Izvješće: Proizvodnja solarne i vjetroelektrične energije mora se ubrzati kako bi se ispunili klimatski ciljevi UN-a

Sve veći broj zemalja ubrzava svoj prijelaz na zelenu energiju, prema Globalnom izvješću o električnoj energiji za 2022. godinu.

U 2021. godini 38 posto svjetske električne energije proizvedeno je iz vjetra i sunca. Ukupno, 50 zemalja proizvodi najmanje 10 posto svoje električne energije putem vjetro- i solarnih tehnologija.

Glavni je ishod izvješća upozorenje da zemlje moraju postići proizvodnju čiste energije do 2035. godine… Da bi to postigle, najveći aduti su vjetar i sunce. – Elisabeth Cremona, analitičarka podataka o energiji i klimi, Ember

Zahuktava se, ali izvješće koje je sastavio think tank Ember navodi da se taj tempo mora ubrzati kako bi se učinkovito smanjile emisije stakleničkih plinova (GHG) i spriječilo ostvarenje najgorih scenarija klimatskih promjena.

Unatoč rastućem udjelu obnovljivih izvora energije, Ember je upozorio da taj rast ne nadoknađuje potrošnju fosilnih goriva, koja također nastavlja rasti.

Vidi također: Pokrivenost klimatskih tema

"Vjetroelektrična i solarna energija bit će okosnica sustava za proizvodnju električne energije u budućnosti; u tome nema sumnje", izjavila je za Olive Oil Times Elisabeth Cremona, analitičarka podataka o energiji i klimi u organizaciji Ember. "To se događa jer će obnovljivi izvori energije sve više biti relevantni za proizvodnju električne energije, a među njima će vjetroelektrična i solarna energija igrati najvažniju ulogu."

Globalna proizvodnja energije iz solarnih izvora porasla je za 23 posto u 2021. godini, što je najbrži rast u posljednjih 17 godina. U tom je razdoblju kapacitet proizvodnje energije iz solarnih izvora porastao s 188 teravatsati (TWh) na 1.023 TWh.

Godine 2015. solarna energija pokrila je 1,1 posto globalne potražnje za električnom energijom, a 2021. zadovoljila je 3,7 posto svjetskih potreba za električnom energijom.

Istraživači iz Embera su naveli da bi, kako bi se postigli klimatski ciljevi, taj postotak trebao porasti na 19 posto do 2030. godine, što znači da bi solarna energija trebala rasti za 24 posto svake godine ovog desetljeća.

S obzirom na to da je porasla za 23 posto u 2020. godini i u prosjeku za 33 posto tijekom posljednjih 10 godina, stručnjaci vjeruju da je cilj dostižan.

Na globalnoj razini, energija vjetra je 2021. godine rasla brže nego ikad prije, porasla je za 14 posto i dovela ukupnu proizvodnju električne energije do 1.814 TWh. Nakon solarne energije, vjetroenergija je bila najbrže rastući izvor električne energije tijekom protekle godine i sada čini 6,6 posto ukupne električne energije u usporedbi s 3,5 posto zabilježenih 2015. godine.

Prema Emberu, proizvodnja električne energije iz ugljena u 2021. godini također je znatno porasla, za 10 posto u usporedbi s 2015., godinom u kojoj se 192 zemlje složile smanjiti emisije stakleničkih plinova potpisivanjem Pariškog sporazuma.

U 2021. godini, Ember je zabilježio kako su emisije ugljičnog dioksida iz elektroenergetskog sektora porasle za 7 posto, što je najveći apsolutni porast ikad zabilježen.

Ember je upozorio da bi se udio ugljena u proizvodnji električne energije trebao smanjivati za 13 posto svake godine tijekom ove desetljeće kako bi se ispunili klimatski ciljevi postavljeni na samitima Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, što znači smanjenje globalne uloge električne energije iz ugljena s 36 posto na 8 posto do 2030. godine.

Međutim, u šest godina od potpisivanja Pariškog sporazuma, Kina, najveći svjetski potrošač ugljena, zabilježila je porast udjela električne energije iz ugljena za 33 posto. Za usporedbu, taj je udio pao za 8 posto u ostatku svijeta.

Istovremeno, Kina ulaže najznačajnija sredstva u vjetroelektrane, čija je proizvodnja u 2021. porasla za 65 posto, dodavši 148 TWh, što je otprilike dovoljno električne energije za napajanje Argentine.

