Mediteranska dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata pomaže pacijentima s dijabetesom u postizanju remisije
Pregled je pokazao da je mediteranska prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata učinkovitija u pomaganju pacijentima s dijabetesom tipa 2 da postignu remisiju u usporedbi s prehranom s niskim udjelom masti ili tradicionalnom mediteranskom prehranom.
Novi znanstveni pregledni članak iznosi dokaze koji upućuju na to da pridržavanje biljne prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata, obogaćene maslinovim uljem, može biti ključno za remisiju dijabetesa tipa 2.
Remisija se javlja kada razine glukoze u krvi kod osoba prethodno dijagnosticiranih s dijabetesom ostanu ispod dijagnostičkog praga tijekom duljeg razdoblja bez upotrebe lijekova za dijabetes.
Pregled, objavljen u časopisu Diabetes & Metabolic Syndrome: Clinical Research and Reviews, usredotočio se na dva ključna čimbenika u remisiji dijabetesa tipa 2: gubitak tjelesne težine i upravljanje prehranom.
Vidi također: Zdravstvene vijestiPregled je analizirao 52 studije iz različitih znanstvenih izvora, istražujući povezanost između prehrambenog unosa, ciljeva gubitka težine i uspjeha u postizanju remisije dijabetesa.
Autori su naveli nisku kvalitetu mnogih istraživanja u tom području, navodeći da je oko 40 posto ispitivanih radova bilo niskog rizika od pristranosti.
Koristeći te izvore, autori su usporedili učinkovitost mediteranske prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata u postizanju remisije dijabetesa s drugim relevantnim prehrambenim režimima, uključujući tradicionalnu mediteransku prehranu, prehranu s niskim udjelom masti i prehranu Američkog udruženja za dijabetes.
Rezultati ukazuju na to da se remisija češće postiže dijetama s niskim udjelom kalorija i dijetama bogatim biljnim proteinima.
Osim toga, pregled je pokazao da je za pacijente s novodijagnosticiranim dijabetesom prosječni gubitak težine potreban za postizanje remisije – šest kilograma – bio manji kod mediteranske prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata u usporedbi s drugim dijetama.
Istraživanje je također ispitalo ishode remisije kod pacijenata koji su duže vrijeme upravljali dijabetesom.
U tim je slučajevima uspješna remisija bila povezana s usvajanjem mediteranske prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata i značajnijim gubitkom tjelesne težine, u prosjeku od osam kilograma.
Nalazi autora upućuju na to da dijeta sa smanjenim udjelom ugljikohidrata i mediteranska prehrana imaju potencijal održati remisiju i moguće postići povratak iz dijabetesa kod pacijenata s novodijagnosticiranom bolešću.
Iako je definicija još uvijek predmet rasprave u znanstvenoj zajednici, povratak iz dijabetesa obično se definira kao potpuna remisija koja traje dulje od pet godina od postavljanja dijagnoze.
Autori pregleda su napomenuli da je u prethodnim studijama potpuna remisija ponekad postignuta tradicionalnom mediteranskom prehranom, često kada je pridržavanje prehrane bilo popraćeno značajnim gubitkom tjelesne težine.
Zanimljivo je da je pokazano kako mediteranska prehrana smanjuje razinu serumskih naprednih produkata glikacije, koji su povezani s inzulinskom rezistencijom, ključnim čimbenikom u razvoju dijabetesa tipa 2.
Pregled je naveo utjecaj mediteranske prehrane na moduliranje metabolizma naprednih krajnjih produkata glikacije kao potencijalni mehanizam pomoću kojeg prehrana pomaže pacijentima s novodijagnosticiranim dijabetesom u postizanju remisije.
Tradicionalna mediteranska prehrana obično uključuje 50 posto kalorija iz ugljikohidrata, 30 posto iz masti i 20 posto iz proteina.
Mediteranska prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata mijenja taj omjer, smanjujući unos ugljikohidrata na 35 posto ukupnih kalorija i proteina na 20 posto, dok povećava udio masti na 45 posto.
Dijeta isključuje uobičajeno korištene zasićene masti, crveno meso, ultraprerađenu hranu i hranu bogatu šećerima i jednostavnim ugljikohidratima. Kao rezultat toga, maslinovo ulje smatra se glavnim izvorom hranjivih tvari.
Nalazi pregleda nisu iznenađenje: maslinovo ulje sve se više smatra važnim čimbenikom u ublažavanju posljedica dijabetesa, zahvaljujući zdravim svojstvima njegovih mononezasićenih masti i polifenola koji pružaju značajnu kardiovaskularnu zaštitu.
Ova kardiovaskularna zaštita posebno je važna jer je kardiovaskularna bolest vodeći uzrok smrti među osobama s dijabetesom.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje također pomaže smanjiti oksidaciju i upalu, što je korisno za cjelokupno zdravlje pacijenata.
Prema autorima pregleda, trenutačni dokazi podupiru dijete s malo ugljikohidrata i biljnog podrijetla kao ključne za postizanje remisije dijabetesa. Međutim, naglasili su potrebu za opsežnijim, robusnijim i kvalitetnijim studijama.
Ovaj pregled dolazi u vrijeme kada se dijabetes prepoznaje kao značajan globalni zdravstveni problem.
Prema Međunarodnoj federaciji za dijabetes, otprilike 10,5 posto svjetske populacije u dobi od 20 do 79 godina trenutno boluje od dijabetesa.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izvijestila je da je 1,5 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta pripisano dijabetesu 2019. godine, a prevalencija dijabetesa nastavlja rasti.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procijenila je da se broj osoba s dijabetesom povećao s 108 milijuna 1980. na 422 milijuna 2014. godine.
U međuvremenu, Međunarodna federacija za dijabetes predviđa da bi oko 783 milijuna ljudi moglo živjeti s dijabetesom do 2045. godine, što je povećanje od 46 posto u odnosu na trenutne brojke.