Hrvatski maslinari izvještavaju o većem urodu nego prošle godine, unatoč mjesecima intenzivne vrućine i suše. No, dok mljekovnice obrađuju novu berbu, proizvođači kažu da visoki troškovi poslovanja i 25-postotni porez na dodanu vrijednost na usluge mljevenja erodiraju njihovu dobit.
Produženo branje još je u tijeku u dijelovima Dalmacije, a uzgajivači općenito izvještavaju o zadovoljavajućim prinosima i zdravom plodovima. Konačne brojke o proizvodnji neće biti poznate dok se mljevenje ne završi.
"Bolje nego prošle godine", rekao je za Olive Oil Times Ante Vulin, uzgajivač maslina iz Pakoštana koji uzgaja oko 1000 stabala u blizini jezera Vrana.
Vulin se prisjetio da je Hrvatska prošle godine uvezla više maslinovog ulja nego što ga je proizvela, što je bila teška sezona za uzgajivače u zadarskoj županiji. Tamo je ubrano 6.450 metričkih tona maslina i proizvedeno 1.906,5 hektolitara ulja, gotovo 40 posto manje nego prethodne godine, prema podacima koje je naveo uzgajivač.
"Oni koji su ove godine orezivali i zalijevali neće ostati bez ulja, unatoč vremenskim ekstremima", rekao je Vulin.
Lokalni agronomi, uključujući pokojnog Antu Medina iz Zadra, odavno naglašavaju važnost rezidbe. Agronom Šime Marcelić i kolege također su istaknuli prednosti održavanja otvorenih, dobro vođenih krošanja.
Marcelić je rekao da pravilno orezana stabla mogu rađati plodove po cijeloj krošnji, a ne samo duž vanjskih grana. Povoljni proljetni uvjeti potaknuli su cvatnju i stvaranje ploda, no produljena ljetna vrućina potom je poremetila razvoj ploda.
Zadar je u lipnju zabilježio 38 milimetara oborina, a nešto više u početku srpnja. Od tada do sredine rujna, veći dio regije gotovo da nije imao kiše. Suša je odgodila razvoj koštice i smanjila rast pulpe masline, zbog čega su mnoge maslinike ostale s manjim plodovima.
Vrućina usporava nakupljanje ulja
U maslinama se ulje počinje nakupljati kako se koštica stvrdnjava, općenito krajem srpnja i u kolovozu. Ekstremna vrućina prekinula je taj proces u nasadima bez navodnjavanja, osobito ondje gdje su temperature dosezale 40 °C. Neki plodovi su se zgužvali, osušili ili otpali prije nego što su stigli dobrodošli kišni pljuskovi u drugoj polovici rujna.
Vulin je napomenuo da veći postotak ekstrakcije ulja ne znači uvijek da je plod proizveo više ulja. Kako masline gube vodu, udio ulja po težini može se povećati čak i kada se apsolutna količina ulja malo promijeni.
Uzgajivači s navodnjavanjem, uključujući Vulina, mogli su započeti mljevenje početkom listopada. Rekao je da su masline s ranog berba pokazale poželjne senzorne karakteristike, uključujući voćnost, pikantnost i ravnotežu, uz visoke koncentracije polifenola.
Neobično vruće ljeto imalo je i povoljan učinak: smanjio se pritisak maslinine mušice, štetnika koji može ozbiljno oštetiti usjev.
Toni Družijanić, agronom i predsjednik Udruge maslinara zadarske županije, složio se da su visoke temperature usporile sazrijevanje i nakupljanje ulja. Također je rekao da su nasadi s više organske tvari u tlu, osobito na stjenovitim terenima i otocima, bolje podnosili vrućinu i nedostatak vode.
Družijanić je vlasnik tvrtke Orkulo, čije su ekipe tijekom proteklog mjeseca pružale usluge profesionalne berbe.
Prema lokalnim stručnjacima, ljetna vrućina suzbila je dvije generacije maslinine mušice, ostavivši relativno malo vidljivih oštećenja. Treća generacija se nije pojavila u značajnim brojkama, rekli su, iako maslinari i dalje moraju brzo obaviti berbu.
