Izvješće: Prinosi osnovnih usjeva pasti će kako se globalno stanovništvo povećava

Klimatske promjene utječu na globalne poljoprivredne aktivnosti, smanjujući njihov trenutni i budući proizvodni kapacitet.

Dok se predviđa da će rast ljudske populacije trajati do 2050. godine i da će biti potrebno gotovo 50 posto više hrane, poljoprivredni prinosi mogli bi pasti ili čak kolabirati s teškim posljedicama na svim kontinentima.

Klimatske promjene skratit će mjesece tijekom kojih usjevi obično daju svoje prinose, čime će se smanjiti ukupni proizvodni kapacitet. – Daniel Quiggin, viši znanstveni suradnik, Chatham House

To je scenarij koji proizlazi iz najnovijeg izvješća Chatham Housea, čiji podaci pokazuju da bi proizvodnja osnovnih usjeva mogla pasti za 30 posto u nadolazećim desetljećima, utječući na prehrambenu sigurnost stotina milijuna ljudi i potičući rast cijena za milijarde.

"Procjena rizika klimatskih promjena 2021", predstavljena vladama diljem svijeta, ukazuje na činjenicu da bez hitnih mjera za značajno smanjenje stakleničkih plinova učinci na poljoprivredu bit će razorni u roku od nekoliko godina.

Vidi također: 9,7 milijardi tona emisija stakleničkih plinova dolazi iz proizvodnje mesa svake godine

"Izazovi dolaze iz više izvora i scenarija jer čitave regije svijeta doživljavaju klimatsku krizu koja će na kraju pogoditi milijarde ljudi", rekao je za Olive Oil Times Daniel Quiggin, viši znanstveni suradnik u programu za okoliš i društvo pri Chatham Houseu.

"Kao primjer, tijekom sljedećeg desetljeća najmanje 400 milijuna ljudi neće moći raditi na otvorenom zbog previsokih temperatura", dodao je. "To će imati dramatičan utjecaj na poljoprivredu, a prinosi usjeva mogli bi pasti i zbog toga."

Izvješće uzima u obzir izgubljena radna sata u 2019. i 2020. godini zbog pandemije bolesti COVID-19. Procjenjuje se da je porast temperature doveo do gubitka najmanje 300 milijardi radnih sati u 2019. godini, što je porast od 52 posto u usporedbi s podacima iz 2000. godine.

Razorni toplinski valovi, poput onih koji su zabilježeni u Australiji ili Sibiru, sada su zbog klimatskih promjena između 10 i 600 puta vjerojatniji. Najmanje 3,9 milijardi ljudi bit će ozbiljno izloženo takvim toplinskim valovima do 2040. godine, što će rezultirati s 10 milijuna smrtnih slučajeva svake godine od prekomjerne vrućine.

"Nijedna regija neće biti pošteđena", napisali su autori izvješća. "Do 2040. godine velike toplinske valove svake će godine doživjeti 50 posto ili više stanovništva u Zapadnoj, Srednjoj, Istočnoj i Južnoj Africi, na Bliskom istoku, u Južnoj i jugoistočnoj Aziji, kao i u Srednjoj Americi i Brazilu."

"Do 2050. godine više od 70 posto ljudi u svakoj regiji doživjet će toplinske valove svake godine", dodaje se u izvješću. "Urbanim područjima prijete najveći izazovi u pogledu održivosti i preživljavanja."

S poljoprivrednog stajališta, dugotrajne suše i dalje prijete usjevima diljem svijeta, uključujući masline, pšenicu i kavu. Istraživači vjeruju da su toplinski valovi i suše uzrokovali smanjenje prinosa do 50 posto u najgorim godinama posljednjih desetljeća.

Iako nove tehnologije i istraživanja pomažu mnogim poljoprivrednicima da se bolje nose s posljedicama suše, stručnjaci vjeruju da će do 2040. godine najmanje 32 posto svjetskih poljoprivrednih površina biti pogođeno teškom sušom s golemim posljedicama na svjetsku proizvodnju hrane.

