Brač traži šestu PDO certifikaciju u Hrvatskoj

Maslinovo ulje je odigralo ključnu ulogu u kulturnom, ekološkom i gospodarskom razvoju dalmatinskog otoka.

Jedan hrvatski otok, poznat kroz povijest kao izvor izvrsnog maslinovog ulja, uskoro će dobiti priznanje za svoje maslinovo ulje u obliku zaštićene oznake izvornosti (PDO) Europske unije.

Poznato ekstra djevičansko maslinovo ulje proizvedeno na otoku Braču uglavnom se dobiva iz sorte Oblica. Bit će to šesta PDO oznaka za koju su hrvatski proizvođači podnijeli zahtjev, uz Cres, Istru, Korčulu, Krk i Soltu.

Obiteljski stol bez maslinovog ulja na otoku Braču je nezamisliv. – Tija Mlinac, direktorica zadruge Poljoprivredna Zadruga

Smješteno uz hrvatsku obalu između Splita i Makarske, u srcu Dalmacije, Brač je treće najveće otočje Jadranskog mora i može se pohvaliti zadivljujućim obalama i valovitim brežuljcima.

Na Braču, gdje turizam cvjeta, proizvodnja kvalitetnog maslinovog ulja odavno je dio lokalnog identiteta. Masline na otoku rastu tisućljećima. Čak je i rimski prirodoslovac Plinije Stariji pripisao otoku izvrsno maslinovo ulje.

"Maslina je oduvijek bila najvažnija poljoprivredna kultura na otoku Braču", izjavila je za Olive Oil Times Tija Mlinac, agronomkinja i direktorica zadruge Poljoprivredna Zadruga u Supetru, jednom od glavnih gradova otoka.

"Prvi pisani tragovi uzgoja maslina mogu se pronaći u zapisima grčko-rimskog putopisca Strabona iz prvog stoljeća pr. Kr. i ediktu cara Dioklecijana iz trećeg stoljeća n.e., u kojem se uzgoj maslina spominje kao značajan", dodala je.

Zadruga PZ Supetar vodeći je promotor maslinovih ulja s otoka s oznakom PDO. Prema specifikacijama PDO-a, bračko maslinovo ulje proizvodi se od najmanje 80 posto autohtone sorte masline Oblica, a sve masline moraju potjecati iz registriranih nasada na otoku.

Foto: Tija Mlinac

"Stanovnici Brača prilagodili su svoje okruženje potrebama uzgoja maslina i odabrali sortu Oblica kao najprikladniju, koja je postala dominantna na ovom otoku", rekla je Mlinac. "Potpuno je prilagođena zahtjevnim geo-klimatskim uvjetima koji su definirali prepoznatljivost i kvalitetu bračkog maslinovog ulja."

"Ova je kvaliteta održana zahvaljujući kontinuiranoj proizvodnji i stalnom poboljšanju agrotehničkih postupaka te tehnologije prerade maslina u maslinovo ulje", dodala je.

Bračko ekstra djevičansko maslinovo ulje karakterizira nizak udio slobodnih masnih kiselina i niska peroksidna vrijednost. Ulje se odlikuje uravnoteženom aromom svježeg maslininog ploda, lišća i trave, s visokom razinom polifenola.

"Ukupni sadržaj fenolnih spojeva u maslinovom ulju s Brača veći je od 300 miligrama po kilogramu ulja", rekla je Mlinac.

Također je naglasila kako uzgoj maslina za stanovnike Brača znači mnogo više od same ekonomske vrijednosti. Utječe na njihove tradicije, duhovni život i način na koji štite svoj krajolik.

Mlin za masline i dalje stoji u muzeju u Škripu. Fotografija: Tija Mlinac

"Napredak i razvoj uzgoja maslina na Braču u 16. stoljeću poticala je mletačka uprava, koja je predložila bračkom vojvodi da se masline posade na neobrađenim površinama, čime se povećala proizvodnja maslinovog ulja", rekla je.