Veće su brige jesenske kiše i jaki vjetrovi, uključujući sjeveroistočnu buru i južni jug, koji mogu oboriti zrele masline na tlo.
Agroekonomist Zvonimir Vlatković iz savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede procijenio je da Zadarska županija ima oko milijun stabala masline koja su ove sezone opterećena s otprilike 10.500 metričkih tona plodova.
"Ako se sve uspije pokupiti, trebali bismo proizvesti oko 13.500 hektolitara maslinovog ulja", rekao je Vlatković. Očekuje da će nacionalna proizvodnja dosegnuti približno 55.000 hektolitara, što je znatno više nego prošle godine.
Ekonomika bolje berbe
Dobra berba ne znači nužno i udobnu dobit. Jedan lokalni proizvođač ponudio je razradu troškova berbe 2.136 kilograma maslina i proizvodnje oko 250 litara ulja, s prinosom pri ekstrakciji od oko 12 posto.
Njegovi izravni troškovi proizvodnje iznosili su ukupno 2.040 €, uključujući 750 € za mljevenje po cijeni od 0,35 € po kilogramu maslina. Prodajom ulja po cijeni od 20 € po litri ostvarila bi se prihod od 5.000 €, što znači da bi nakon tih izravnih troškova ostalo 2.960 €.
Ta brojka ne uzima u obzir rad uzgajivača ili rad članova obitelji tijekom nekoliko mjeseci, što znatno smanjuje stvarni povrat.
Za potrošače se očekuje da će cijene maslinovog ulja u Zadarskoj županiji ostati blizu prošlogodišnjih razina, iako neki proizvođači predviđaju povećanje od 10 do 15 posto kako bi nadoknadili rastuće troškove ulaznih materijala i rada.
Neoznačeno maslinovo ulje koje izravno prodaju obiteljska gospodarstva općenito košta od 13 do 15 eura po litri, dok premium označena ulja mogu koštati 20 eura ili više. Cijene u specijaliziranim trgovinama kreću se od 20 do 25 eura po litri, a neka istarska ulja prodaju se po cijeni od 25 do 30 eura.
Kratka pauza tijekom berbe maslina
Vlasnici mljeka također se suočavaju s višim troškovima električne energije, loživa ulja i zamjenskih dijelova. Jedan vlasnik mljeka iz okolice Zadra, koji je želio ostati anoniman, rekao je da je cijene prerade držao nepromijenjenima dvije godine.
"Iz solidarnosti s uzgajivačima nismo podizali cijene mljevenja od pretprošle godine", rekao je. "Ovogodišnja cijena od 0,35 eura po kilogramu prerađenih maslina bila bi još niža da država nije nametnula punu stopu PDV-a od 25 posto."
Porezni tretman u suprotnosti je sa smanjenim stopama koje se primjenjuju na mljevenje maslina u drugim mediteranskim zemljama. Jedna talijanska mlinica navodi stopu PDV-a od 4 posto, Portugal je 2026. godine vratio stopu od 6 posto za preradu maslina u ulje, a Španjolska primjenjuje smanjenu stopu od 10 posto na odgovarajuće poljoprivredne usluge.
Za ispitane hrvatske uzgajivače, ta razlika dodatno opterećuje ionako tešku strukturu troškova. PDV od 25 posto odnosi se na naknadu za mljevenje, a ne na vrijednost ubranih maslina ili maslinovog ulja.
Kvaliteta ovisi o pravovremenosti i skladištenju
Stjepan Dević, agronom i član izvršnog odbora Udruge maslinara zadarske županije, opisao je sezonu kao općenito uspješnu, osobito za lokalnu sortu Oblica.
"Unatoč sušnoj godini, u našem dijelu Dalmacije općenito možemo govoriti o dobroj sezoni uzgoja maslina s velikim prinosom", rekao je.
Uvjeti su bili manje povoljni na nekim otocima i lošijim lokalitetima, gdje je suša uzrokovala ograničeno opadanje plodova. Međutim, štete od štetnika duž obale ostale su relativno niske.
