslinicima kako bi se povratile pjevice u ekosustav
"Ovaj pristup znači da se poljoprivrednici ne bi trebali usredotočiti samo na same usjeve, već o njima razmišljati kao o dijelu složenog sustava", rekao je Fevereiro. "Brinući se o njima i učeći kako ih poboljšati, produktivnost i zdravlje usjeva bit će znatno poboljšani."
"Potrebno je raditi s prirodom i imati holistički pristup kako bi se poboljšala održivost i proizvodnja", dodao je.
Još jedno ključno otkriće projekta LIFE Resilience bilo je otkrivanje gljivice Beauveria bassiana, koja se čini da učinkovito suzbija populacije poljskog lisca. U Pugliji, regiji najviše pogođenoj Xyllellom fastidiosa, provode se ispitivanja kako bi se testirala učinkovitost primjene organskog proizvoda na terenu, temeljenog na toj gljivici.
"Cilj naših projekata u razvoju unutar projekta LIFE Resilience je imati prirodu kao saveznika", rekao je Abreu. "To je zahtjev strategije Od polja do stola, koja je sada također prilika za poljoprivrednike."
Stručnjaci prisutni na konferenciji zaključili su da bi rješenja koja se osmišljavaju i inoviraju kroz projekt LIFE Resilience mogla koristiti više od milijun poljoprivrednika diljem mediteranskog bazena.