Brač traži šestu hrvatsku certifikaciju PDO

Jedan hrvatski otok poznat u povijesti kao izvor izvrsnog maslinovog ulja uskoro će svoje maslinovo ulje prepoznati s Zaštitu oznake porijekla (ZOP) certifikaciju Europske unije.

Poznato ekstra djevičansko maslinovo ulje proizvedeno na otoku Braču uglavnom se vadi iz sorte Oblica. To će biti šesti ZOP za koji su se prijavili hrvatski proizvođači, dodajući Cresu, Istra, Korčulu, Krk i Šolta.

Smješten uz hrvatsku obalu između Splita i Makarske u srcu Dalmacija, Brač je treći po veličini otok na Jadranu i ima prekrasne obale i brežuljke.

Na Braču, gdje buja turizam, kvaliteta proizvodnja maslinovog ulja odavno je dio lokalnog identiteta. Stabla maslina rastu na otoku tisućljećima. Čak je i rimski prirodoslovac Plinije Stariji zaslužio otok kao izvor izvrsnog maslinovog ulja.

"Maslina je oduvijek bila najvažnija poljoprivredna kultura na otoku Braču ”, rekla je Tija Mlinac, agronom i generalna direktorica zadruge Poljoprivredna zadruga u Supetru, jednom od glavnih otočkih gradova. Olive Oil Times.

"Prvi pisani tragovi o uzgoju maslina mogu se pronaći u zapisima grčko-rimskog putopisca Strabona iz prvog stoljeća prije Krista, te ediktu cara Dioklecijana iz trećeg stoljeća poslije Krista, u kojem se uzgoj maslina spominje kao značajan ”, rekla je ona dodano.

Zadruga PZ Supetar vodeći je promicatelj ekstra djevičanskih maslinovih ulja s otoka koja prima certifikat ZOP. Prema ZOP -u, bračko maslinovo ulje proizvodi se s najmanje 80 posto autohtonih maslina Oblica, a sve to mora potjecati iz registriranih nasada na otoku.

"Bračani su svoje okruženje prilagodili potrebama maslinarstva i odabrali Oblicu kao najprikladniju sortu koja je postala dominantna na ovom otoku ”, rekao je Mlinac. â € <"Potpuno je prilagođen zahtjevnim geoklimatskim uvjetima koji su definirali prepoznatljivost i kvalitetu bračkog maslinovog ulja. ”

"Ova se kvaliteta zadržala zahvaljujući stalnoj proizvodnji i stalnom poboljšanju agrotehničkih postupaka i tehnologije koja se koristi za preradu maslina u ulje ”, dodala je.

Brač ekstra djevičansko maslinovo ulje karakterizira nizak sadržaj slobodnih masnih kiselina i niske vrijednosti peroksida. Ulje se može pohvaliti uravnoteženom aromom svježeg ploda masline, lišća i trave, s visokom razinom polifenoli.

"Ukupni sadržaj fenolnih spojeva u bračkom maslinovom ulju veći je od 300 miligrama po kilogramu ulja ”, rekao je Mlinac.

Naglasila je i kako maslinarstvo stanovnicima Brača znači mnogo više od gospodarske vrijednosti. Utječe na njihovu tradiciju, duhovni život i način na koji štite svoj krajolik.

"Napredak i razvoj maslinarstva na Braču u 16^th stoljeća ohrabrila je mletačka uprava koja je bračkom vojvodi predložila da se masline moraju saditi na neobrađenim površinama, čime se povećava proizvodnja maslinovog ulja ”, rekla je.

Prema povijesnim dokumentima koje navodi zadruga, kontinuirano širenje maslinika značilo je da je pola milijuna stabala maslina proizvelo oko â € <"800 vagona maslinovog ulja ”do kraja 18^th stoljeću. U to vrijeme otok je proizvodio više maslinovog ulja od ostatka Dalmacije.

Međutim, u drugoj polovici 19^th stoljeću lokalni poljoprivrednici počeli su širiti svoje vinograde i počeli uzgajati manje maslina. Ipak, Brač je ostao jedan od najrelevantnijih izvoznika maslinovog ulja među dalmatinskim otocima, s proizvodnjom iznad 1.4 milijuna litara godišnje.

"Veliki razvoj maslinarstva na otoku rezultirao je osnivanjem Prve dalmatinske naftne zadruge 1899. godine u Povljima, a zatim i Naftne zadruge u Pučišćima 1909. godine ”, rekao je Mlinac.

Prema zadruzi PZ Supetar, otočki nasadi maslina sada se prostiru na više od 1,883 hektara, što otprilike znači da pokrivaju trećinu svih usjeva na Braču.

Otok se također može pohvaliti s osam modernih prerađivačkih pogona koji se nalaze u većim gradovima. Osim toga, neki poljoprivrednici vode mlinove i svoje proizvode obično prodaju usmenom predajom i među poznanicima.

Zadruga procjenjuje da otočka proizvodnja maslinovog ulja, koja je podložna izmjenama sezona donošenja, doseže između 800 i 1,000 tona godišnje.

"Samo mali broj proizvođača markira svoja maslinova ulja i prodaje ih putem trgovačkih lanaca ili u većim količinama izvan otoka ”, rekao je Mlinac. â € <"Veliki broj malih proizvođača bavi se maslinarstvom kao dopunskim zanimanjem, a samo mali broj živi isključivo od prodaje maslinovog ulja. ”

"Zbog specifičnog terena s malo obradivog zemljišta uzgojem maslina bavi se tradicionalne metode bez pomoći strojeva ”, dodala je. â € <"Orezivanje se obavlja ručno kao i berba, čime se osigurava posebna kvaliteta maslina. ”

Prema Mlincu, jedinstveni klimatski uvjeti znače da lokalni poljoprivrednici obično beru svoje masline između kraja rujna i prvih tjedana listopada, â € <"kad su plodovi masline samo prošarani tamnijom bojom i čvrste su konzistencije te dobro podnose transport do uljare. ”

Takva rana berba smanjuje prinose maslinovog ulja, ali â € <"osigurava visoku kvalitetu bračkog maslinovog ulja ”, dodala je.

Nakon berbe maslina, pažljivo se transportiraju u mlinove i prerađuju, pazeći da temperatura nikada ne pređe 27 ºC, za što Mlinac kaže da doprinosi specifičnim kemijskim i osjetilnim svojstvima bračkog maslinovog ulja.

"Istraživanja su pokazala da ovaj pristup proizvodnji maslinovog ulja osigurava specifičnosti bračkog maslinovog ulja, kao što su niske vrijednosti slobodnih masnih kiselina i peroksidnog broja, visoke vrijednosti ukupnih fenolnih spojeva, uravnotežena gorčina i ljutina te izražena voćnost ”, rekla je.

Uz predanost proizvodnji, stanovnici Brača također su oduševljeni potrošači maslinovog ulja, prema Mlincu. Bračani često jedu zelene i zrele masline kao prilog, osim što maslinovo ulje koriste u raznim lokalnim specijalitetima, od salata do ribe.

"Obiteljski stol bez maslinovog ulja nezamisliv je na otoku Braču ”, rekao je Mlinac. â € <"Najmanje 2,000 godina prisutnosti maslina i prerade ulja na Braču ostavilo je dubok trag u današnjem maslinarstvu i kvaliteti njegovog maslinovog ulja koje uživa veliki ugled na suvremenom tržištu. ”

• Ministarstvo poljoprivrede RH