Prehrana 'MIND' među pet čimbenika koji mogu smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti, pokazalo je istraživanje
Starije osobe koje su se pridržavale prehrane MIND uz nekoliko drugih ponašanja korisnih za zdravlje mozga imale su znatno niži rizik od Alzheimerove bolesti.
Pridržavanje MIND prehrane jedno je od pet zdravih ponašanja povezanih sa znatno nižim rizikom od Alzheimerove bolesti, prema nedavnoj studiji koju je financirao Nacionalni institut za starenje (NIA).
Mediteranska-DASH intervencija za odgodu neurodegenerativnih bolesti (MIND dijeta) spoj je mediteranske prehrane i prehrane DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension). Dijeta je prvi put formulirana 2015. godine s naglaskom na konzumaciju 10 namirnica, uključujući ekstra djevičansko maslinovo ulje, te izbjegavanje pet drugih.
Ostala četiri izbora zdravog načina života identificirana u studiji uključivala su tjelesnu aktivnost, suzdržavanje od pušenja, umjerenu konzumaciju alkohola i bavljenje kognitivnim aktivnostima u kasnijoj dobi.
"Posljednjih godina sve je više dokaza o ulozi čimbenika načina života u prevenciji kroničnih bolesti, uključujući Alzheimerovu demenciju", rekao je za Olive Oil Times Klodian Dhana, glavni autor studije i docent na Medicinskom centru Sveučilišta Rush.
Vidi također: Zdravstvene vijesti"Ove studije mogle bi potaknuti javnost da se pridržava cjelokupno zdravog načina života", dodao je.
Istraživači su otkrili da su sudionici studije koji su se pridržavali četiri ili pet ovih životnih izbora imali 60 posto niži rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. S druge strane, oni koji su u svoj stil života uključili dva do tri takva ponašanja imali su 37 posto niži rizik od razvoja te degenerativne bolesti mozga.
Studija, koju je prošlog mjeseca objavila Američka akademija za neurologiju, obuhvatila je podatke o prehrani i načinu života iz dvaju različitih skupova podataka: 1.845 sudionika bilo je iz Projekta za zdravlje i starenje u Chicagu (Chicago Health and Aging Project), a 945 iz Projekta za pamćenje i starenje (Memory and Aging Project), a oba financira NIA.
Istraživači su pratili dvije skupine sudionika šest godina, tijekom kojih je 608 sudionika razvilo Alzheimerovu bolest.
Na temelju podataka iz studije, Dhana je rekao da je pridržavanje prehrane MIND vjerojatno odigralo značajnu ulogu u smanjenju rizika od Alzheimerove bolesti kod sudionika.
"Podaci upućuju na to da prehrana MIND potencijalno može igrati važnu ulogu u riziku od demencije", rekao je. "Prethodne opažačke studije naše skupine sugerirale su da je viši rezultat prehrane MIND povezan sa sporijim kognitivnim opadanjem i nižim rizikom od Alzheimerove bolesti."
Međutim, dodao je da nijedno od pet zdravih ponašanja nije proučavano neovisno te bi za to trebala biti provedena daljnja istraživanja.
"Nismo izračunali udio sudionika studije s višim bodovanjem po MIND prehrani koji nisu razvili Alzheimerovu bolest jer nam je fokus bio na cjelokupnim čimbenicima načina života", rekla je Dhana.
Iako su prehrana MIND i mediteranska prehrana prilično srodne, postoje neke ključne razlike.
Prva stavlja snažan naglasak na konzumaciju bobičastog voća umjesto drugog voća. Također predlaže jesti ribu barem jednom tjedno, dok mediteranska prehrana preporučuje ribu barem dva puta tjedno.
Druga velika razlika između njih je ta što prehrana MIND savjetuje ograničavanje konzumacije sira i maslaca, za razliku od mediteranske prehrane koja preporučuje svoditi sve mliječne proizvode na minimum.
"Prehrana MIND predlaže maslinovo ulje kao primarno ulje za kućnu upotrebu", rekla je Dhana. "Maslinovo ulje jedna je od 10 namirnica u prehrani MIND koje su zdrave za mozak."
Osim studije Sveučilišta Rush, NIA u ovoj fazi financira više od 230 kliničkih ispitivanja o kognitivnom opadanju povezanom sa starenjem. Više od 100 njih usredotočeno je na životne navike, poput prehrane, umjesto na farmakološke intervencije.
Još jedna nedavno objavljena studija otkrila je da se pridržavanje mediteranske prehrane može poboljšati kognitivnu funkciju, kao i smanjiti kognitivni pad. Istraživači Nacionalnog instituta za oči (NEI) došli su do tog otkrića analizirajući podatke dviju novih studija o bolestima očiju povezanima sa starenjem.
Istraživači NEI-ja proučavali su učinak vitamina na makularnu degeneraciju povezanu sa starenjem tijekom nekoliko godina, kada su otkrili pozitivne učinke mediteranske prehrane na kognitivnu degeneraciju.
Rezultati, objavljeni u časopisu Alzheimer's and Dementia: the Journal of the Alzheimer's Association, analizirali su učinke devet komponenti mediteranske prehrane na kognitivne sposobnosti.
I NIA i NEI dio su Nacionalnih instituta za zdravlje (NIH), agencije američke vlade odgovorne za biomedicinska i istraživanja javnog zdravlja.