Studija je otkrila da ograničavanje unosa hrane na deset sati dnevno može pomoći u prevenciji kroničnih bolesti povezanih s metaboličkim sindromom. Ovo otkriće moglo bi dovesti do nove mogućnosti liječenja za osobe koje su u riziku od tih bolesti.
Približno 30 posto Amerikanaca ima metabolički sindrom, skup stanja koja uključuju višak masnoće oko struka, visok krvni tlak i visoku razinu šećera u krvi.
Za razliku od brojanja kalorija, prehrana ograničena u vremenu jednostavna je prehrambena intervencija koju je lako usvojiti, a pokazalo se da su sudionici mogli održavati raspored obroka.
Sindrom je zabrinjavajući jer povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa. Liječnici savjetuju pacijente da se pridržavaju zdrave prehrane i redovito vježbaju; međutim, te je životne navike teško održavati, a čak i uz lijekove bolest je često teško u potpunosti kontrolirati.
Znanstvenici sa Salk instituta i Medicinskog fakulteta Sveučilišta Kalifornija u San Diegu surađivali su na studiji i otkrili da ograničavanje unosa hrane na 10-satni dnevni period, u kombinaciji s lijekovima, može pomoći. To je rezultiralo smanjenjem svih navedenih stanja.
Vidi također: Zdravstvene dobrobiti maslinovog ulja"Za razliku od brojanja kalorija, prehrana ograničena u vremenu jednostavna je prehrambena intervencija koju je lako usvojiti, a mi smo otkrili da su sudionici mogli održavati raspored obroka", rekao je Satchidananda Panda, koautor i profesor u Laboratoriju za regulatornu biologiju Instituta Salk.
Prehrana ograničenog vremenskog okvira podrazumijeva konzumaciju svih kalorija unutar ograničenog vremenskog razdoblja svakog dana, u ovom slučaju unutar 10 sati. Ranija istraživanja pokazuju da ta praksa podržava cirkadijalne ritmove, što su 24-satni ciklusi bioloških aktivnosti koje utječu na većinu stanica u tijelu. Istraživači su otkrili da nepravilni obrasci prehrane negativno utječu na te ritmove, čime se povećava rizik od simptoma metaboličkog sindroma.
Emily Manoogian, koautorica i postdoktorandica u Panda laboratoriju, objasnila je da ograničavanje unosa svega osim vode na 10 sati tijelu omogućuje da se odmori 14 sati unutar svakog 24-satnog razdoblja. Posljedično, to potiče bolji metabolizam.
U studiji je sudjelovalo 19 osoba s metaboličkim sindromom koje su jele u dnevnom vremenskom prozoru duljem od 14 sati. Osamdeset i četiri posto sudionika uzimalo je najmanje jedan lijek. Koristili su aplikaciju za bilježenje vremena obroka, kao i namirnica koje su konzumirali tijekom početnog dvotjednog razdoblja i sljedećeg tromjesečnog eksperimenta s vremenskim ograničenjem.
Sudionici nisu prijavili nikakve negativne učinke ograničavanja unosa na 10 sati dnevno. Štoviše, iskusili su niz koristi, uključujući smanjenje tjelesne težine, indeksa tjelesne mase i opsega struka. Osim toga, bolje su spavali i imali su zdravije razine krvnog tlaka, šećera u krvi i kolesterola, što sve smanjuje rizik od kroničnih bolesti.
"Cirkadijalni ritam tijela poput je središnjeg sata u mozgu koji reagira na svjetlost", izjavio je za Olive Oil Times prvi autor Michael Wilkinson, docent kliničke medicine na Sveučilištu Kalifornije u San Diegu. "Te reakcije utječu na aktivnost u perifernim organima, poput jetre, koja imaju vlastite satove."
"Osim svjetla, na satove utječe i prehrana. Kada se hrana jede kasno navečer ili rano ujutro, prekida se normalni dnevno-noćni metabolički ciklus u organima koji inače slijede cirkadijalni ritam", dodao je. "Noćni post od hrane omogućuje da ti metabolički procesi teku bez ometanja.
"Stoga smo postavili hipotezu da, budući da usklađuje unos hrane s cirkadijalnim ritmom, prehrana ograničena u vremenu čini metabolizam zdravijim i da se hrana u suštini metabolizira učinkovitije", zaključio je Wilkinson. "Posljedični učinci zdravijeg metabolizma su zaštita od pretilosti i povezanih metaboličkih poremećaja."
Studija je objavljena u časopisu Cell Metabolism.