Klimatske katastrofe podižu cijene

Dok južna Europa trpi paklenu vrućinu i iznenadna poplavna, cijene maslinovog ulja na glavnim referentnim tržištima i dalje rastu.

Talijansko ekstra djevičansko maslinovo ulje gotovo je dosegnulo cijenu od 7 eura po kilogramu. Grčko ulje premašilo je 6 eura po kilogramu, a španjolska ulja približavaju se istoj cijeni.

Glavni krivac za rast cijena su stalne klimatske katastrofe. Zbog suša i iznimno visokih temperatura u sezoni 2021./22. proizvodnja maslinovog ulja u Španjolskoj pala je za 55 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 660.000 tona.

Vidi također: Predviđa se oporavak svjetske proizvodnje maslinovog ulja

Drastično niži prinosi u zemlji, koja je inače odgovorna za gotovo polovicu svjetske proizvodnje i godišnji izvoz od gotovo 3 milijarde eura, doveli su do rasta cijena u cijelom lancu opskrbe maslinovim uljem.

Zbog svoje goleme veličine, cijene u Španjolskoj uvelike određuju cijene na drugim međunarodnim tržištima.

"U usporedbi s 5.300 eura po toni u siječnju ove godine, veleprodajna cijena sredinom travnja iznosila je 5.800 eura po toni", rekla je Fanny de Gasquet iz tvrtke Baillon Intercor, brokerske kuće specijalizirane za ulja i masti. U siječnju 2022. jedna se tona maslinovog ulja prodavala za 3.500 eura.

Analitičari očekuju da će cijene nastaviti rasti s obzirom na to da suša neprestano traje na velikim dijelovima južne Europe.

"Gotovo da nije padala kiša od siječnja ove godine, pa je zemlja vrlo suha", rekao je Cristobal Cano, glavni tajnik Udruge malih poljoprivrednika u Andaluziji, središtu španjolskog industrije maslinovog ulja.

Cano, koji posjeduje deset hektara maslinika u blizini Granade, dodao je da u 20 godina koliko se bavi poljoprivredom nikada nije doživio tako zabrinjavajuće uvjete. "Ako se u sljedećih nekoliko tjedana nešto radikalno ne promijeni, slijedi katastrofa", rekao je.

Strah i zabrinutost su razumljivi. Prema podacima španjolske meteorološke agencije Aemet, od 1. listopada 2022. u Španjolskoj je zabilježeno 25 posto manje oborina nego inače. U Andaluziji je zabilježeno 50 posto manje, a kapacitet rezervoara iznosi samo 25 posto.

Kao da problemi stvoreni sušom nisu bili dovoljni, Španjolsku je krajem travnja pogodio raniji toplinski val. Na jugu zemlje živa u termometru popela se na 38,8 °C upravo u vrijeme cvatnje maslina.

"Bez cvjetova nema plodova. A ako nema plodova, neće biti ni ulja", rekao je Rafael Pico Lapounete, izvršni direktor Španjolske udruge izvoznika, industrije i trgovine maslinovim uljem (Asoliva).

Sličan problem muči portugalske uzgajivače maslina. Proizvodnja na 150.000 hektara superintenzivnih maslinika u zemlji mogla bi biti ugrožena zbog suše, uz nedostatak vode u tlu i navodnim bazenima.

Međutim, situacija je bolja u Italiji. Izvještaji lokalnih medija navode da maslinari očekuju bolju godinu, osobito na jugu zemlje, gdje se nalaze najproduktivnije maslinarske regije.

S obzirom na povoljne klimatske uvjete koji su se nastavili i u proljeće, talijanski maslinari se nadaju da neće doći do iznenadnog zagrijavanja tijekom faze cvatnje. Dobra cvatnja i oprašivanje glavni su preduvjeti za povratak talijanske proizvodnje na razinu iznad 300.000 tona.

Ipak, to bi bilo premalo da nadoknadi deficit stvoren lošim urodom u Španjolskoj i Portugalu.

Rezultat: novi skok cijena maslinovog ulja diljem mediteranskog bazena. Cijene su već vrlo blizu nedavno nezamislivih 7 eura po kilogramu, a taj bi se limit mogao premašiti do kraja svibnja.

Visoke cijene pogađaju proizvođače i potrošače, koji se sve više okreću drugim uljima za kuhanje. Punjači ulja diljem Mediterana radije se zalihe kako bi osigurali minimalne komercijalne zalihe za sljedeću sezonu.

Španjolska vlada je krajem 2022. godine smanjila porez na dodanu vrijednost na maslinovo ulje s 10 na 5 posto kao dio paketa mjera za pomoć potrošačima da se nose s rastućom inflacijom. Vlada je također smanjila porez na dohodak u ovom sektoru za 25 posto.

No ono na što nijedna vlada ne može utjecati jest klimatske promjene, koje su dovele do svih ovih problema. Kao rezultat toga, sve zemlje mediteranskog bazena suočene su s posljedicama, temperaturnim i vremenskim ekstremima.

U Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj vladaju suše i požari; u Hrvatskoj su poplave, osobito u sjevernoj Dalmaciji.

"Za stanovnike mediteranskog bazena ovo je alarmantno. Osim što je regija iznimno osjetljiva na klimatske promjene, ona također ima jednu od najbržih stopa urbanizacije na svijetu", rekao je Erdal Sabri Ergen, zamjenik glavnog tajnika Unije za Mediteran (UfM) zadužen za promet i urbani razvoj.

Sredozemno more i njegove obale zagrijavaju se 20 posto brže od svjetskog prosjeka, pa je to područje drugo najugroženije nakon Arktika, dodao je Ergen uoči treće ministarske konferencije Unije za Sredozemlje (UfM) u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske.

U međuvremenu je u Hrvatskoj palo rekordno velika količina oborina. Kao rezultat toga, četrnaest rijeka izlijevanjem iz svojih korita ugrozilo je gradove i sela. Tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta bilo je poplavljeno, što je paraliziralo sve poljoprivredne aktivnosti. Čini se da neka maslinika čak rastu u jezerima.

"Tlo više ne može upijati vodu jer je potpuno zasićeno vlagom, a kiša koja pada posljednja dva ili tri dana uglavnom otječe s površine", rekao je meteorolog Krunoslav Mikec, ravnatelj Hrvatskog hidrometeorološkog instituta.

Još jednom, nijedna zemlja u zapadnom mediteranskom bazenu neće biti pošteđena posljedica klimatskih promjena.

Iako se problem neće sam od sebe riješiti, svjetski čelnici još nisu počeli koordinirati svoje aktivnosti kako bi pronašli rješenje za zaustavljanje emisija stakleničkih plinova i spriječili da prosječne globalne temperature premaše predindustrijsku razinu za 1,5 °C.

---