Egipat očekuje manju proizvodnju nakon što su ekstremne vremenske prilike oštetile nasade.

Berba 2021./22. neće se pamtiti kao najplodnija za egipatske proizvođače maslina, jer su hladni mjeseci praćeni iznenadnim toplinskim valovima negativno utjecali na masline.

Lokalni izvori rekli su za Olive Oil Times da je proizvodnja smanjena za 50 do 80 posto u usporedbi s prosječnim prinosima. Prema podacima Međunarodnog vijeća za maslinovo ulje, Egipat je u sezoni 2020./21. proizveo 40.000 tona maslinovog ulja, što je nešto iznad petogodišnjeg prosjeka od 38.500 tona.

Vrućinski valovi praćeni nestabilnim hladnim vremenom i mrazom poremetili su normalne uvjete za stvaranje ploda i time usjev maslina. – Kalil Nasrallah, potpredsjednik, Wadi Food

"Ove je godine usjev pogođen nekoliko čimbenika, a svi su povezani s klimom", rekao je Kalil Nasrallah, potpredsjednik tvrtke Wadi Food, najstarijeg proizvođača maslinovog ulja u zemlji.

"Hladna zima odgodila je cvatnju stabala, a kada su napokon procvjetala, toplinski valovi praćeni nestabilnim hladnim i mrazovitim vremenom poremetili su normalne uvjete za stvaranje ploda i time usjev maslina", rekao je za Olive Oil Times. "Taj je fenomen zabilježen diljem Egipta i regije."

Vidi također: Novosti o berbi 2021.

Hussein Abu Saddam, čelnik Sindikata poljoprivrednika, rekao je za časopis Mada Masr da procjenjuju pad prinosa do 50 posto diljem zemlje. U međuvremenu, Središnji laboratorij za poljoprivrednu klimu zemlje procijenio je smanjenje od 60 do 80 posto u usporedbi s prethodnom godinom.

Prema riječima Mohameda Fahima, ravnatelja odjela za klimatske promjene Ministarstva poljoprivrede i obnove zemljišta, berba maslina 2021. godine počela je propadati u ožujku nakon što su visoke temperature oštetile cvjetove masline.

Za časopis Middle East Eye izjavio je: "Vremenski uvjeti ovih su godina sve teži. To snažno utječe na poljoprivredni sektor u cjelini."

Ministarstvo poljoprivrede i obnove zemljišta nedavno je pozvalo poljoprivrednike da rade na strategijama prilagodbe kako bi se bolje suočili s posljedicama klimatskih promjena.

Prema Mada Marsu, proizvođačima je rečeno da provedu gnojidbu, dok je vlada surađivala s lokalnim agencijama kako bi poljoprivrednike informirala o vremenskim prilikama i njihovom utjecaju na proizvodnju, te kako bi im pružila podršku za suočavanje s ekstremnim događajima.

Ministarstvo je također inzistiralo na primjeni najboljih praksi u poljoprivredi i usvajanju novih tehnologija kako bi se ublažili učinci lošeg vremena.

Poljoprivrednici sve više smatraju klimatske promjene prekretnicom koja zahtijeva specifične strategije prilagodbe.

"Egipat je već vrlo moderan u tehnologiji uzgoja maslina jer se većina maslinika nalazi u pustinji, gdje je voda skupa roba, i samo bi ozbiljni poljoprivrednici pokušali ili uspjeli", rekao je Nasrallah.

"Ono što nameće promjenu jest način na koji prilagođavamo stabla novim uvjetima i to je kontinuiran proces u kojem moramo promijeniti neke stare navike u tehnikama rezidbe, kao i druge poljoprivredne prakse kako bismo se prilagodili", dodao je. "To će zahtijevati mnogo vremena i truda te je malo vjerojatno da ćemo vidjeti promjenu u jednoj sezoni, već moramo strpljivo pričekati potpuni ciklus prilagodbe od najmanje tri godine."

Predsjedničkom uredbom iz 2014. godine uspostavljen je fond solidarnosti u poljoprivredi za nadoknadu gubitaka poljoprivrednika uzrokovanih štetnicima, bolestima i ekstremnim događajima, no on još nije u potpunosti proveden.

Stoga je izazovna sezona utjecala na gospodarstvo zemlje. Egipat je najveći svjetski proizvođač stolnih maslina i značajan proizvođač maslinovog ulja.

Prema podacima IOC-a, Egipat je u sezoni 2020./21. proizveo 800.000 tona stolnih maslina, što je najveća količina ikad zabilježena u zemlji, i izvezao 120.000 tona. Samo Španjolska izvozi više stolnih maslina.

Iako je zemlja dosljedno napredovala i postala dominantna u globalnom sektoru stolnih maslina, egipatska vlada teži isto postići i s maslinovim uljem. Godine 2019. najavili su planove za sadnju 100 milijuna stabala isključivo za proizvodnju maslinovog ulja.