"Pšenica i riža zajedno čine 37 posto prosječnog globalnog unosa kalorija", navodi se u izvješću. "Do 2050. godine više od 35 posto globalnih poljoprivrednih površina na kojima se uzgajaju te dvije kulture vjerojatno će biti izloženo štetnim vrućinama svake godine, što će uzrokovati smanjenje prinosa."

Drugi aspekt koji će sve više utjecati na poljoprivredu u mnogim regijama jest skraćeno razdoblje rasta biljaka.

"Klimatske promjene skratit će mjesece tijekom kojih usjevi obično daju svoje prinose, čime će se pogoditi ukupni proizvodni kapacitet", rekao je Quiggin. "Osim toga, tijekom skraćenih razdoblja rasta, usjevi će biti i više izloženi promijenjenim vremenskim uvjetima, pa bi kombinacija više čimbenika mogla dovesti do znatnog smanjenja poljoprivrednog kapaciteta."

Vidi također: Uoči klimatskog samita, afrički čelnici raspravljaju o sudbini kontinenta

Sinkroni gubici prinosa od 10 posto ili više u četiri vodeće zemlje proizvođača kukuruza, napisali su stručnjaci iz Chatham Housea, "imali bi razorne posljedice na dostupnost i cijene. Trenutačno je gotovo nikakva vjerojatnost da će se to dogoditi. Međutim, tijekom desetljeća 2040-ih rizik od toga povećava se na nešto manje od 50 posto."

Trenutni planovi za suzbijanje utjecaja klimatskih promjena daleko su od dovoljnog, upozorili su autori izvješća.

Ako se takozvani Nacionalni određeni doprinosi (NDC-ovi), koje su najavile mnoge vlade, učinkovito provedu, izvješće navodi da postoji manje od pet posto šanse da se temperature održe ispod 2 °C iznad predindustrijskih razina. Mogućnost postizanja cilja od 1,5 °C, postavljenog Pariškim sporazumom iz 2015. godine, manja je od jednog posto.

"Ako se politička ambicija, primjena niskougljičnih tehnologija i ulaganja budu razvijali prema trenutačnim trendovima, centralna je procjena zagrijavanje od 2,7 °C do kraja stoljeća u odnosu na predindustrijsku razinu, no postoji 10-postotna šansa za zagrijavanje od 3,5 °C", upozorava izvješće.

"Ove projekcije pretpostavljaju da će zemlje ispuniti svoje NDC-ove; ako u tome ne uspiju, vjerojatnost ekstremnog porasta temperature nije zanemariva", dodaje se u izvješću. "Ne treba isključiti globalno povećanje temperature veće od 5 °C."

"Ako NDC-ovi ostanu ovakvi kakvi jesu, mnogi od strahovanih utjecaja klimatskih promjena bit će zacementirani do 2040. godine, stoga zapravo imamo između pet i 10 godina da znatno smanjimo emisije", rekao je Quiggin. "Mnogi od tih utjecaja nadmašit će ono na što će se mnoge zemlje moći prilagoditi, stoga su strategije ublažavanja ključne."

Ublažavanje uključuje planove za hvatanje ugljika, proizvodnju energije, sprječavanje krčenja šuma, očuvanje tla i smanjenje potrošnje fosilnih goriva, napisali su stručnjaci Chatham Housea.

"Drugi je front strategije prilagodbe", rekao je Quiggin. "Čak i da u potpunosti dekarboniziramo globalno gospodarstvo u sljedećih 10 godina, i dalje bismo se morali prilagoditi. To uključuje održive poljoprivredne prakse, poput uvođenja ispravnih sustava plodoreda i raznolikosti usjeva, čime bismo izbjegli monokulture koje su manje otporne."

Prilagodba će također značiti nadogradnju sustava za navodnjavanje u sušnijim područjima.

"Ipak, mnoge će regije biti izložene takvom utjecaju da se njihovo poljoprivredno gospodarstvo neće moći prilagoditi", rekao je Quiggin. "U tim će se regijama mnogi poljoprivrednici i poljoprivredni radnici morati pronaći nove poslove jer poljoprivreda neće moći ponuditi prilike koje im je tradicionalno pružala."

Izvješće Chatham Housea bit će među izvorima podataka o kojima će se raspravljati tijekom nadolazećeg međunarodnog klimatskog samita COP26 31. listopada.

• Chatham House
• Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a

---