Iako zemlja brzo usvaja obnovljive izvore energije i čiste izvore energije, rast potražnje za električnom energijom raste još bržim tempom. Kao rezultat toga, ugljen i dalje popunjava tu prazninu, zadovoljavajući 64 posto rasta potražnje za električnom energijom.

"Glavni je ishod izvješća upozorenje da zemlje moraju postići proizvodnju čiste energije do 2035. godine ako se želi ispuniti globalni klimatski cilj ograničenja porasta površinske temperature na 1,5 °C", rekla je Cremona. "Da bismo to postigli, najveći aduti su vjetar i sunce te stoga oni trebaju oblikovati globalne politike u energetskom sektoru."

"Rast potražnje za električnom energijom potiču tri glavna čimbenika", dodala je. "Prvi je oporavak od pandemije bolesti COVID-19. Drugi je taj što mnoge ekonomije, posebno u Aziji, a ne samo Kina, održavaju gospodarski procvat, što potiče rast potražnje za električnom energijom."

"Treći element je elektrifikacija, koja je zapravo dio rješenja za dekarbonizaciju", nastavila je Cremona. "To znači da u mnogim zemljama, poput onih u Europi, očekujemo snažan rast potražnje jer se električna energija sve više doživljava kao alternativa plinu, pa se grijanje, na primjer, počinje prebacivati s plina na toplinske pumpe."

Europa je bila jedna od prvih regija koja je započela svoju energetsku tranziciju, a Cremona je rekao da kontinent može poslužiti kao uzor drugim regijama kako bi provele tranziciju bez nanošenja štete svojim gospodarstvima.

"Postoji nastojanje da Europa bude na čelu kao dobar model kako energetska tranzicija može proći na održiv i pravedan način", rekao je Cremona. "To se događa kroz poticaj politika koje omogućuju ostatku svijeta da vidi kako gospodarstvo cvjeta unutar dekarboniziranog sustava. Tu nastupa europski narativ, pokazujući da možete imati dobro gospodarstvo čak i uz smanjenje emisija."

"Ono što vidimo u Europi kao reakciju na rastuće cijene plina i ruski rat u Ukrajini jest da mnoge zemlje snažno istupaju sa svojim programima zelene energetske tranzicije. Postoji taj poticaj da se stvari ubrzaju", dodao je Cremona. "Njemačka je, na primjer, upravo objavila energetski plan koji ima za cilj postići 100 posto obnovljivih izvora energije do 2030. godine."

Jedan od ključeva za rješavanje problema globalnih emisija jest jačanje suradnje sa zemljama u razvoju koje možda nemaju resurse za poticanje proizvodnje čiste energije.

"Vidimo da se to sve više događa", rekao je Cremona. "To je također potvrđeno na konferenciji COP26. Neke zemlje u tome napreduju brže. Kina je, na primjer, najaktivnija u potpisivanju tih sporazuma. Unutar Europe također vidimo rastuću suradnju koja potiče tranziciju i dekarbonizaciju."

Prema Emberu, prijelaz na zelenu energiju poduzima prve korake u pretjerano složenom svijetu u kojem energetska tržišta ovise o dostupnosti resursa, sukobima, tehnologiji, politikama i financiranju.

Tranzicija se također odvija u kontekstu sve jačih učinaka klimatskih promjena – od teških suša i šumskih požara do promjena u oceanskim strujama, što sve ima dubok utjecaj na proizvodnju hrane i populacije.

Izvješće je optimistično zaključilo da još uvijek ima vremena za ograničavanje rasta površinske temperature, no hitnost eksponencijalno raste.

"Imamo izvješća, poput izvješća IPCC-a od prošlog tjedna, koja nam govore da još uvijek možemo uspjeti ako se odmah poduzmu mjere", rekla je Cremona. "To je pozitivno jer nam govori da još uvijek postoji prozor prilike."

"No, postoji i pomalo negativan element ako pogledamo najnovije podatke IPCC-a, budući da smanjenje emisija predviđeno prije tri godine nije napredovalo", zaključila je. "To znači da se situacija u samo tri godine pogoršala i da bismo sada trebali smanjiti emisije još brže nego što je prethodno procijenjeno."

---