Europski parlament odbacio je predloženo preinake Zajedničke poljoprivredne politike.

Europski parlament odbio je prijedlog Europske komisije za sveobuhvatnu reviziju Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), koji je trebao stupiti na snagu između 2028. i 2034. godine.

Stav parlamenta nastoji ograničiti opseg reforme, a istovremeno u suštini očuvati postojeći sustav financiranja poljoprivrede.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) značajna je komponenta proračuna Europske unije, pružajući ključnu potporu poljoprivredi i igrajući vitalnu ulogu u europskoj poljoprivredi.

Vidi također: Europska komisija odobrila ažurirane uvjete trgovinskog sporazuma Mercosur

Odbijanje je došlo u obliku neobvezujuće rezolucije, signala Komisiji da njezin izvorni prijedlog ne bi prošao parlamentarnu provjeru.

Eurozastupnici su zatražili da sredstva Zajedničke poljoprivredne politike ostanu odvojena od drugih dijelova europskog proračuna. Integracija sredstava Zajedničke poljoprivredne politike sa sredstvima Kohezijske politike bila je kamen temeljac prijedloga Komisije.

Plan predložen u Bruxellesu ima za cilj kombinirati resurse za poljoprivrednike s onima namijenjenima smanjenju socioekonomskih nejednakosti među državama članicama i regijama.

Prema Komisiji, ovaj bi pristup pojačao utjecaj obje politike.

Glavni spor, međutim, leži u predloženoj reviziji sustava izravnih plaćanja od strane Komisije.

Brisel namjerava ograničiti iznose sredstava iz Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koje gospodarstva mogu primiti na temelju površine, s maksimalnom dozvolom od 100.000 eura po poljoprivredniku.

Prijedlog također nastoji usmjeriti više sredstava inovativnim gospodarstvima, mladim poljoprivrednicima i onima koji posluju u izazovnim regijama.

Takav pristup ne odgovara stajalištu zastupnika u Europskom parlamentu, koji su pozvali na zadržavanje trenutačnog sustava izravnih plaćanja.

Istovremeno je Europski parlament zatražio povećanje sredstava iz KAP-a i reviziju poreznih i kreditnih sustava kako bi se mladim poljoprivrednicima poboljšao pristup.

Generacijsko pitanje je u središtu rasprave: 58 posto europskih poljoprivrednika starije je od 55 godina, dok samo devet posto poljoprivrednika mlađih od 40 godina prima potporu iz KAP-a.

U svom odbijanju, parlament je također pozvao na pojednostavljenu birokraciju i lakši pristup sredstvima iz KAP-a.

Europski parlament je dodao da poljoprivrednici ne bi trebali biti prisiljeni usvajati napredne, ekološki prihvatljive prakse, već da bi trebali biti potaknuti na to. 

Europarlamentarci su rekli da bi se fokus trebao staviti na usvajanje digitalnih tehnologija, naprednih sustava upravljanja vodama i uspostavu modela kružnog gospodarstva.

U međuvremenu, Vijeće Europske unije, sastavljen od predstavnika vlada svih država članica, već je pregovarao s Komisijom o reviziji prijedloga, s ciljem jačanja mjera za pojednostavljenje.

Za razliku od parlamenta, Vijeće u potpunosti podržava prijedlog Komisije.

Neki promatrači kritizirali su stav parlamenta, ističući da on održava status quo u vrijeme klimatskih promjena i rastućih izazova za sektor.

"Ne možemo podržati nikakva smanjenja, niti bilo kakve pokušaje nacionalizacije Zajedničke poljoprivredne politike ili spajanja njezina financiranja s drugim instrumentima EU-a", rekla je Carmen Crespo, zastupnica Europskog parlamenta iz španjolske desničarske Narodne stranke i bivša ministrica poljoprivrede Andaluzije.

"Iznad svega, moramo zaštititi i zajamčiti izravna plaćanja poljoprivrednicima; to je okosnica njihovih prihoda i najučinkovitiji alat za osiguranje prehrambene sigurnosti i teritorijalne ravnoteže diljem Europe", dodala je.

Nakon što je parlament zauzeo svoj stav u Strasbourgu u Francuskoj, od Komisije sa sjedištem u Bruxellesu sada se očekuje da započne novi krug pregovora. Trenutna Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) na snazi je do 2027. godine.

---