Europska komisija predstavila je svoju strategiju "Od farme do stola", koja ima za cilj uspostaviti održivost i sigurnost hrane među europskim stanovništvom u širem kontekstu borbe protiv klimatskih promjena i zaštite okoliša, kao dio inicijative Europski zeleni sporazum.
Pandemija bolesti COVID-19 pojavila se kao čimbenik koji je ubrzao pripremu i predstavljanje strategije EK-a kako bi se u budućnosti spriječile takve izvanredne situacije i ublažile posljedice po europske građane.
"Krizom uzrokovanom koronavirusom pokazalo se koliko smo svi ranjivi i koliko je važno obnoviti ravnotežu između ljudske aktivnosti i prirode", rekao je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za europski zeleni dogovor.
Strategija postavlja "konkretne ciljeve": smanjenje upotrebe pesticida i gnojiva u Uniji za 50 posto, odnosno 20 posto, smanjenje prodaje antimikrobika koji se koriste za životinje u uzgoju i akvakulturi na polovicu te pretvaranje četvrtine ukupnih poljoprivrednih zemljišta EU-a u organsku proizvodnju — sve to treba postići najkasnije do 2030. godine.
Strategija "Od polja do stola" također se usredotočuje na smanjenje otpada od hrane i gubitka hranjivih tvari te promiče prijelaz na održivi prehrambeni sustav "koji osigurava prehrambenu sigurnost i pristup zdravoj prehrani s zdravog planeta."
Prelazak potrošača na prehranu temeljenu na biljkama i s manjim udjelom mesa glavni je stup strategije kao sredstvo za smanjenje stope pretilosti u europskim populacijama i povećanje prevencije bolesti poput raka, navodi se u strateškom dokumentu.
Kako bi se olakšao prijelaz na biljne prehrane, više sredstava EU-a bit će dodijeljeno istraživanju i proizvodnji alternativnih biljnih proteina i zamjena za meso.
"Strategija od farme do stola donijet će pozitivan pomak u svim aspektima načina na koji proizvodimo, kupujemo i konzumiramo hranu, što će koristiti zdravlju naših građana, društava i okoliša", rekla je Stella Kyriakides, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane.
Strategija "Od polja do stola" također je izazvala široku kritiku, pri čemu organizacije za zaštitu okoliša i zagovornici dobrobiti životinja tvrde da ne ispunjava njihova očekivanja za bolju zaštitu okoliša i smanjenje industrijske proizvodnje životinjskih proizvoda.
"Uzgoj životinja čini otprilike 70 posto svih emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede u EU-u, a klimatski znanstvenici odavno se slažu da su velika smanjenja potrošnje mesa i mliječnih proizvoda ključna ako želimo imati ikakvu nadu da ćemo postići svoje ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena", rekla je Joanna Swabe, viša direktorica za odnose s javnošću u organizaciji Humane Society International.
"Dakle, u tom kontekstu, duboko je razočaravajuće što se EU povukla od ukidanja prakse ulijevanja milijuna eura u promicanje neučinkovite i neodržive proizvodnje i potrošnje mesa."
Nevladina organizacija Prijatelji Zemlje Europe (Friends of the Earth Europe) istaknula je da je više od 300.000 građana EU pozvalo Komisiju na smanjenje upotrebe pesticida za 80 posto i potpunu eliminaciju njihove upotrebe do 2035. godine, u usporedbi s deklariranim ciljem smanjenja od 50 posto do 2030. godine.
Mute Schimpf, aktivist nevladine organizacije, dodao je: "Industrijska poljoprivreda uzrokuje ekološki kolaps – a omogućena je uporabom pesticida, slabim zakonima o sigurnosti GMO-a i političkom prihvatljivošću tvorničkih farmi. Strategija "Od polja do stola" ostavlja otvorena vrata za slabljenje zakona o sigurnosti GMO-a, ostaje opasno slaba u pogledu pesticida i industrijske stočarstva. Čelnici agrobiznisa mirno će spavati ove noći."
Strategija "Od farme do stola" mora dobiti odobrenje Europskog parlamenta i Vijeća Europe.