Istraživanje pokazuje da maslinovi listovi ljeti imaju više razine fenola.
Ljetna berba mogla bi donijeti najbolje rezultate za sve veći broj poljoprivrednika i tvrtki koje ulažu u proizvode dobivene iz maslinovog lišća.
Znanstvenici su pokazali da kemijski sastav maslinovog lišća može ovisiti o dobu godine u kojem se bere.
Istraživači u Brazilu usmjerili su svoju studiju na tri dobro poznata kultivara u jednom nasadu, mjereći njihov sadržaj polifenola i druge karakteristike.
Sezone snažno utječu na sadržaj bioaktivnih spojeva, pri čemu se za većinu spojeva u listovima u ljetnim mjesecima bilježe viši sadržaji.
Njihovi nalazi pokazuju da neke sorte maslina mogu ponuditi znatno viši antioksidativni i fenolni profil od drugih te da ljetna berba može pružiti najbolje rezultate za sve veći broj poljoprivrednika i tvrtki koje ulažu u proizvode dobivene iz maslinovog lišća.
"Istraživali smo masline sorti Arbequina, Manzanilla i Picual", rekli su za Olive Oil Times Alexandre Lorini i Deborah Murowaniecki Otero, dva autora studije. "Proveli smo otprilike godinu dana prikupljajući uzorke s stabala i još jednu godinu provodeći analizu, kako u laboratoriju, tako i statističku analizu."
Vidi također: Novosti iz istraživanjaZnanstvenici su krajem svake sezone prikupljali uzorke listova s 50 stabala svake od tri sorte maslina. Pratili su dnevne temperature maslinika smještenog u najjužnijoj brazilskoj regiji Rio Grande do Sul, kao i solarno zračenje kojem su stabla bila izložena tijekom cijele godine. Sva ispitivana stabla uzgajana su pod istim agrotehničkim i okolišnim uvjetima, u istim maslinicima na privatnom posjedu.
"Klima kojoj su stabla izložena varira ovisno o godišnjim dobima", rekla su dva istraživača. "U toplim godišnjim dobima imamo temperature koje mogu doseći oko 104 °F (40 ºC), uz prosječnu solarnu radijaciju veću od 15 megadžula po četvornom metru dnevno, dok u hladnim godišnjim dobima temperature mogu pasti na 32 °F (0 ºC), a mjerenje solarne radijacije biti ispod 15 megadžula po četvornom metru dnevno."
U različitim uvjetima različitih godišnjih doba znanstvenici su prikupili oko pet kilograma lišća koje je zatim smješteno u posebnu posudu i odvezeno u laboratorij za kromatografiju Saveznog sveučilišta u Pelotasu. Materijal je zdrobljen i usitnjen u mlinu uz pomoć tekućeg dušika, pakiran u polietilensku ambalažu i čuvan na –112 °F (–80 ºC).
Cilj istraživača bio je kvantificirati fenolne spojeve (apigenin, hidroksibenzojeva kiselina, kaempferol, luteolin, oleuropein, kvercetin, rutin i tirsol), odrediti ukupne flavonoide, izmjeriti sadržaj hidrolizabilnih tanina i kondenziranih tanina, kao i ukupnih karotenoida i klorofila.
"U ovom radu shvaćamo da klimatske varijacije koje se javljaju tijekom godišnjih doba na mjestu gdje su stabla posađena utječu na metabolički sastav", rekli su dvojac istraživača. "Ista promjena ne događa se uvijek u svim sortama, što pokazuje da se svaka sorta može prilagoditi na različite načine."
"Tople sezone utječu na sintezu polarnih spojeva poput fenolnih kiselina i flavonoida u svim ispitivanim sortama", dodali su. "Nepolarni spojevi, poput karotenoida i klorofila, pogođeni su na različite načine, pri čemu je kod sorte Arbequina došlo do veće sinteze pri prijelazu u hladne sezone, dok je kod sorti Manzanilla i Picual došlo do povećanja pri prijelazu u tople sezone."
Rezultati pokazuju da za ukupne fenolne spojeve, flavonoide i hidrolizabilne tanine u lišću ne postoji interakcija između sorti i godišnjih doba. Tako je statistika odvojenih varijabli pokazala da lišće sorte Manzanilla ima više koncentracije fenolnih spojeva i hidrolizabilnih tanina.
Ipak, pri procjeni samo godišnjih doba i njihovog udjela u povećanju određenih bioaktivnih spojeva, primijećeno je da je zima bila godišnje doba tijekom kojeg se odvijala najniža sinteza fenolnih spojeva.
"Ljeti je bilo moguće uočiti veću sintezu ovih spojeva, što ukazuje na to da temperatura ima izravan utjecaj na mehanizam, pri čemu visoke temperature mogu dovesti do aktivacije zaštitnih mehanizama masline, a kao posljedicu potaknuti veću sintezu ovih spojeva", napisali su istraživači u studiji.
Vidi također: Odbor odbacio zdravstvenu tvrdnju za ekstrakt maslinovog listaŠto se tiče sadržaja istraženih fenolnih spojeva, istraživači su zabilježili da su listovi sorte Manzanilla tijekom cijele godine pokazivali veće količine apigenina, hidroksibenzojske kiseline i tirosola.
Isto je uočeno i kod listova sorte Arbequina, što se tiče sadržaja kaempferola i luteolina. Najviši sadržaji oleuropeina i rutina uočeni su u svim godišnjim dobima u listovima sorte Picual.
Najjaču antioksidativnu aktivnost pokazao je ekstrakt listova sorte Manzanilla, dok su pojedinačni fenoli doživjeli značajnu interakciju između sorti i godišnjih doba, "čime je pokazano da godišnja doba imaju snažan utjecaj na sadržaj bioaktivnih spojeva, pri čemu se za većinu spojeva u listovima u ljetnim mjesecima bilježe viši sadržaji", napisali su istraživači.
"Konačno, testirana je potvrđena hipoteza, otkrivajući da odabrani sorti za sadnju, kao i postojeće klimatske promjene s promjenama godišnjih doba, utječu na metabolički profil maslinovog lišća (Olea europeae L.)", dodali su.
Iako rezultati nude naznake lokalnim uzgajivačima, istraživači ne znaju mogu li ti rezultati biti istiniti i drugdje, uključujući i mediteransko područje, evolucijsko podrijetlo masline.
"Ne poznajemo mediteransku klimu vrlo dobro, ali u našim smo čitanjima vidjeli da postoji razlika između ljeta i zime, baš kao i u regiji u kojoj je naš eksperiment proveden", rekli su znanstvenici. "Uzimajući to u obzir, vjerujemo da bi rezultati mogli biti slični, ali potrebna su daljnja istraživanja. Smatramo da bi ovakva studija bila vrlo zanimljiva."
Istraživanje, objasnila su dva autora, moglo bi ponuditi nove uvide potrošačima ekstrakata i proizvoda od maslinovog lišća, kao i farmaceutskoj industriji.
Međutim, drugi aspekt, istaknuli su znanstvenici, "jest pokazati industriji ekstrakcije ulja da u sezoni kada beru masline imamo određeni sadržaj spojeva i da mogu iskoristiti listove kako bi obogatili svoja ulja."