Europa pokreće inicijativu za spašavanje oprašivača

Europski regulatori pokrenuli su novu inicijativu koja će ažurirati strategije EU-a za zaustavljanje stalnog pada oprašujućih kukaca.

Prema Europskoj komisiji, pčele, leptiri i mušice cvjetarice spadaju među najbrže nestajuće kukce na kontinentu.

Predstavljajući svoju novu inicijativu "Novi sporazum za oprašivače", tijelo Europske unije priznalo je sve veći broj europskih građana i udruga koji upozoravaju na gubitak oprašivača i traže "odlučnu akciju".

Vidi također: Izvješće: Mediteranska poljoprivredna bioraznolikost u opasnosti

Glavni cilj novog prijedloga je preokrenuti opadanje oprašivača do 2030. godine.

Inicijativa se temelji na tri glavna stupa. Prvi se usredotočuje na očuvanje vrsta oprašivača, identifikaciju njihovih staništa i uspostavu ekoloških koridora za oprašivače.

Drugi stup će imati za cilj obnovu degradiranih staništa i poticanje poljoprivrede prilagođene oprašivačima putem Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Ova višegodišnja strategija EU-a upravlja sredstvima i kompenzira poljoprivrednike koji zadovoljavaju određene okolišne standarde.

Treći stupanj usredotočit će se na ublažavanje utjecaja pesticida na oprašivače. Komisija je navela primjere kako provesti ovaj stupanj, kao što je uvođenje zakonskih obveza za primjenu strategija integriranog upravljanja štetnicima u europskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Ostale mjere mogle bi se baviti "dodatnim metodama ispitivanja za određivanje toksičnosti pesticida za oprašivače, uključujući podsmrtonosne i kronične učinke."

Povjerenstvo je izričito citiralo svoj nedavni prijedlog za održivo korištenje pesticida. Ta bi predložena uredba drastično smanjila upotrebu pesticida u Europskoj uniji. Prema Povjerenstvu, njezina je provedba ključna za obnavljanje poljoprivrednog zemljišta prilagođenog oprašivačima.

Osim toga, Europska komisija je napomenula da nova inicijativa također ima za cilj obnovu staništa oprašivača unutar gradova.

Općenitije, nova inicijativa imat će za cilj "suočavanje s utjecajem klimatskih promjena, invazivnih alohtonih vrsta i drugih prijetnji kao što su biocidi ili svjetlosno onečišćenje na oprašivače."

Kako bi se procijenio pad broja oprašivača i istražile njegove uzroke i posljedice, Komisija je navela da predložena inicijativa otvara put za više istraživanja i nove sustave praćenja sposobne poboljšati procjenu gubitaka i mapiranje staništa.

"Pad oprašivača predstavlja prijetnju i ljudskoj dobrobit i prirodi. Gubitak oprašivača potkopava dugoročnu poljoprivrednu produktivnost, dodatno pogoršavajući trend pod utjecajem drugih čimbenika, posebice trenutačne geopolitičke situacije s ruskim ratom agresije protiv Ukrajine", navela je Komisija.

Predstavljajući novu inicijativu, Komisija je naglasila da četiri od pet europskih usjeva ovise o oprašivačima. "Njegov doprinos poljoprivrednoj proizvodnji EU-a procjenjuje se na najmanje 5 milijardi eura godišnje", napisala je Komisija.

"Većina ključnih koristi koje oprašivači pružaju ostaje nekvantificirana, kao što su njihov doprinos sigurnosti opskrbe hranom i zdravlju ili održavanju zdravlja i otpornosti ekosustava oprašivanjem divljih biljaka", navodi se u dokumentu.

Istovremeno pozivajući europske građane na suradnju u podizanju javne svijesti, Komisija će također podržati države članice koje definiraju nacionalne strategije za oprašivače u skladu s novom inicijativom.

Ažuriranje uredbe dolazi neposredno nakon nekoliko drugih europskih strategija za zaštitu oprašivača, kao što je Platforma EU-a za bioraznolikost, koja uključuje mjere i ciljeve usmjerene na zaštitu oprašivača. Komisija je također uključila novu inicijativu u Zakon o obnovi prirode predstavljen prošlog lipnja. Prema tom zakonu, nacionalne strategije za zaštitu oprašivača moraju biti uključene u šire Nacionalne planove obnove svake države.

• Priopćenje za medije
• Europska unija

---