Hrvatski uzgajivači maslina razmatraju tretmane protiv štetnika i ranu berbu

Nakon dugotrajnog ljeta sa sušom i ekstremnom vrućinom, rujanske su kiše ponovno potaknule zabrinutost zbog najezde maslinine mušice u Hrvatskoj, zbog čega su maslinari podijeljeni oko toga hoće li tretirati svoje nasade ili ranije obaviti berbu.

Za one koji su navodnjavali i planiraju berbu tek krajem listopada ili u studenom, mušici će biti dovoljno vremena da završi svoj ciklus i prouzroči štetu. – Šime Marcelić, Sveučilište u Zadru

Dolazak hladnijeg i kišovitijeg vremena 10. i 11. rujna stvorio je povoljnije uvjete za maslininu mušicu (Bactrocera oleae), jednog od najštetnijih štetnika koji pogađa uzgoj maslina.

Dok su poljoprivredni savjetnici u Istri upozorili na veliku populaciju štetnika i preporučili zaštitne tretmane, uzgajivači i stručnjaci u Dalmaciji kažu da se rizici znatno razlikuju ovisno o lokalnim uvjetima i vremenu berbe.

Neki tvrde da tretiranje maslina tako blizu berbe može uzrokovati više problema od samih mušica, osobito u nasadima gdje su ljetne temperature već poremetile reproduktivni ciklus insekta.

Visoke populacije štetnika u Istri, manji pritisak u Dalmaciji

U zadarskoj županiji poljoprivredni savjetnik Ivan Šimičević rekao je da su na postajama za nadzor zabilježene niska do umjerena aktivnost masline-voćne mušice. Pozvao je uzgajivače da redovito pregledavaju svoje nasade te prikupljaju i ispituju uzorke plodova kako bi utvrdili je li tretman potreban.

Stanje je zabrinjavajuće u Istri, gdje je poljoprivredna savjetnica Marina Kocijančić izvijestila o vrlo velikim populacijama maslinine mušice na postajama za nadzor.

Savjetnici su preporučili istarskim uzgajivačima da u nadolazećim danima tretiraju svoja stabla kemijskim sredstvima koja sadrže deltametrin ili flupyradifuron, a koja imaju relativno kratke razdoblja prije berbe.

U međuvremenu, neki proizvođači razmatraju alternative, uključujući kaolin, zeolit i prirodne prevlake koje stvaraju zaštitni sloj na površini ploda.

Međutim, vinogradari u Dalmaciji dovode u pitanje opravdanost dodatnih tretmana, osobito za nasade čija je berba planirana u nadolazećim tjednima.

Uzgajivači razmatraju alternative kemijskim tretmanima

Mladen Dušević, uzgajivač maslina iz Ljubače, nedavno je pitao dr. Ivicu Vlatkovića, liječnika i uzgajivača maslina iz Novigrada, o upotrebi destilata drvenog ugljena za zaštitu maslina.

Vlatković, koji u svom rodnom gradu održava maslinik, smatra da je destilat obećavajuća opcija za ekološke uzgajivače i druge koji žele smanjiti kemijske tretmane.

"Vjerujem da je ovo najbolje rješenje za zaštitu organskih nasada, kao i za sve koji teže takvoj vrsti proizvodnje", rekao je.

Prema Vlatkoviću, destilat zbunjuje maslinine mušice, ne šteti korisnim kukcima i ne ostavlja ostatke u ulju.

Međutim, upozorio je da tretmani trebaju biti dovršeni najmanje tri tjedna prije berbe jer snažan miris proizvoda može utjecati na aromu dobivenog ulja.

Dodao je da taj trodjedni razmak također omogućuje da se reproduktivni ciklus insekta razvije, što pomaže uzgajivačima da procijene moguću štetu. Miris s vremenom nestaje, osobito nakon kiše.

Unatoč nedavnoj promjeni vremena, Vlatković je rekao da ovog jeseni u njegovom vlastitom navodnjenom masliniku nije potrebno dodatno tretiranje.

"Ekstremne ljetne temperature su odradile svoje", rekao je.

Vlatković vjeruje da populacija maslinine mušice nije dovoljno porasla da bi predstavljala ozbiljnu prijetnju prije ranog berba. Napomenuo je da insekti trebaju najmanje 23 dana da se razviju od jaja do odrasle jedinke pod uvjetima koje je opisao.

Također je dovodio u pitanje vrijednost primjene kaolina tako blizu berbe, navodeći da glina ostala na plodovima nakon pranja u mlinu može prijeći u ulje.

"Šteta od bilo kakvog tretmana u ovom trenutku veća je od one koju uzrokuje sama mušica", rekao je.

Po njegovom mišljenju, uzgajivači koji planiraju berbu u studenom imaju više razloga za razmatranje dodatnog tretmana, dok oni koji beru ranije to mogu izbjeći.

Vrijeme berbe i navodnjavanje utječu na rizik od štetočina

Šime Marcelić, izvanredni profesor na Sveučilištu u Zadru koji održava obnovljeni obiteljski maslinik star 400 godina u Preku na otoku Ugljanu, iznio je slično mišljenje.

