Podaci iz omika otkrivaju utjecaj maslinovog ulja na ekspresiju ljudskih gena

Maslinovo ulje, mononezasićena mast, glavni je izvor masti u mediteranskoj prehrani (MedDiet), jednom od najzdravijih prehrambenih obrazaca na svijetu. Potrošnja maslinovog ulja i pridržavanje mediteranske prehrane opsežno su proučavani u stotinama studija i pokazalo se da pružaju koristi za mnoge kronične zdravstvene tegobe kao što su rak, kardiovaskularne bolesti, neurodegenerativni poremećaji i metabolički sindrom.
Vidi također: Zdravstvene dobrobiti
maslinovog ulja Iako su ove zdravstvene dobrobiti dobro utvrđene, znanost nije imala alate za identificiranje mehanizama koji stoje iza takvih pozitivnih odgovora. Sada, proboj u suvremenoj medicini i prehrani pod nazivom omiksne tehnologije — transkriptomika, proteomika, metabolomika, interaktomika i flukomika — pruža način za karakterizaciju molekularnih markera i mehanizama koji stoje iza zdravstvenih dobrobiti nutraceutika kao što su maslinovo ulje i mediteranski prehrambeni obrazac.

Nedavni pregled objavljen u časopisu Biofactors otkriva da rani dokazi iz tehnologija omika potvrđuju da maslinovo ulje i mediteranska prehrana (MedDiet) doista utječu na molekule u tijelu koje mijenjaju ekspresiju ljudskih gena i metaboličku funkciju.

Neki od specifičnih učinaka bisfenola iz maslinovog ulja na mehanizme bolesti uključuju: "učinke na receptore, signalne kinaze i transkripcijske faktore povezane sa staničnim stresom i upalom, metabolizam lipoproteina i oštećenja te endotelnu funkciju, a općenitije i s putevima odgovornima za regulaciju staničnog ciklusa i metabolizam koji uključuju mitohondrijsku funkciju i signalizaciju, stres endoplazmatskog retikuluma, oštećenje DNK i odgovor na faktore rasta, citokine i hormone."

Podaci iz omike također pokazuju da fenoli maslinovog ulja imaju uravnotežujuću (homeostatsku) funkciju na gastrointestinalni trakt – želudac, jetru i gušteraču – kao i da utječu na upalne i vaskularne stanice na staničnoj i sistemskoj razini tijela. Podaci potvrđuju snažnu ulogu koju maslinovo ulje ima u ekspresiji ljudskih gena, kao protuupalno sredstvo i modulator imunološkog sustava te u utjecaju na antioksidativne i detoksifikacijske gene u tijelu.

Ovo je zaista proboj u znanosti o prehrani i medicini, jer se sada, uz pomoć ovih novih omikskih tehnologija, mogu razumjeti bioaktivne ciljne točke koje specifične komponente maslinovog ulja imaju na tijelo.

Na primjer, prije ove nove znanosti, istraživanja su jasno pokazala da maslinovo ulje ima zdravstvene dobrobiti za kardiovaskularne bolesti, ali bez poznatih mehanizama. S ovom novom znanošću sada se može vidjeti da maslinovo ulje utječe na gene kao što su MCP, IL7R, IFNc, TNFa i beta-adrenergički receptor B2. MCP1, na primjer, "ključni je kemokин odgovoran za privlačenje monocita u upalne lezije u vaskularnom sustavu."

To znanstvenicima pruža moćne informacije o tome kako hrana utječe na bolesti, kako u njihovom razvoju, tako i u napredovanju i liječenju. Ova nova znanost također pruža novu razinu eksperimentalne validacije i obećanje u otkrivanju načina na koje se određene namirnice, poput maslinovog ulja, mogu koristiti u kliničkim primjenama za još veće koristi.

Svijet omikskih tehnologija još je u povojima, stoga je još mnogo toga za otkriti. Međutim, autori sugeriraju da će u bliskoj budućnosti omikske tehnologije omogućiti predviđanje i procjenu odgovora gena u odnosu na nutraceutike poput maslinovog ulja, što bi moglo otvoriti put prema pružanju personalizirane prehrane i medicine koja bi mogla preokrenuti bolest.

---

• Biofactors