Prema povijesnim dokumentima koje navodi zadruga, neprekidno širenje maslinika značilo je da je pola milijuna stabala masline do kraja 18. stoljeća proizvodilo oko "800 kola ulja". U to je vrijeme otok proizvodio više maslinovog ulja od ostatka Dalmacije.

Međutim, u drugoj polovici 19. stoljeća lokalni su se poljoprivrednici počeli širiti vinograde i počeli saditi manje maslina. Ipak, Brač je ostao jedan od najvažnijih izvoznika maslinovog ulja među dalmatinskim otocima, s proizvodnjom većom od 1,4 milijuna litara godišnje.

"Veliki razvoj uzgoja maslina na otoku rezultirao je osnivanjem Prve dalmatinske maslinarske zadruge 1899. godine u Povljima, a zatim Maslinarske zadruge u Pučišćima 1909. godine", rekla je Mlinac.

Unutrašnjost Muzeja maslina u Škripcu. Fotografija: Tija Mlinac

Prema zadruzi PZ Supetar, maslinici na otoku sada se prostiru na više od 1.883 hektara, što otprilike znači da pokrivaju trećinu svih nasada na Braču.

Otok se također može pohvaliti s osam modernih pogona za preradu smještenih u većim naseljima. Osim toga, neki poljoprivrednici imaju svoje mljeve i obično prodaju svoje proizvode usmenom predajom i među poznanicima.

Zadruga procjenjuje da proizvodnja maslinovog ulja na otoku, koja ovisi o naizmjeničnim rokovima plodonošenja, doseže između 800 i 1000 tona godišnje.

"Samo mali broj proizvođača brendira svoja maslinova ulja i prodaje ih putem maloprodajnih lanaca ili u većim količinama izvan otoka", rekla je Mlinac. "Veliki broj malih proizvođača bavi se uzgojem maslina kao dopunskom djelatnošću, a samo mali broj živi isključivo od prodaje maslinova ulja."

"Zbog specifičnog terena s malo obradivog zemljišta, uzgoj maslina odvija se tradicionalnim metodama bez pomoći strojeva", dodala je. "Orezivanje se, kao i berba, obavlja ručno, što osigurava posebnu kvalitetu maslina."

Prema riječima Mlinac, jedinstveni klimatski uvjeti znače da lokalni poljoprivrednici obično beru masline između kraja rujna i početnih tjedana listopada, "kada plodovi masline tek dobivaju tamniju boju i čvrstu konzistenciju te dobro podnose prijevoz do mlina."

Fotografija: Tija Mlinac

"Tako rani berba smanjuje prinos maslinovog ulja, ali osigurava visoku kvalitetu bračkog maslinovog ulja", dodala je.

Nakon berbe, masline se pažljivo prevoze do mlina i prerađuju, pri čemu se temperatura nikada ne podiže iznad 27 °C, što, kako kaže Mlinac, pridonosi specifičnim kemijskim i senzornim svojstvima bračkog maslinovog ulja.

"Istraživanja su pokazala da ovaj pristup proizvodnji maslinovog ulja osigurava specifičnosti bračkog maslinovog ulja kao što su niske vrijednosti slobodnih masnih kiselina i peroksidnog broja, visoke vrijednosti ukupnih fenolnih spojeva, uravnotežena gorčina i ljutina te izražena voćnost", rekla je.

Prema Mlinčevoj, uz svoju predanost proizvodnji, stanovnici Brača također su i strastveni potrošači maslinovog ulja. Bračani često jedu zelene i zrele masline kao prilog, osim što koriste maslinovo ulje u raznim lokalnim specijalitetima, od salata do ribe.

"Obiteljski stol bez maslinovog ulja na otoku Braču je nezamisliv", rekla je Mlinac. "Najmanje 2000 godina prisutnosti maslina i prerade ulja na Braču ostavilo je dubok trag na današnjem uzgoju maslina i kvaliteti njihovog maslinovog ulja, koje uživa veliki ugled na suvremenom tržištu."