Dević je rekao da je obilna berba potaknula neke uzgajivače da prodaju masline prije prerade jer nemaju dovoljno prostora za skladištenje dobivenog ulja.
Naglasio je da se optimalni rok berbe razlikuje ovisno o sorti. Pozivajući se na talijanskog stručnjaka za masline Giorgia Pannellija, Dević je rekao da sorta Leccino ima relativno kratko razdoblje za proizvodnju vrhunskog ulja, otprilike od sredine rujna do početka listopada, dok sorta Istarska bjelica može dati izvrsna ulja kasnije, od kraja listopada do početka studenog.
Pravilno rukovanje nakon mljevenja jednako je važno. Svježe dobiveno ulje može sadržavati vlagu i sitne čestice maslinine pulpe koje se talože tijekom skladištenja. Ako se talog ne ukloni u roku od otprilike 30 do 45 dana, neželjena fermentacija može stvoriti manu poznatu kao mutno taloženje (borra), utječući na aromu i okus.
Stoga se proizvođačima savjetuje korištenje čistih spremnika, prebacivanje ulja u drugi spremnik po potrebi i razmatranje filtracije radi zaštite kvalitete tijekom skladištenja.
Međunarodne nagrade podliježu carinskim pristojbama
Uzgajivači su iznijeli još jednu pritužbu koja nije vezana uz berbu: troškove koji se nameću pri slanju međunarodnih nagrada za maslinovo ulje u Hrvatsku.
Hrvatski proizvođači osvojili su zlatne i srebrne nagrade na svjetskom natjecanju NYIOOC World Olive Oil Competition, no neki kažu da su morali platiti carinske pristojbe na trofeje poslane iz Sjedinjenih Američkih Država.
Problem nastaje kada carina deklariranu proizvodnu vrijednost trofeja tretira kao vrijednost obične uvozne robe. Proizvođači kažu da osporavanje tih troškova može biti dugotrajno te da neki radije plaćaju nego da riskiraju povrat pošiljke.
Nino Brajković, liječnik iz Šibenika, rekao je da je platio 55 eura pristojbi za primitak nagrade iz New Yorka. Zlatko Burić, nagrađivani uzgajivač i predsjednik udruge maslinara Zlatna Šoltanka na otoku Šolti, potaknuo ga je da uloži žalbu.
"Nino, nisi trebao platiti carinsku pristojbu", rekao mu je Burić. "Morate uložiti žalbu. Mi se s tim susrećemo svake godine jer su međunarodna odlikovanja prema zakonu oslobođena carinskih pristojbi."
Pravila Europske unije predviđaju oslobođenje od uvozne carine za odgovarajuće nekomercijalne počasne nagrade, uključujući određene pehare, medalje i simbolične predmete, kada su ispunjeni potrebni uvjeti i priložena potrebna dokumentacija. Smatra li se određena pošiljka podobnom, može ovisiti o njezinim okolnostima i postupku uvoza.
Branimir Šunić, tajnik Udruge maslinara zadarske županije, pozvao je vlasti da uspostave jasan postupak za priznavanje službenih pošiljki s međunarodnih natjecanja bez pojedinačnih sporova.
"Neprihvatljivo je da se svaki maslinar mora boriti u privatnom ratu s birokracijom", rekao je Šunić. Pozvao je vlasti da uspostave jasan postupak za prepoznavanje službenih pošiljki s međunarodnih natjecanja.
Uzgajivači pozivaju na poreznu reformu
Intervjuirani uzgajivači i mlinski prešači rekli su da bi niže poreze na preradu moglo osloboditi novac za upravljanje nasadima, navodnjavanje i poboljšanje opreme, pomažući manjim gospodarstvima da ostanu konkurentna.
Za sada mnogi hrvatski proizvođači očekuju zdraviju berbu i više ulja 2025. godine nego 2024. Njihova je briga koliko će financijske koristi ostati nakon što plate troškove uzgoja, berbe i mljevenja.