Maslinari na hrvatskom otoku tuže lokalni grad zbog vlasništva nad zemljištem
Nakon stjecanja hrvatske neovisnosti 1990-ih, zemljište na kojem su poljoprivrednici brali divlje lunjene masline nacionalizirano je. Sada se 85 obitelji organizira da ga ponovno unajme.
Ulje iz najnovije berbe divljih lunskih maslina neće biti senzacija.
"Uopće nije bilo pravog uroda, a malo voća koje je ubrano nije za vrhunske rezultate", rekao je Želimir Badurina, predsjednik Zadruge maslinara Lun na otoku Pagu, s vidljivom tugom u glasu.
Smatramo da nasljeđujemo masline i svaku dodanu vrijednost koja proizlazi iz ovih tisućljetnih stabala, a grad i država trebali bi sve to podržati.
Ovog proljeća Badurina je s entuzijazmom prihvatio inicijativu predsjednika Udruge maslinara zadarske županije Ivice Vlatkovića da se proizvede ulje od divljih lunskih maslina i, zajedno s uljima iz Dalmacije, pošalje na Svjetsko natjecanje maslinovog ulja NYIOOC.
Maslinici Lunj pokrivaju 400 hektara s 80.000 stabala divljih maslina, što ih čini jednim od najvećih svjetskih maslinika s divljim stablima.
Vidi također: Nagrađivani proizvođač kaže da se Hrvati trebaju vratiti svojim tradicionalnim korijenimaIntenzivna vrućina praktički je spalila cvjetove, oprašivanje nije uspjelo, pa su neki plodovi koji su preživjeli toplotni udar s vremenom počeli obolijevati. "Listasti" plodovi su se također crnili i otpadali.
Kao da nevolje ne dolaze same, stara maslinika u Lunu posjetili su i štetnici, uključujući maslininu mušicu, bušače i moljce.
"Nije bilo zdravog ploda od kojeg se može dobiti jedno snažno, vrhunsko maslinovo ulje", rekla je Badurina.
Međutim, nedostatak visokokvalitetnog maslinovog ulja za slanje u New York nije bio jedini problem s kojim su se suočavali proizvođači na Pagu. Badurina je rekao da je u prvi plan isplivalo temeljno pitanje tko je vlasnik zemljišta na kojem rastu masline.
Na ovom dijelu otoka vinogradari su vlasnici maslina, ali ne i zemljišta na kojem one rastu.
Kao rezultat toga, neki smatraju da ulje nije stopostotno njihovo, a možda je čak i ilegalno proizvedeno. Badurina to naziva Lunovim paradoksom, reliktom prošlosti koji seže do 1848. godine, kada je ukinuto kmetstvo.
Lun je tada bio pod upravom lokalne vlasti susjednog otoka Raba i dodijeljen mu je prostor maslinika.
Plodna maslinova stabla upisana su u zemljišne knjige. Svako maslinovo stablo ima vlasnika, a Lun je zajednički posjedovao zemljište i pašnjak kao zemljišna zajednica. Taj je aranžman trajao sve do hrvatske neovisnosti o Jugoslaviji 1990-ih.
Badurina je rekao da je s hrvatskom neovisnošću došlo do tihe nacionalizacije. Grad Novalja i hrvatska vlada upisali su zemljište.
To je lokalnim poljoprivrednicima postalo jasno tijekom mandata Ive Sanadera, hrvatskog premijera od 2003. do 2009., i donošenjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2013. godine.
Vidi također: Kako klima stvara i uništava usjev nagrađivanog proizvođačaZakon je izričito navodio da će država Hrvatska staviti svoje zemljište u pogon putem javnog natječaja za najvišu ponudu.
Tek tada je lokalnim proizvođačima postalo jasno "o čemu se radi". Površina maslinika i njihov najatraktivniji dio, 70 do 80 hektara poznatih kao Lunja Olive Gardens, mogla se prodati bilo kome.
Turisti u vrtovima
Istovremeno, sve poznatije masline s Lune postizale su sve više cijene zbog svoje atraktivne lokacije. Kao rezultat toga, Badurina je rekao da su se uzgajivači osjećali da neće moći kupiti zemlju na dražbi.
Kako bi spriječili da im zemlja bude prodana pod nogama, poljoprivrednici su podnijeli tužbu. U međuvremenu su se udružili u Zadrugu maslinara Luna, čiji je Badurina osnivač i prvi upravitelj. Slične su uloge obnašao i u Udruzi maslinara Luna.
"Odlučili smo podnijeti tužbu protiv države i grada kako bismo stekli vlasništvo nad zemljištem", rekao je. "Okupili smo 85 obitelji koje su podnijele tužbu. One su nasljednici onih koji su otišli i posjeduju stablo masline."
"Mi nismo vlasnici zemljišta, a registrirali smo vlasništvo nad voćkama i pravo na kalemljenje maslina", dodao je Badurina. "To pravo stekli smo prije nego što smo dobili zemljište 1848. godine, kada je u Austro-Ugarskom Carstvu ukinuto kmetstvo i zemljište je darovano stanovnicima Lunjine."
Badurina je rekao da su rani signali iz grada Novalje bili da će općina priznati poljoprivrednika potraživanja na zemljište. Dodao je da bi sporazum s tužiteljstvom trebao vratiti zemljište maslinika Lunja poljoprivrednicima.
Međutim, kolektivne i pojedinačne tužbe su još uvijek u tijeku i dok se to ne riješi, vinogradari na Lunu imat će problema s pristupom bespovratnim sredstvima države i Europske unije.
Badurina je upozorio da bi neberbe, slične onoj koju smo pretrpjeli ove godine, postale češće jer su se neki od sredstava kojima su se proizvođači ranije koristili koristili za nadzor i sprječavanje širenja štetočina.
"Smatramo da nasljeđujemo masline i svu dodanu vrijednost koja proizlazi iz ovih tisućljetnih stabala, a grad i država trebali bi sve to podržati", rekla je Badurina. "Također smo spremni na kompromis: država nam bi mogla dati zemljište u dugoročni najam."