Studija predlaže novi pristup promicanju prehrane zdrave za srce

Nova meta-analiza desetaka znanstvenih studija zaključila je da je konzumacija namirnica povezanih s tradicionalnom mediteranskom prehranom povezana s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i koronarne bolesti srca.

Studija, koju su proveli četiri istraživača sa Sveučilišta Federico II u Napulju i objavljena u časopisu Cardiovascular Research, proučavala je korelaciju između pojedinih skupina namirnica i bolesti srca.

Znamo da prehrana može smanjiti broj događaja kardiovaskularnih bolesti za čak 50 posto. To je mnogo. Problem je u tome što možemo učiniti da ljudi promijene svoje navike. – Gabriele Riccardi, istraživač, Sveučilište u Napulju Federico II

Istraživači se nadaju da će njihova meta-analiza pružiti novi kontekst javnosti za promatranje onoga što jedu i kako donose svoje prehrambene odluke.

Vidi također: Zdravstvene vijesti

"Većina prehrambenih preporuka posebno se bavi hranjivim tvarima, a ne namirnicama. Dokazi na kojima se temelje odnose se na hranjive tvari", rekao je za Olive Oil Times Gabriele Riccardi, glavni autor studije.

"Budući da ljudi jedu hranu, a ne hranjive tvari, te informacije morate prenijeti na hranu", dodao je. "Željeli smo se usredotočiti izravno na hranu i vidjeti koji su dokazi u svojoj dostupnoj literaturi diljem svijeta o tim velikim bazama podataka o odnosu između konzumacije određene hrane i kardiovaskularnih bolesti."

Ono što su Riccardi i ostatak njegovog tima otkrili nije bilo nimalo iznenađujuće. Međutim, to im je omogućilo nijansiraniji pristup preporukama o tome kako ljudi mogu promijeniti svoje prehrambene navike kako bi slijedili prehranu zdraviju za srce.

"Dokazi su vrlo usklađeni u tome što pokazuju da je za zdravu odraslu populaciju niska konzumacija soli i namirnica životinjskog podrijetla te povećani unos namirnica biljnog podrijetla – cjelovitih žitarica, voća, povrća, mahunarki i orašastih plodova – povezan sa smanjenim rizikom od ateroskleroze", napisali su istraživači u studiji. "Isto vrijedi i za zamjenu maslaca i drugih životinjskih i tropskih masti maslinovim uljem i drugim uljima bogatim nezasićenim mastima."

Zapravo, istraživači su otkrili da su prerađeno crveno meso i neobrađeno crveno meso u visokoj korelaciji s povećanom učestalošću i smrtnošću od koronarne bolesti srca i kardiovaskularnih bolesti.

Dvije od tri studije koje su istraživači proučavali ukazale su na to da je dnevna porcija od 50 grama prerađenog crvenog mesa povezana s povećanjem učestalosti koronarne bolesti srca za 27 do 44 posto.

Tri odvojene studije pokazale su da je dnevna konzumacija 100 grama neobrazenog crvenog mesa također povezana s viškom smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.

Istraživači su također otkrili, što i ne čudi, da je konzumacija orašastih plodova, voća, povrća i cjelovitih žitarica bila u visokoj korelaciji s nižim rizikom od pojave koronarne bolesti srca i kardiovaskularnih bolesti.

Pet od šest studija koje su istraživači proučavali pokazalo je obrnuti odnos između konzumacije voća i povrća te koronarne bolesti srca i kardiovaskularnih bolesti. Zelenolisano povrće pokazalo je najvišu razinu smanjenja rizika za te dvije bolesti.

Vidi također: Studija: Konzumacija nemasnog crvenog mesa uz mediteransku prehranu može smanjiti rizik od srčanih bolesti

Isto je uvelike vrijedilo i za maslinovo ulje, koje je bilo u visokoj korelaciji s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Istraživači su otkrili da je u procjeni doza-odgovor povećanje konzumacije maslinovog ulja za pet grama bilo povezano sa smanjenjem incidencije koronarne bolesti srca za sedam posto, incidencije kardiovaskularnih bolesti za četiri posto i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti za osam posto.