Rekao je da je šteta od maslinine mušice nastala u srpnju, prvenstveno u navodnjavanim nasadima, prije iznimno visokih temperatura tijekom srpnja, kolovoza i početka rujna koje su poremetile razvoj kukca.

Prema Marceliću, razvoju mušice pogoduje visoka vlažnost i temperature ispod 30 °C.

Smatra da kiše u rujnu vjerojatno neće značajno utjecati na nasade bez navodnjavanja za koje je berba planirana tijekom prve polovice listopada jer kukci neće imati dovoljno vremena dovršiti svoj razvoj prije berbe plodova.

Međutim, uzgajivači koji su zalijevali svoja stabla i planiraju berbu krajem listopada ili u studenom mogli bi se suočiti s većim rizicima.

"Za one koji su navodnjavali i planiraju berbu tek krajem listopada ili u studenom, mušici će biti dovoljno vremena, oko 30 dana, da dovrši svoj ciklus i prouzroči štetu", rekao je Marcelić.

Upozorio je da su priobalna područja i otoci posebno ranjivi jer je vlažnost zraka često veća, a temperature pogodnije za razvoj kukca.

Zapušteni i napušteni maslinici uz more također mogu povećati pritisak štetnika u susjednim nasadima, dodao je.

Marcelić je rekao da je rizik općenito niži u unutrašnjim područjima Ravnih kotara i Bukovice, sjeverne Istre te zaleđa središnje i južne Dalmacije.

U njegovoj vlastitoj maslinici dugotrajna suša je tijekom većeg dijela ljeta ostavila masline zgrčene. Rekao je da je preventivna obrada kaolinskom glinom bila dovoljna za suzbijanje štetnika.

"Budući da ću brati početkom listopada, nema potrebe za daljnjim tretmanima", rekao je Marcelić. "Plod je zdrav i nakuplja ulje."

Međutim, napomenuo je da je nakupljanje ulja dva do četiri posto niže nego u isto vrijeme prošle godine, što je pripisao intenzivnoj vrućini između sredine kolovoza i sredine rujna.

Pouke od hrvatskog stručnjaka za štetočine masline

Debata je također ponovno usmjerila pozornost na rad pokojnog Mira Katalinića (1949.–2021.), hrvatskog poljoprivrednog znanstvenika koji je proveo mnogo godina na Institutu za mediteranske kulture u Splitu i surađivao s državnom poljoprivrednom savjetodavnom službom.

Katalinić je zagovarao ciljano upravljanje štetnicima, a ne automatsku primjenu insekticida na cijelim nasadima kad god bi se otkrili maslinini plodojedi.

Identificirao je napuštene maslinike i obalne vrtove kao potencijalna ljetna područja za razmnožavanje iz kojih bi se mušice mogle proširiti u uzgojene nasade kako bi temperature padale.

Njegov je pristup naglašavao tretiranje područja s koncentiranim pritiskom štetnika, posebice rubova nasada, te korištenje zamki kako bi se smanjila potreba za općim prskanjem.

Katalinić je također promovirao zaštitne premaze na bazi minerala, uključujući diatomit i glinu, koji mogu ometati sposobnost kukca da prepozna odgovarajuće plodove za polaganje jaja.

Još jedna tehnika koju je preporučio bila je metoda privlačenja i ubijanja, pri kojoj se mješavina mamca od hidroliziranog proteina i male količine insekticida nanosi na ograničeni dio stabla, a ne na cijelu krošnju.

Također je naglasio važnost očuvanja korisnih kukaca koji prirodno pomažu u kontroli populacije maslinine mušice, upozorivši da nepropisna uporaba insekticida može poremetiti tu ravnotežu i pridonijeti otpornosti na pesticide.

Njegov pristup i dalje je relevantan za trenutnu raspravu među hrvatskim uzgajivačima, od kojih mnogi traže učinkovite načine za zaštitu svojih usjeva uz ograničavanje upotrebe kemikalija.

Rani berba može smanjiti potrebu za tretmanom

Za uzgajivače koji se približavaju berbi maslina, odluka o tretmanu uvelike ovisi o lokalnim populacijama štetnika, uvjetima u nasadu i vremenu do berbe.

Uzgajivači koji planiraju berbu krajem rujna ili početkom listopada mogli bi imati manji rizik od značajnih novih zaraza, osobito na područjima gdje je ljetna vrućina suzbila aktivnost masline.

Oni koji planiraju berbu krajem listopada ili u studenom, osobito u navodnjavanim priobalnim nasadima, mogli bi se suočiti s duljim razdobljem izloženosti kako se temperature umiruju, a vlaga povećava.

Kontrastni uvjeti u Istri i Dalmaciji naglašavaju važnost praćenja pojedinačnih nasada, a ne primjene ujednačenog pristupa na razini svih maslinarskih regija Hrvatske.

Za mnoge uzgajivače pitanje više nije samo treba li tretirati protiv maslinine mušice, već i nudi li ranija berba praktičniji način zaštite uroda i kvalitete dobivenog ulja.