Iračka vlada najavljuje planove za ponovni ulazak u Vijeće masline

Irakski premijer Mohammed Shia' Al Sudani najavio je namjeru svoje zemlje da se ponovno pridruži Međunarodnom vijeću za masline (IOC).

Al Sudani je tu najavu uputio tijekom sastanka s izvršnim direktorom IOC-a Jaimeom Lillijom u Madridu, na kojem su razgovarali o koracima koje je iračka vlada poduzela za ponovni ulazak u tu međuvladinu organizaciju.

"Ako Irak želi postati član IOC-a, morat će podnijeti formalni zahtjev organizaciji", rekao je dužnosnik IOC-a za Olive Oil Times. "Od tog trenutka započet će postupak u kojem će Vijeće članova odlučiti o kvoti koja će biti dodijeljena Iraku."

Vidi također: Kina pokazuje interes za članstvo u Vijeću za maslinovo ulje

Kvota određuje visinu financijskog doprinosa Iraka IOC-u i njegova prava glasa. Kvota se izračunava na temelju aktivnosti maslinarskog sektora u zemlji.

Nakon što se prijava podnese, irački parlament mora ratificirati Međunarodni sporazum o maslinovom ulju i stolnim maslinama iz 2015. godine. Al Sudani je rekao da je taj proces već u tijeku.

"Nakon što se ovi koraci dovrše, Irak će službeno postati član IOC-a, s pravima i obvezama", rekao je dužnosnik IOC-a. "Građani Iraka imat će koristi od aktivnosti IOC-a, osobito u tehničkoj suradnji."

"Od zemlje bi se također zahtijevalo da poštuje i provodi standard trgovine IOC-a, koji štiti potrošače osiguravajući primjenu standarda kvalitete za maslinovo ulje i stolne masline", dodao je dužnosnik.

Irak se prvotno pridružio MOO-u 2008. godine, ali se nekoliko godina kasnije povukao zbog ekonomskih i administrativnih poteškoća.

IOC je izjavio da odluka Iraka da se ponovno pridruži predstavlja odlučan korak prema reintegraciji zemlje u organizaciju i njezinoj predanosti revitalizaciji maslinarskog sektora.

Prema podacima IOC-a, proizvodnja maslinovog ulja u Iraku je zanemariva, ali zemlja godišnje proizvede oko 10.000 metričkih tona stolnih maslina.

Olivni sektor suočio se s nizom poteškoća tijekom proteklog desetljeća, uključujući masline na sjeverozapadu zemlje koje je oštetila takozvana Islamska država (ISIS) tijekom svoje okupacije od 2014. do 2017. godine.

"Voćnjaci, maslinici i usjevi pšenice i ječma uništeni su", navodi se u izvješću Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje problema mira (Sipri) iz 2022. godine. "Zajednička procjena Svjetske banke i iračke vlade procijenila je ukupnu štetu u poljoprivrednom sektoru u Ninevi na oko 1377 milijardi dinara (95 milijuna dolara)."

"U Bashiqi su, na primjer, ISIS-ovci desetkovali maslinike koji su sadržavali stotine tisuća stabala masline, od kojih su neka stara stoljećima", dodaje se u izvješću. "Nekada uspješna trgovina maslinama u tom gradu, specijalizirana za ulje i sapun, pretrpjela je teške gubitke kao posljedicu."

Osim sukoba, irački uzgajivači maslina suočili su se s raznim drugim izazovima, uključujući visoke troškove električne energije i goriva.

"Električna energija je vrlo skupa i ne postoji podrška za poljoprivrednike poput subvencionirane električne energije ili goriva", rekao je maslinar iz Bashiqe za Sipr.

Žestoka konkurencija uvezenih maslina za jelo također je naštetila lokalnim proizvođačima, kojima je često teško prodati ih po konkurentnim cijenama na domaćem tržištu.

"Uvezeni maslinovi plodovi uvelike su utjecali na naše tržište, a vlada nas uopće ne podržava", rekao je Ali Jarjis, još jedan maslinar iz Bašike, za kurdsku novinsku agenciju Rudaw.

Unatoč izazovima, već nekoliko godina traju napori za revitalizaciju sektora.

Godine 2022. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) prepoznala je masline kao stratešku kulturu za regije sjevernog i sjeverozapadnog Iraka sklone suši.

U tu svrhu Svjetski program za hranu UN-a pomogao je otvoriti najsuvremenu mljekaru za maslinovo ulje u Bašiki, dok Program za razvoj UN-a podržava napore za sadnju maslina u blizini Hadithe u središnjem zapadu zemlje.

---

• Međunarodno vijeće za masline
• Rudaw
• Međunarodni institut za istraživanje problema mira u Stockholmu

---