Farme suočene s prirodnim ograničenjima imaju ključnu ulogu u europskoj poljoprivredi
Farme suočene s prirodnim izazovima manje su profitabilne od konvencijonalnih, ali igraju ključnu ulogu u biodiverzitetu i očuvanju krajolika.
Značajan dio sredstava iz Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u Europskoj uniji u sljedećih nekoliko godina bit će namijenjen poljoprivrednicima koji posluju u nepovoljno pozicioniranim područjima.
Među njima su sve farme suočene s prirodnim ograničenjima poput strmih padina, sušnih regija ili područja podložnih vremenskim ekstremima. Uzgajivači maslina i vinove loze u mnogim regijama ispunjavaju uvjete za ta sredstva.
Prema izvješću koje je objavila Glavna uprava za poljoprivredu Europske unije, 18,7 milijardi eura bit će usmjereno tim poljoprivrednicima u okviru trenutačne Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), koja traje od 2023. do 2027. godine.
Vidi također: Promicanje bioraznolikosti i poboljšanje zdravlja tla ključni su za rješavanje globalne vodne krizeEuropska unija procjenjuje da poljoprivredna gospodarstva suočena s prirodnim ograničenjima obuhvaćaju 47 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta.
Novac iz ZSP-a predstavlja 17 posto svih sredstava namijenjenih ruralnom razvoju i 6 posto sredstava osiguranih nacionalnim strateškim planovima koji provode ZSP u svakoj zemlji.
Po prvi put u povijesti Europske unije stručnjaci su usporedili uspješnost gospodarstava suočenih s prirodnim ograničenjima s uspješnošću konvencionalnih gospodarstava.
Otkrili su da čak i uz potporu sredstava iz KAP-a, gospodarstva suočena s prirodnim ograničenjima ostvaruju 20,4 posto manji prihod za poljoprivrednike u planinskim područjima i 26,5 posto manji u drugim ekstremnim regijama.
Iako farme suočene s prirodnim ograničenjima ostvaruju niže prinose, njihovo djelovanje u prosjeku se pokazalo manje štetnim za okoliš, pri čemu veći dio njihove zemlje pridonosi bioraznolikosti.
Značajna prisutnost pašnjaka i neobrađenih površina na farmama suočenima s prirodnim ograničenjima smanjila je rizik od erozije i podržala zdravlje tla, a istovremeno doprinijela održavanju krajolika.
Široka upotreba mahunarki za poboljšanje plodnosti tla smanjuje potrebu za sintetičkim gnojivima.
Podaci također pokazuju da gospodarstva suočena s prirodnim ograničenjima koriste manje gnojiva i pesticida. U planinskim područjima količina takvih proizvoda smanjena je za 55 posto u usporedbi s konvencionalnim gospodarstvima.
Kada se uzimaju u obzir samo trajne kulture, sredstva za zaštitu bilja koriste se 56 posto manje u usporedbi s konvencionalnim farmama.
Ekstremna poljoprivredna područja, poput brojnih strmih padina na kojima maslinari rade diljem Mediterana, stručnjaci smatraju izrazito osjetljivima na tekuću klimatsku krizu.
"Za većinu mediteranskih područja, Međuvladin panel za klimatske promjene predviđa značajnu štetu od klimatskih promjena koja bi u nadolazećim desetljećima mogla postati katastrofalna," Primo Proietti, profesor poljoprivrednih i okolišnih znanosti na Sveučilištu u Perugi u Italiji, rekao je za Olive Oil Times.
"Poljoprivredna proizvodnja mogla bi pretrpjeti znatne gubitke, a kvaliteta proizvoda također bi se mogla značajno smanjiti zbog temperaturnih ekstrema, nepredvidivih oborina i poplava te, povrh toga, suše", objasnio je Proietti.
"Klimatske promjene također će poticati patogene, štetočine i korov koji će utjecati na količinu i kvalitetu proizvodnje", dodao je.
Prema Bruxellesu, napuštanje bioraznolikosti-bogatog poljoprivrednog zemljišta na farmama suočenima s prirodnim ograničenjima i prestanak poljoprivrednih aktivnosti mogli bi lako dovesti do daljnjeg pogoršanja ekološkog stanja tih područja.
"Dopuštanje farmama suočenima s prirodnim ograničenjima da prestanu s proizvodnjom vjerojatno bi rezultiralo općim smanjenjem proizvodnje hrane u EU-u i posljedičnom intenzifikacijom već ionako intenzivno obrađivanih poljoprivrednih zemljišta. Stoga je prihodovna potpora iz Zajedničke poljoprivredne politike ključna," zaključuje uvod izvješća.