EU poziva globalnu zajednicu da ubrza energetsku tranziciju uoči COP27
Blok od 27 članica najavio je nove strategije, uključujući strože klimatske obveze. Rekli su da je porast maksimalne temperature od 1,5 °C i dalje dostižan.
Cilj da se globalne temperature ne povećaju za više od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsku razinu još je uvijek ostvariv, pod uvjetom da svi glavni akteri udvostruče svoje napore, rekli su dužnosnici Europske unije.
Jednoglasnom odlukom europskih ministara zaštite okoliša pozvano je na obnovljene, snažnije i zajedničke klimatske mjere protiv globalnog zatopljenja. Blok od 27 članica složio se da su globalna klimatska obećanja daleko od dovoljnog.
Klimatski poremećaj uzrokovan ljudskim djelovanjem sada šteti svakoj regiji… Moramo jednako ulagati u prilagodbu i otpornost.
Stoga su pozvali sve zemlje da brzo rade kako se približava 27. konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP27) i predstave nove nacionalno određene doprinose.
Konkretnije, pozvali su bogatije zemlje da odmah ojačaju svoje klimatske obveze.
Vidi također: Sljedećih pet godina bit će toplije od proteklih pet, kaže WMOEuropska unija je u procesu odobravanja složenog i sveobuhvatnog regulatornog paketa poznatog kao Fit for 55, koji od zemalja članica zahtijeva smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na razine iz 1990. godine prije 2030. godine.
Osim toga, ključni je cilj da EU postane klimatski neutralna do 2050. godine. Paket je trenutačno u zakonodavnom procesu i neće biti odobren prije početka konferencije COP27 6. studenog.
Vijeće EU-a također je zatražilo od svih sudionika konferencije COP27 da "zatvore poglavlje o nefiltriranom ugljenu postupnim ukidanjem i prestankom subvencioniranja neučinkovitih fosilnih goriva kako bi ubrzali svoju energetsku tranziciju te da ispune Glasgowski klimatski sporazum na način koji koristi radnicima i zajednicama."
Glasgovski klimatski sporazum bio je rezultat konferencije COP26. Sporazum se usredotočio na smanjenje emisija stakleničkih plinova i smanjenje upotrebe ugljena.
Jedno od ključnih pitanja o kojima će se raspravljati na COP27 jest zahtjev zemalja osjetljivih na klimatske promjene da razvijene zemlje značajno doprinesu ublažavanju utjecaja klimatskih promjena.
Glasovanjem Vijeća EU-a obnovljena je "snažna predanost koju su EU i njezine države članice dale da će nastaviti povećavati svoje međunarodne klimatske financije prema cilju razvijenih zemalja da mobiliziraju najmanje 100 milijardi dolara godišnje što je prije moguće i do 2025. iz širokog spektra izvora."
U Glasgowu su se EU i druge bogate zemlje složile uložiti taj novac u pomoć zemljama u razvoju pri tranziciji prema zelenijim gospodarstvima i ublažavanju utjecaja klimatskih promjena. Međutim, većina tih sredstava još nije iskorištena.
Vijeće EU-a također je glasalo za podršku "Globalnom cilju prilagodbe", što će biti jedno od ključnih pitanja na konferenciji COP27. Ministri su izjavili da inicijativa "ima za cilj povećati sposobnost prilagodbe, ojačati otpornost i smanjiti ranjivost kako bi se zaštitili ljudi, sredstva za život i ekosustavi".
U tom scenariju Vijeće EU-a podržat će projekt ranog upozoravanja koji je pokrenuo glavni tajnik Ujedinjenih naroda kako bi se svima na Zemlji osigurao sustav ranog upozoravanja na ekstremne vremenske događaje.
Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, katastrofe povezane s vremenom, klimom ili vodom događale su se otprilike jednom dnevno između 1970. i 2019. godine, usmrtivši u prosjeku 115 ljudi i prouzročivši prosječne štete od 200 milijuna dolara.
"Klimatski poremećaj uzrokovan ljudskim djelovanjem sada šteti svakoj regiji", rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres. "Najnovije izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene detaljno opisuje patnje koje se već događaju."
"Svaki porast globalnog zatopljenja dodatno će povećati učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja", dodao je. "Moramo jednako ulagati u prilagodbu i otpornost. To uključuje informacije koje nam omogućuju da predvidimo oluje, toplinske valove, poplave i suše."
Vijeće Europske unije također je glasalo za podršku "financiranju aktivnosti za sprječavanje, minimiziranje i rješavanje gubitaka i štete povezanih s nepovoljnim posljedicama klimatskih promjena". Europski je ministar dodao da je od ključne važnosti stajati uz najranjivije zemlje.