Prema egipatskom Vijeću ministara, u posljednje dvije godine posađeno je 53 milijuna stabala. Podaci Međunarodnog vijeća za masline pokazuju da se egipatsko poljoprivredno zemljište namijenjeno uzgoju maslina proširilo s 31.000 hektara 1995. na više od 103.000 u 2018. godini.

Abdelaziz Mahmoud Abaelkhashab, istraživač na Institutu za hortikulturu Poljoprivrednog istraživačkog centra sa sjedištem u Gizi, rekao je da se idealna područja za uzgoj maslina (isključujući regiju Sinaja) protežu sjevernim Egiptom od Matrooha do El-Moghre na nadmorskoj visini od 18 do 80 metara.

"U južnim regijama, na nadmorskoj visini između 100 i 200 metara, više su temperature pogodnije za stolne masline", napisao je Abaelkhasha u izvješću IOC-a.

Prema Poljoprivrednom istraživačkom centru, vlasnici zemljišta u El-Moghri i zapadnoj Meniji, u Gornjem Egiptu, već su posadili stotine tisuća stabala, koristeći solarnu energiju za napajanje pumpi za navodnjavanje.

"Nadaju se da će se usredotočiti na sorte i genotipove maslina za proizvodnju maslinovog ulja kako bi povećali proizvodnju maslinovog ulja", napisao je Abaelkhashab.

S obzirom na to da se samo tri posto teritorija zemlje smatra prikladnim za poljoprivredu, Egipat se suočava s rastućom pustinjarenjem u ključnim područjima. U takvim uvjetima uzgoj maslina u pustinji sve se više smatra prilikom.

"Prema našem vlastitom iskustvu, kvaliteta maslina u pustinji je izvrsna, bilo da su namijenjene za maslinovo ulje ili za stolne masline", rekao je Nasrallah. "U mirnim pustinjskim uvjetima maslinici su pravilno isplanirani s pravim sortama maslina i idealnim razmakom između stabala kako bi se zaštitili od vjetra i pijeska."

"Stabla imaju manje bolesti i štetnika, dok duboki bunari osiguravaju čistu, neopterećenu vodu za navodnjavanje", dodao je. "Učestalost navodnjavanja također se pažljivo prati kako bi odgovarala potrebama stabala i održala usjev zdravim."

"Zbog činjenice da veće tvrtke sadnje u pustinji često imaju i mogućnost prešanja maslina u vlastitim ili zajedničkim mlinovima u roku od nekoliko sati od berbe, što minimizira rukovanje i kvarenje", nastavio je Nasrallah. "Sve to rezultira vrlo kvalitetnim ekstra djevičanskim maslinovim uljima."

Zainteresiranost zemlje za proizvodnju maslinovog ulja nije posljedica samo rastućih izvoznih prilika, već i nove kulture maslinovog ulja koja se polako uvodi u egipatska kućanstva.

"Egipat je nekada bio jedina mediteranska zemlja koja nije imala kuhinju temeljenu na maslinovom ulju", rekao je Nasrallah. "Iako su se masline rado koristile u egipatskim jelima, maslinovo ulje bilo je rijetka i skupa roba koju su si mogli priuštiti samo bogati potrošači."

"Tijekom posljednjih otprilike 15 godina egipatski potrošači postali su svjesni zdravstvenih prednosti maslinovog ulja, posebice ekstra djevičanskog maslinovog ulja, te je potražnja počela rasti", dodao je.

Potkrepljujući svoje tvrdnje, podaci IOC-a pokazuju da je potrošnja maslinovog ulja u Egiptu porasla s 5000 tona u sezoni 2010./11. na 41 000 tona u sezoni 2020./21.

Nasrallah je porast kulture maslinovog ulja pripisao povećanju broja modernih trgovina, mediteranskih restorana koji nude bliskoistočnu, talijansku i grčku kuhinju te porastu popularnosti kulinarskih emisija koje često prikazuju ekstra djevičansko maslinovo ulje kao jedan od sastojaka.

Pandemija bolesti COVID-19 također je odigrala ulogu u rastućoj potražnji u Egiptu za maslinovim uljem. Izvanredne mjere prisilile su mnogo više Egipćana da jedu kod kuće i usredotoče se na zdravstvene kvalitete svoje hrane.

"Postoji mnogo trendova koji se mogu uočiti od početka pandemije", rekao je Nasrallah. "Najvažniji u našem slučaju je rast domaće pripreme obroka i potražnja za zdravom hranom."

"Kada kuhate za sebe, skloni ste kupovati najbolje sastojke i slijediti recepte koji su vrlo često bogati maslinovim uljem", zaključio je.

• Mada Masr
• Open Democracy
• Middle East Eye

---