Hrvatski proizvođači pozivaju na jače brendiranje nakon još jednog rekordnog nastupa na NYIOOC-u
Hrvatski proizvođači su na NYIOOC-u 2026 osvojili 128 nagrada, obnavljajući pozive za snažniju nacionalnu podršku i promociju.
Hrvatski proizvođači maslinovog ulja pozivaju na jače nacionalno brendiranje i institucionalnu podršku nakon još jednog izvanrednog rezultata na natjecanju NYIOOC World Olive Oil Competition 2026.
Ovo potvrđuje da smo najdosljednija zemlja na svijetu kad je riječ o kvaliteti. –
Proizvođači iz Hrvatske osvojili su 128 nagrada na nedavno završenom natjecanju, uključujući 103 zlatne i 25 srebrnih nagrada, čime je zemlja zauzela drugo mjesto u svijetu, iza Italije.
"Drugi smo na svijetu. Ne samo da smo ponovili prošlogodišnji uspjeh, već smo ga i nadmašili", rekao je Ante Vulin, proizvođač iz Pakoštana u sjevernoj Dalmaciji.
Vulin i ostali proizvođači iz tog primorskog grada osvojili su sedam nagrada, uključujući šest zlatnih i jednu srebrnu.

Ante Vulin iz Pakoštana izlaže svoja maslinova ulja nakon što su lokalni proizvođači osvojili sedam nagrada na NYIOOC-u 2026.
Hrvatska je također bila druga 2025. godine, ali je ove godine poboljšala svoj ukupan rezultat za dvije zlatne i jednu srebrnu nagradu. Italija je predvodila natjecanje s 166 nagrada, a slijedile su je Hrvatska s 106, Grčka s 106, Sjedinjene Američke Države s 95 i Španjolska s 85.
Rezultat je bio osobito zapažen s obzirom na relativno malu proizvodnju maslinovog ulja u Hrvatskoj. Istarska i Dalmatinska, dvije glavne proizvođačke regije zemlje, zajedno godišnje proizvedu oko 3.500 do 5.000 tona maslinovog ulja. Španjolska, naprotiv, u prosječnoj godini proizvede više od 1,3 milijuna tona.
Od 144 prijavljena uzorka, 128 je osvojilo nagradu, što je stopa uspješnosti od 89 posto, jedna od najviših među većim zemljama sudionicama. Italija je osvojila nagrade za 79 posto svojih prijava.
"Ovo potvrđuje da smo najdosljednija zemlja na svijetu kad je riječ o kvaliteti", rekao je Filip Erceg, enolog.

OPG Turinela
Proizvođači su rekli da je manji urod uzrokovan sušom nadoknađen visokim prinosom ulja i snažnim senzornim profilima, pri čemu su mnoga ulja bila obilježena voćnošću i ravnotežom.
U dalmatinskoj zaleđi, dugogodišnji uzgajivač Drago Malić rekao je da je pravovremena berba pomogla zaštititi plodove od masline. "Održali smo plodove zdravima, bez ijednog uboda", rekao je Malić, umirovljeni profesor matematike koji uzgaja masline već četiri desetljeća.
Istara i Kvarner osvojili su 54 nagrade, uključujući 51 zlatnu nagradu, dok su dalmatinski proizvođači osvojili 74 nagrade, uključujući 52 zlatne nagrade.
Među najuspješnijim proizvođačima u zemlji, Avistria je zauzela osmo mjesto na svjetskoj ljestvici časopisa Olive Oil Times. U Dalmaciji je Ivica Vlatković od 2017. godine osvojio 25 nagrada NYIOOC-a.
"Beremo plodove kada sadrže najvišu razinu suhe tvari i odmah ih prešamo", rekao je Velimir Jurić iz Oleum Marisa, koji je osvojio četiri Zlatne nagrade.

OPG Branimir Šunić
Drugi proizvođači ukazali su na marketing kao bitan dio stvaranja vrijednosti oko hrvatskog maslinovog ulja. "Marketing je važan. Bez njega je to kao da trepćeš djevojci u mraku", rekao je Saša Petković, koji s Vedranom Rakovac proizvodi Bilini.
Od 2015. godine, kada je Hrvatska imala samo devet prijava na NYIOOC-u, zemlja je postala jedan od najdosljednijih natjecatelja, kako po broju priznatih brendova, tako i po stopi uspješnosti.
"Što se tiče kvalitete, najbolji smo na svijetu, bolji od Italije i Španjolske", rekao je Vlatković.
Ipak, proizvođači su rekli da bi rezultate Hrvatske trebala pratiti koordiniranija nacionalna strategija. Tvrde da bi podrška troškovima natjecanja, promociji i turizmu maslinovog ulja ojačala imidž zemlje kao proizvođača visokokvalitetnog ekstradjevičanskog maslinovog ulja.
Hrvatska maslinova ulja često se kritiziraju jer su skuplja od europskog prosjeka. Međutim, proizvođači kažu da cijene odražavaju malu proizvodnju, pažljivo branje i izostanak rafiniranja u velikim pogonima.
Dodali su da međunarodni uspjesi Hrvatske, poput njezinih postignuća u nogometu, pomažu oblikovati njezin imidž u inozemstvu. Uz jaču koordinaciju javnog i privatnog sektora, rekli su, Hrvatska bi mogla nadograditi svoj zamah i natjecati se za vrhunski položaj 2027. godine.