Crnogorski nacionalni program financiranja za modernizaciju maslinarskog sektora iscrpljen je mjesecima prije roka, drugu godinu zaredom, što odražava rastuću potražnju za ulaganjima u maslinike u zemlji.
Poziv za ulaganja u primarnu proizvodnju maslina za 2026. godinu trebao je biti otvoren od 20. travnja do 30. listopada. Umjesto toga, Ministarstvo poljoprivrede zatvorilo ga je 12. lipnja nakon što je potražnja premašila raspoloživa sredstva. U 2025. godini isti je program zatvoren 7. kolovoza iz istog razloga.
Naš je zadatak modernizirati način na koji proizvodimo, a ne mijenjati ili uništavati ono što su nam ostavile prethodne generacije. –
Ulaganja prihvatljiva u 2026. godini uključivala su navodnjavanje, rehabilitaciju zapuštenih nasada, uređenje nekultiviranog zemljišta i certificiranje sadnog materijala. Ulaganja su mogla iznositi od 500 do 10.000 €, a javna potpora pokrivala je do 60 posto troškova. Registrirani organski proizvođači i žene registrirane kao voditeljice poljoprivrednih gospodarstava mogli su ostvariti pravo na dodatnih 10 postotnih bodova potpore.
"Proizvodnja maslinovog ulja sada je vrlo popularna u Crnoj Gori", izjavila je za Olive Oil Times Marija Markoč, izvršna direktorica Kuće masline u Starom Baru. "Uspješni ljudi iz drugih djelatnosti, vlasnici privatnih tvrtki, također se vole baviti poljoprivredom i proizvodnjom maslina."
Markoč je rekla da je dio tih ulaganja koncentriran u središnjem Crnoj Gori, gdje se nove poluintenzivne maslinike šire na područja tradicionalno posvećena povrću, vinogradima i drugim voćnim kulturama.
Radnici sortiraju svježe ubrane masline u tvrtki Odiva u Crnoj Gori, gdje ulaganja u modernu proizvodnju i preradu pomažu jačanju sektora maslinovog ulja u zemlji. (Fotografija: Odiva)
Rekla je da su stroži zahtjevi za kvalitetu također pomogli promijeniti stavove proizvođača. Crna Gora je 2014. godine usvojila važeći zakon o uzgoju maslina i maslinovom ulju te ga je izmijenila 2016. godine kako bi dodatno uskladila nacionalna pravila sa standardima Europske unije, dok zemlja napreduje prema pristupanju EU-u.
Markoč je rekla da su se mnogi uzgajivači i mlinaši isprva opirali strožijim zahtjevima jer im je nedostajala oprema i tehničko znanje.
"Nisu bili spremni", rekla je. "Nisu imali opremu. Nisu imali znanje."
S vremenom su uzgajivači počeli brati zdravo voće izravno s drveća umjesto da čekaju da ono opadne, dok su mlinaši usvojili centrifuge, hladno prešanje i strože higijenske standarde.
"U središnjem dijelu Crne Gore, osobito oko Podgorice, Zete, Tuza i Danilovgrada, sade se nove maslinike, gradi se moderna prerada i usvajaju se moderni principi uzgoja i proizvodnje maslinovog ulja", Ćazim Alković, predsjednik Udruge uzgajivača maslina Bara, rekao je za Olive Oil Times.
"Istovremeno, na crnogorskoj obali, gdje uzgoj maslina ima stoljetnu tradiciju, svjedočimo pozitivnim pomacima u obnovi zapuštenih nasada i poboljšanjima u tehnologiji proizvodnje."
Unatoč tim napretcima, Markoč je rekao da ekonomija tradicionalne proizvodnje maslina i dalje predstavlja izazov.
Redovi maslina u nasadima tvrtke Odiva u Crnoj Gori. Tvrtka upravlja s više od 13.500 stabala i uložila je u modernu proizvodnju i preradu maslinovog ulja. (Fotografija: Odiva)
"Na kraju krajeva, mora biti profitabilno", rekla je. "S tradicionalnim uzgojem maslina ne može biti velika profitabilnost jer je naša domaća sorta sklona naizmjeničnom rađanju, a vrlo je teško uvesti mnoge druge tehničke mjere zbog brdovitog i strmog terena, loše infrastrukture i vrlo malih maslinika."
Alković je rekao da, iako je natječaj za nacionalnu proizvodnju maslina za 2025. godinu bio prenapuhan, neki lokalni programi potpore u Baru nisu uvijek iscrpili svoja proračunska sredstva.
Kao član Crnogorskog nadzornog odbora za IPARD III, rekao je da se neki programski fondovi ne iskoriste unutar planiranog razdoblja i prenose u sljedeće godine.
IPARD, Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj, osigurava sredstva EU za ulaganja u poljoprivredni i ruralni razvoj u zemljama kandidatima.
Prvi poziv u okviru Mjere 3 IPARD III, pokrenut 2024. godine, osigurao je 7,2 milijuna eura javne potpore za ulaganja u preradu hrane, uključujući preradu maslina. Europska unija osigurala je 75 posto sredstava, a ostatak je iz državnog proračuna Crne Gore.
"Nije dovoljno samo dodijeliti sredstva, pokrenuti javni poziv i čekati da se maslinari prijave", rekao je Alković. "Potrebno je mnogo više terenskog rada, zajedno s individualnim razgovorima s proizvođačima, predstavljanjem dostupnih mjera i konkretnom pomoći u pripremi dokumentacije i provedbi ulaganja."
