BBC: Broj 'izuzetno vrućih dana' svake godine raste

Izvješće BBC-a je utvrdilo da se broj dana s temperaturama koje prelaze 50 °C gotovo udvostručio u posljednjih 40 godina.

Sve veći broj lokacija diljem svijeta bilježi temperature više od 50 °C, prema analizi BBC-ja.

Valovi vrućine, koji utječu na zdravlje ljudi i životinja, događaju se sve češće, navodi BBC.

Moramo djelovati brzo. Što brže smanjimo emisije, to će nam svima biti bolje. – Sihan Li, istraživačica klime, Sveučilište u Oxfordu

U 1980-ima znanstvenici su otkrili da se iznimno vrući dani, s temperaturama višima od 50 °C, neujednačeno doživljavaju na brojnim lokacijama – najviše 200.

Međutim, od 2000-ih taj se broj brzo povećao, dosegnuvši razinu između 220 i 480. Ta mjesta također imaju dvostruko više iznimno vrućih dana u usporedbi s prije 40 godina.

Vidi također: Izvještavanje o klimatskim promjenama

"Ukupni broj dana s temperaturama iznad 50 °C povećao se u svakom desetljeću od 1980. godine", priopćio je BBC. "U prosjeku, između 1980. i 2009. godine, temperature su prelazile 50 °C oko 14 dana godišnje. Broj je porastao na 26 dana godišnje između 2010. i 2019. godine. U istom razdoblju, temperature od 45 °C i više u prosjeku su se javljale dodatna dva tjedna godišnje."

Već je i 2021. zabilježilo nekoliko rekordnih vrućina, pri čemu je jugozapadna Kanada zabilježila rekordnih 49,6 °C. U međuvremenu je Sirakuza na Siciliji ovog ljeta doživjela vlastitu rekordnu vrućinu, s temperaturom od 48,8 °C.

Osim toga, mnogi svjetski rekordi temperature oboreni su tek 2020. godine. Prema podacima objavljenim od strane Copernicusove službe za klimatske promjene, 2020. godina bila je 0,6 °C toplija od standardne referentne točke od 1981. do 2010. godine i 1,25 °C iznad predindustrijskih razina.

Dok je prošlog mjeseca najavljivao najnovije izvješće Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, glavni tajnik UN-a António Guterres rekao je: "Dokazi su nepobitni: emisije stakleničkih plinova guše naš planet i dovode milijarde ljudi u opasnost. Globalno zatopljenje pogađa svaku regiju na Zemlji."

"Moramo brzo djelovati", izjavila je za BBC Sihan Li, klimatska istraživačica sa Sveučilišta u Oxfordu. "Što brže smanjimo emisije, svima će nam biti bolje."

"Uz nastavak emisija i nedostatak djelovanja, ne samo da će ovi ekstremni toplinski valovi postati intenzivniji i češći, već će i hitni odgovor te oporavak postati izazovniji", dodala je.

Vidi također: Urednici 200 medicinskih časopisa upozoravaju da klimatske promjene stvaraju globalne zdravstvene krize

Trenutačno 300 milijuna ljudi živi u uvjetima toplinskog stresa, prema izvješću Sveučilišta Rutgers koje citira BBC. Istraživači vjeruju da bi, ako se ne uvedu zaštitne mjere i strategije za smanjenje, do 2100. godine više od 1,2 milijarde ljudi moglo živjeti pod pragom toplinskog stresa.

Rastuće temperature mijenjaju živote ljudi, preoblikuju krajolik šumskim požarima, doprinose pustarenju i štete poljoprivrednim djelatnostima diljem svijeta.

Međutim, to potiče znanstvena istraživanja na razvoj novih strategija suočavanja, od kojih jedna izravno uključuje stablo masline. Sredozemno more, u kojem stablo masline živi izvorno, doživjet će značajne promjene u nadolazećim desetljećima jer se predviđa da će temperature u tom području rasti brže nego u ostatku svijeta.

Nedavno istraživanje koje je objavila Izraelska organizacija za poljoprivredna istraživanja potvrdilo je da rastuće temperature utječu na ciklus proizvodnje maslina i kvalitetu maslinovog ulja.

Istraživači su rekli da će se, kako bi se prilagodili sve nepredvidljivijim godišnjim dobima i ekstremnim vremenskim događajima, morati primijeniti nova agronomska rješenja. Dodali su da je potrebno provesti daljnja istraživanja kako bi se identificirali kultivari masline s većom otpornošću na toplinu.

Život na 50 °C ima posljedice koje tek treba u potpunosti istražiti, zaključio je BBC. Nacionalna televizija Ujedinjenog Kraljevstva najavila je novu dokumentarnu seriju koja će istražiti najpogođenije lokacije i kako se lokalno stanovništvo nosi s time.