Konzumacija biljnih ulja bogatih linolenskim kiselinama, kao što su ulja iz sjemenki maka, suncokreta, kukuruza i soje, također je bila u visokoj korelaciji sa smanjenom učestalošću i smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti.

Rezultati njihove studije naveli su istraživače na izradu novih smjernica za prehranu. Ona je vrlo slična piramidi prehrane Američke agencije za hranu i lijekove, ali s nekoliko velikih razlika.

"Ako želimo smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti diljem svijeta, puno je prikladnije, izvedivije i isplativije zamoliti ljude da se usredotoče na namirnice čiju konzumaciju treba poticati, a ne na one čiju je konzumaciju potrebno smanjiti", rekao je Riccardi.

"Mnogo je učinkovitije za smanjenje kardiovaskularnih bolesti reći ljudima da povećaju konzumaciju voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki i koriste maslinovo ulje za salate", dodao je.

Prema Riccardiju, desetljećima duga rasprava o izbjegavanju određene hrane i makronutrijenata, poput masti, nije uspjela. Kao ni novija rasprava o izbjegavanju nekih vrsta masti u korist drugih, koncept previše apstraktan da bi se primjenjivao svakodnevno.

"Besmislica je govoriti ljudima da moraju preferirati nezasićene masti umjesto zasićenih jer većina ljudi ne zna što su zasićene ili nezasićene masti", rekao je.

"Umjesto toga, puno je lakše i izravnije reći potrošačima da, što se tiče masnoća za kuhanje, maslinova ulja trebaju biti preferirani izvor mononezasićenih masnoća i da bi, kad god je to moguće, trebala zamijeniti maslac i druge životinjske masti ili tropska ulja", dodao je Riccardi.

Nada se da će vlade i prehrambena industrija obratiti pozornost na ovu studiju, ali je priznao da je uvelike neuspješno poticati ljude da promijene prehrambene navike, čak i suočeni s pojedinačnim nalazima desetaka studija koje je njegov tim analizirao.

"Znamo da prehrana može smanjiti kardiovaskularne događaje za čak 50 posto", rekao je. "To je mnogo. Problem je u tome što možemo učiniti da ljudi promijene svoje navike."

Dio problema je djelomična priroda znanstvenih studija, od kojih mnoge imaju vrlo uski fokus i teško ih je članovima javnosti uklopiti u širi kontekst. Dio Riccardijeve ideje bio je pružiti dio tog konteksta u ovoj vrsti studije.

"Znamo kako bi se ljudi trebali promijeniti, ali ne znamo kako ih uvjeriti da donesu prave odluke", rekao je Riccardi. "Nadam se da će to što našu studiju temeljimo na čvrstim dokazima i stavljamo naglasak na pozitivne promjene, a ne na negativne, napraviti razliku u odnosu na ono što se radilo u prošlosti."

Dodao je da njegov istraživački tim planira učiniti isto s dijabetesom tipa 2, identificirajući specifične odnose između hrane i skupina namirnica te kronične bolesti. Cilj te studije također će biti pomoći ljudima da prepoznaju koje namirnice jesti više, a koje smanjiti.

"Zdrava prehrana nije kazna za ljude", rekao je Riccardi. "Naprotiv, ona je izvor gastronomske privlačnosti i užitka za stolom."

"Znamo da je ljudima moguće jesti dobro, jesti s užitkom i to je jedna od poruka mediteranske prehrane", zaključio je. "Možete imati vrlo ugodnu prehranu, vrlo privlačnu s namirnicama koje volite, a istovremeno takva prehrana može imati blagotvoran učinak na vaše zdravlje, posebice na rizik od kardiovaskularnih bolesti."

• Kardiovaskularno istraživanje
• Washington Post

---