Markoč je rekao da lokalni programi mogu zahtijevati samo nekoliko dokumenata, dok priprema većih IPARD prijava može potrajati mjesecima i često zahtijeva konzultante. Kuća masline, javna ustanova koja služi maslinarima u Baru, redovito pomaže proizvođačima u pripremi prijava.
I Alković i Markoč naveli su navodnjavanje kao prioritet za buduća ulaganja.
Masline sazrijevaju na stablima u nasadima tvrtke Odiva u Crnoj Gori, gdje proizvođači ulažu u moderne metode uzgoja kako bi poboljšali kvalitetu i produktivnost. (Fotografija: Odiva)
"Ulaganje u racionalne sustave navodnjavanja, osobito kapanje, izvore vode, bunare i rezervoare mora postati prioritet", rekao je Alković.
"Ova je godina našim proizvođačima doista pokazala što nedostatak navodnjavanja može učiniti masliniku", rekao je Markoč, ukazujući na vrlo niske prinose u mnogim tradicionalnim maslinicima nakon dugotrajne suše. "U tim tradicionalnim maslinicima, vjerujte mi, nitko ne navodnjava. To bi bila ključna promjena."
Markoč je rekao da je modernizacija napredovala brže u preradi maslinovog ulja nego u primarnoj proizvodnji.
"Naš cilj nikada nije bio samo povećati proizvodnju, već stvoriti održiv sustav koji jamči iznimnu kvalitetu i dugoročnu konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu", izjavila je za Olive Oil Times Andreja Šuškavčević Novović, direktorica maslinarske mljekare Odiva.
Odiva upravlja s više od 13.500 stabala masline i posluje u modernoj mljekarnici koja također služi i drugim uzgajivačima, uključujući i male proizvođače.
"Od samog početka vjerovali smo da razvoj pojedinog proizvođača ima smisla samo ako doprinosi razvoju cijelog sektora", rekla je Šuškavčević Novović.
Odiva je također dobila potporu iz IPARD-a, što je, kako tvrde iz tvrtke, pomoglo poboljšati tehnologiju prerade i skladištenja te ubrzati ulaganja.
"Javna potpora igra ključnu ulogu, osobito u sektorima koji zahtijevaju značajna početna ulaganja i imaju dugo razdoblje povrata ulaganja, kao što je uzgoj maslina", rekla je Šuškavčević Novović.
Andreja Šuškavčević Novović, direktorica maslinarske mljekare Odiva u Crnoj Gori, izjavila je da je javna ulaganja ključna za poboljšanje kvalitete maslinovog ulja i jačanje dugoročne konkurentnosti sektora. (Foto: Odiva)
Markoč je rekao da ulaganja u tradicionalne nasade također trebaju obuhvatiti redovito rezidanje, gnojidbu tla, upravljanje zdravljem biljaka i veću dostupnost certificiranog sadnog materijala domaćih sorti.
Alković je rekao da bi zadruge i drugi oblici zajedničkog poslovanja mogli pomoći uzgajivačima da zajednički koriste opremu za berbu i rezidbu, koordiniraju zaštitu bilja, prerađuju masline i plasiraju svoje maslinovo ulje.
Pozvao je i na veća ulaganja u nadzor maslinine mušice te u mehaniziranu opremu za rezidbu i berbu. Dodao je da obnova napuštenih nasada mora biti popraćena poboljšanjem pristupnih cesta.
Nedostatak radne snage čini mehanizaciju sve važnijom, rekao je Alković, ali oprema mora odgovarati lokalnim uvjetima. Strme, terasaste obalne maslinike ne mogu primiti istu mehanizaciju kao novije plantaže.
"Nije dovoljno samo subvencionirati kupnju opreme", rekla je Alković. "Proizvođačima je potrebna pomoć u prepoznavanju ulaganja koja su zaista opravdana u njihovim uvjetima te pristup stručnoj podršci i modernim tehnologijama."
Markoč je naglasila da nove plantaže trebaju uključivati značajan udio autohtonih sorti maslina, što smatra ključnim za uspostavljanje prepoznatljivog identiteta crnogorskog maslinovog ulja na domaćem i međunarodnom tržištu.
Radnik upravlja modernom opremom za preradu maslina u mlinu tvrtke Odiva u Crnoj Gori, gdje su ulaganja u novu tehnologiju pomogla poboljšati proizvodni kapacitet i učinkovitost. (Foto: Odiva)
Predložila je da domaće sorte čine 20 do 30 posto novih sadnji.
"Moramo biti konkurentni nečim što je autentično", rekla je. "Autentičnost proizlazi iz tradicionalnih maslinika i iz povijesnog profila maslinovog ulja posvećenog našim domaćim sortama maslina."
Šuškavčević Novović je rekla da relativno mali obujam proizvodnje Crne Gore ne sprječava njezine proizvođače da se natječu s etabliranim regijama za uzgoj maslina.
"Crna Gora posjeduje izvanredne prirodne uvjete, autohtone sorte maslina i dugu tradiciju, ali veća ulaganja u brendiranje, standardizaciju kvalitete i zajedničku promociju i dalje su ključna", rekla je.
Za Alkovića, modernizacija bi trebala ojačati, a ne zamijeniti, naslijeđe uzgoja maslina u zemlji.
"Naš je zadatak modernizirati način na koji proizvodimo, a ne mijenjati ili uništavati ono što su nam ostavile prethodne generacije", rekao je.