Pad uvoza maslinovog ulja i stolnih maslina

Najnoviji podaci Međunarodnog vijeća za maslinovo ulje pokazuju da je Kina jedini veliki uvoznik maslinovog ulja u kojem se količine znatno povećavaju.

Uvoz maslinovog ulja na osam najvećih svjetskih tržišta pao je za gotovo 21 posto u prva četiri mjeseca berbe 2021./22., u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Ukupno je uvoz dosegao 180.146 tona.

Uvoz stolnih maslina također je pao za 14 posto na pet najvećih tržišta, dosegnuvši 137.403 tone.

Prema najnovijim podacima koje je objavilo Međunarodno vijeće za maslinu (IOC), Sjedinjene Američke Države, najveći uvoznik maslinovog ulja, zabilježile su pad od 14,5 posto u prvim mjesecima berbe 2021./22., koja počinje u rujnu.

Vidi također: Trgovinske vijesti

Međutim, najznačajniji padovi uvoza maslinovog ulja zabilježeni su u Kanadi (-40 posto), Brazilu (-27 posto) i Rusiji (-23 posto). Unatoč rekordnoj potrošnji prošle godine, australski uvoz također je pao za 8,5 posto.

S druge strane, Kina je zabilježila gotovo osam posto povećanja uvoza maslinovog ulja, dok je Japan zabilježio znatno sporiji rast od samo 0,6 posto.

Uvoz u Europsku uniju iz zemalja izvan bloka od 27 članica također je pao za 45 posto.

Osim tekuće berbe, globalni uvoz maslinovog ulja u prvim mjesecima sezone znatno je porastao u usporedbi s prethodnim godinama.

Gledajući povijesni trend na glavnim tržištima uvoznika, Sjedinjene Države uvezle su 67.952 tone u sezoni 2015./16., što je znatno manje od trenutnih 80.061 tona.

U istom razdoblju uvoz brazilskog maslinovog ulja porastao je s 12.772 tone na 24.443 tone, a uvoz u Japan povećao se s 10.878 tona na 15.297 tona. Uvoz u Kinu porastao je s 10.523 tone na 15.681 tonu.

Međutim, podaci IOC-a također otkrivaju izazove s kojima se izvoznici maslinovog ulja suočavaju na mnogim međunarodnim tržištima.

Količine uvoza iz zemalja izvan EU-a bilježe silazni trend, s 27.166 tona zabilježenih u prvim mjesecima berbe 2015./16. na trenutnih 19.254 tone.

Većina uvoza u prva četiri mjeseca tekuće sezone dolazi iz Španjolske, jedinog velikog izvoznika čiji su se obujmi povećali u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.

Izvoz španjolskog maslinovog ulja porastao je za 5,2 posto, s 64.764 tone u sezoni 2020./21. na 68.108 tona u tekućoj sezoni. Kao rezultat toga, Španjolska ostaje vodeći izvoznik s 38-postotnim udjelom na globalnom tržištu.

Zbog izazovne sezone za tuniski maslinarski sektor, najveći proizvođač u Sjevernoj Africi zabilježio je pad izvoza od 52 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Portugal i Italija također su zabilježili značajne padove od 34 posto, odnosno 17 posto.

Podaci IOC-a također pokazuju da se 72 posto ukupnog uvoza maslinovog ulja odnosilo na kategoriju djevičanskog maslinovog ulja, koja uključuje i ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje.

U međuvremenu, rafinirana maslinova ulja činila su 21 posto uvoza, a ulje od maslinovih grozdica 6,6 posto.

U ovim prvim mjesecima berbe 2021./22., najvažnija tržišta za uvoz maslinovog ulja i dalje su Sjedinjene Američke Države, koje čine 35 posto globalnih podataka, a slijede ih Europska unija s 17 posto, Brazil (osam posto), Japan (šest posto), Kanada (pet posto), Kina (četiri posto) i Australija (tri posto).

Što se tiče uvoza stolnih maslina, IOC je izvijestio da pet tržišta čini 67 posto ukupnog uvoza, pri čemu su Sjedinjene Države najrelevantniji uvoznik s udjelom od 24 posto.

Slijedi Brazil s 18 posto i Europska unija s 17 posto. SAD su jedini uvoznik koji je zabilježio rast ukupne količine, s 45.309 tona u prva četiri mjeseca berbe 2020./21. na trenutnih 46.941 tona.

Među vodećim izvoznicima stolnih maslina, Maroko je jedini koji je zabilježio porast količina s 17.221 tone iz prošle sezone na trenutnih 19.756 tona. S druge strane, najznačajniji pad izvoza zabilježen je u Egiptu (-60 posto) i Peruu (-33 posto).